Franja

ingelosire

A) v. tr. (pres. ingelosisco) narediti, delati ljubosumnega; zbuditi, zbujati v kom ljubosumnost, sum

B) ➞ ingelosirsi v. rifl. (pres. mi ingelosisco) postati ljubosumen

ingiuriare

A) v. tr. (pres. ingiurio)

1. žaliti

2. narediti, delati krivico, prizadejati škodo

B) ➞ ingiuriarsi v. rifl. (pres. mi ingurio) žaliti se, sramotiti se

ingoffire

A) v. tr. (pres. ingoffisco) narediti, delati nerodnega; jemati gibčnost

B) ➞ ingoffire, ingoffirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ ingoffisco) postajati neokreten, neroden

ingolosire

A) v. tr. (pres. ingolosisco)

1. vzbuditi požrešnost; narediti, delati požrešnega

2. pren. mikati, privlačiti

B) ➞ ingolosire, ingolosirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ ingolosisco) postajati požrešen

in-gravēscō -ere

1. težji posta(ja)ti: (sal) vix incredibili pondere ingravescit Plin.; o ženskah: spočeti, zanositi: inque gravescunt Lucr.; occ. neokretnejši posta(ja)ti: corpora exercitationum defatigatione ingravescunt Ci.

2. metaf.
a) težiti, delati težave, neznosnejši, nadležnejši posta(ja)ti: C., Plin. iun., cum ingravesceret annona (draginja) Ci., aetas ingravescens Ci., ingravescente aevo Eutr., faenus ingravescens L. čedalje bolj težeči dolgovi, alter (Caesar) ingravescit Ci. ep.
b) (po)slabšati se, huje pritisniti (pritiskati), večati se, naraščati, množiti se: Lucr., Vell., hic morbus vehementius ingravescet Ci., ingravescens bellum L., malum intestinum Ci., hoc studium cotidie ingravescit Ci. postaja resnejše, tussis ing. Ci., fames Suet., cura Amm.; o osebah: falsis ingravescere T. zaradi prevar(e) vedno bolj na slabšem biti, max. ingravescit Plin. iun. se huje razboli.

in-gravō -āre -āvī -ātum

1. obtežiti (obteževati): puppem utrimque Stat.

2. metaf.
a) težiti, nadlegovati, težave delati: canis languere coepit annis ingravantibus Ph. pod težo let, saevitia hiemis ingravat Plin.
b) otežkočiti (otežkočati), otežiti (oteževati), (po)slabšati: illa (imago) meos casus ingravat, illa levat O., ingravat haec Drances V. pomnožuje te pritožbe, ingravat (zažene hudo tožbo) ad caelum sublatis Scipio palmis (z neodvisnim govorom) Sil.
c) moralno zakrkniti: Pharaon ingravavit cor suum Vulg., ingravatum est cor Pharaonis Vulg.

innervosire

A) v. tr. (pres. innervosisco) narediti, delati živčnega

B) ➞ innervosirsi v. rifl. (pres. mi innervosisco) postati, postajati živčen

inorgoglire

A) v. tr. (pres. inorgoglisco) (insuperbire) navdati s ponosom; narediti, delati ponosnega

B) ➞ inorgoglire, inorgoglirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ inorgoglisco) postajati ponosen, ošaben

insaccare

A) v. tr. (pres. insacco)

1. dati v vrečo:
insaccare il pallone šport poslati žogo v mrežo

2. kulin. nadevati meso, delati klobase

3. pren. stlačiti

4. pren. (infagottare) stlačiti, strpati; ohomotati:
l'avevano insaccato in un cappotto che gli arrivava ai calcagni ohomotali so ga v plašč, ki mu je segal do peta

B) ➞ insaccarsi v. rifl. (pres. mi insacco) zariniti se, stiskati se

insaporire

A) v. tr. (pres. insaporisco) narediti, delati okusno

B) ➞ insaporirsi v. rifl. (pres. mi insaporisco) postati okusen

īn-sistō -ere, īnstitī

I.

1. postaviti (postavljati) se na (ob) kaj, k čemu stopiti (stopati): Pl., Val. Max., per temonem procurrebant et in iugo insistebant C., insistebat in manu Cereris simulacrum Victoriae Ci. je stala podoba korakajoče Viktorije, in sinistrum pedem Q., margine ripae O., ille cingulus lunae, in quo qui insistunt (stojijo) Ci.; pren.: nos in tantā gloriā insistentes Ci. opirajoči se na … ; z dat.: ut proximi iacentibus insisterent C., ramis O., Sil., hastae Aur. opreti (opirati) se, villae, quae … margini insistunt Plin. iun. trdno stojijo, so sezidane na robu; pren.: vestigiis alicuius insistere Ci., L., Sen. rh. stopinje pobirati za kom, hoditi po stopinjah koga; s prolept. obj.: vestigia insistere plantis primis V. prve stopinje storiti, ubrati, prehoditi, shoditi (v pf.)

2. occ.
a) stopiti (stopati): Suet., neque ordines servare neque firmiter insistere poterant C. trdno stati, stališče zavzeti, dissolutis membris insistere nequibat T., digitis (abl.) i. O. postaviti se na prste = summis digitis i. Sen. rh.
b) stopiti (stopati) na (v) kaj, nastopiti (nastopati) pot, kreniti po poti; konkr.: sceleratum insistere limen V., iter Pl., vestigia certa viae Lucr.; metaf.: iter, quod insistis, approbo L., viamque insiste domandi V., aliquam rationem pugnae insistere C. držati se, quam insistam viam ali quā quaerere insistam viā Ter.; abs.: ne … prave insistas Ter. da ne kreneš po napačni poti.
c) biti komu za petami, pritiskati za kom, koga zasledovati, preganjati, pestiti ga: referentibus pedem L., dies noctesque hostibus L.; pren.: bellum insistit moenibus L., vis mali i. alicui Ci., nimium institerat viventi H. je bil pestil.

3. metaf. (kak posel) zavzeto (marljivo, prizadevno) opravljati, skrbno se baviti s čim, poprijeti (lotiti) se česa, siliti na kaj, ne odstopiti od česa; intr.: totus insistit in bellum Ci., in dolos Pl., ad spolia legenda L. ravnati se na … ; pass.: in exitium insistitur T. silijo na … ; z dat.: Plin. iun., Vell., acrius obsidioni Cu., rebus magnis Tib., spei L. vda(ja)ti se upanju, studiis Q.; trans.: Pl., i. negotium, munus Ci., rationem belli C. ravnati se po vojnem načrtu; occ. vztrajati pri čem, nadaljevati, še naprej delati kaj: ut primum fari potuit, sic institit ore V. je nadaljeval; z inf.: ceteros institit tueri N., eos vestigiis sequi institit L., institit Arpos oppugnare L. —

II.

1. ustaviti (ustavljati) se, obstati, postati (postojim), postajati, mirno stati, ne ganiti se: (planetarum) motus tum incitantur, tum retardantur, saepe etiam insistunt Ci., stellae insistunt (navidezno) Ci., insistentibus et irridentibus, qui … T.

2. metaf. (v govoru) prenehati, prekiniti (govor): quae cum dixisset paulumque institisset Ci. quid est cur claudere aut insistere orationem malint, quam cum sententia pariter excurrere? Ci., efficiendum est nobis, ne fluat oratio, ne vagetur, ne insistat interius Ci., insistentes clausulae Q.; occ. pomuditi se pri čem: profuit assidue vitiis insistere amicae O., si singulis insistere velim, progredi iste non possit Ci.

2. trdno osta(ja)ti pri čem, trdo vztrajati pri čem, ne odnehati od česa, ne odstopiti od česa: importune Ci., crudelitati T.; z inf.: sequi Ci., flagitare Cornutum, ut … Ci., orare dictatorem L.

3. sprenevedati se, dvomiti: in reliquis rebus Ci.

intarsiare v. tr. (pres. intarsio)

1. obrt delati intarzije; izdelati intarzijsko

2. pren. opremiti (tekst z izumetničenimi vložki)

inter-turbō -āre zmešnjavo delati, vnašati, motiti, prekiniti (prekinjati): Ter., ne interturba Pl., nullo etiamtum interturbante Amm., qui non interturbat orationem suam Don., qui interturbare gestit affectum Ambr.

in-trīcō -āre (in [praep.], trīcae) zamota(va)ti, v zadrego spraviti (spravljati), preglavico delati komu: Afr. ap. Non., Chrysippus intricatus Ci. ap. Gell., lenonem intricatum dabo Pl. spravil bom v zadrego, peculium Icti.

iskoračívati -ràčujēm delati korake, stopati: kas je dobar kad konj nogama slobodno iskoračuje i hvata pun korak

ispáštati ìspāštām
I. delati pokoro, pokoriti se: ispaštati tude grijehe, zločine
II. ispaštati se
1. delati pokoro: ispaštati se po manastirima; Danilo ode u isposnicu sv. Save na Kareji da se moli bogu i da se ispašta
2. postiti se: žena se može toliko ispaštati da i svome zdravlju naudi

izjédati ìzjēdām
I.
1. počasi, slovesno jesti: svaki domaćin žrtvovao je po ovna i ritualno ga izjeda sa svojima; košćat Bosanac izjedaše zdjeletinu graha; izjedati dnevne obroke
2. razjedati, gristi, izpodjedati, spodjedati: lopatu poče izjedati rda; korupcija kao živa rana izjeda zemlju; tuberkuloza ga polagano izjeda; voda izjeda obalu
3. gristi, žreti
II. izjedati se
1. gristi se, žreti se: moraju li se stvorovi tvoji medusobno izjedati, prirodo!; jezuitski sistem postade papski politički zakonik, pod kojim se društveni organizam izjeda, kao da je pod uticajem žestokoga otrova
2. delati si skrbi, sekirati se: njegov otac nije se mnogo izjedao od brige za njega

izmétati ìzmēćēm mesti, delati maslo: domaćica je uzela da izmeta maslo

jȁmičiti -īm jamičati, jamičkati, delati jamice za sajenje: jamičiti u vinogradu, za krompir

jȁmiti -īm jamičati, jamičkati, delati jame za sajenje