Franja

Zadetki iskanja

  • souche [suš] féminin štor, parobek; korenine rastline; kontrolni listek ali kupon, talon; figuré začetnik rodu, praded; rod; izvor; architecture temeljno zidovje; temelj dimnika (nad streho)

    souche d'un chéquier talon čekovne knjižice
    carnet masculin à souche(s) beležni blok s taloni
    mot masculin de souche latine beseda latinskega izvora
    de vieille souche iz starega rodu
    dormir comme une souche spati ko ubit
    faire souche imeti potomce
    ne pas se remuer plus qu'une souche, rester comme une souche ostati nepremičen, ne se premakniti
  • souci1 [susi] masculin skrb, zaskrbljenost; vznemirjenost, žalost

    cette affaire me donne bien du souci ta zadeva me zelo skrbi
    être accablé, dévoré, rongé de soucis gristi se od skrbi
    être en souci de quelque chose (familier) delati si skrbi zaradi česa
    avoir des soucis financiers imeti denarne skrbi
    se faire du souci delati si skrbi, biti zaskrbljen
    (familier) c'est le dernier, le moindre de mes soucis to je moja najmanjša skrb
  • souffle [suflə] masculin pihljaj, sapa, sapica, piš, puh; šum; dih; figuré navdih, inspiracija

    souffle d'une bombe puh bombe
    souffle de vent piš vetra
    souffle de vie iskrica življenja
    il n'y a pas un souffle niti sapice ni
    avoir du souffle regularno dihati (kar omogoča dolgo govorjenje ali dolg tek); figuré biti drzen
    avoir le souffle coupé biti čisto brez sape
    on en a le souffle coupé to človeku vzame sapo
    avoir le souffle court hitro se zasopsti; figuré ne imeti dovolj inspiracije
    n'avoir qu'un souffle de vie biti zelo slab, na smrt bolan
    être à bout du souffle (figuré) omagati, ne moči dokončati nekega dela
    éteindre la bougie d'un souffle, avec son souffle upihniti svečo
    manquer de souffle biti nadušljiv
    rendre le dernier souffle izdihniti, umreti
    on le renverserait d'un souffle (figuré) vsaka sapica bi ga podrla, zelo slab, šibak je
    retenir son souffle zadrževati sapo, dih
    ne tenir qu'à un souffle (figuré) viseti (le) na nitki
  • soûl, e [su, l] adjectif, (familier) pijan (tudi figuré); figuré presit; naveličan; masculin sitost; (familier)

    soûl comme une grive, comme un Polonais, comme une bourrique, comme un cochon pijan kot mavra
    manger tout son soûl prenajesti se, do sitega se najesti
    être soûl de quelque chose biti sit, pijan česa
    en avoir tout son soûl imeti, kolikor si srce poželi (česa)
  • sound3 [sáund]

    1. pridevnik (soundly prislov)
    zdrav, čil; nepoškodovan, neranjen, cel, dobro ohranjen, brez napake; nepokvarjen (o sadju); (o spanju) miren, trden, globok; krepak, poštén (o udarcih); (o ceni) zmeren, ki ustreza vrednosti blaga; pameten, trezen, pravilen (sodba itd.); osnovan, upravičen, temeljit, tehten (razlog); pravi
    pravno veljaven zakonit; dobro premišljen, pameten; (o osebi) zanesljiv, zvest, pošten; (vedenje) pravilno, brez graje
    ekonomija soliden, zanesljiv; solventen

    safe and sound živ (čil) in zdrav
    sound as a bell, as sound as a roach zdrav kot riba
    sound advice dober, poraben nasvet
    a sound friend zvest prijatelj
    sound currency ekonomija zdrava valuta
    a sound fruit zdrav (negnil) sadež
    sound in life and limb zdrav in čil
    sound merchant soliden (nezadolžen) trgovec
    a sound mind in a sound body zdrav duh v zdravem telesu
    a sound objection utemeljen, tehten ugovor
    a sound ship ladja v dobrem stanju
    sound timber zdrav, jeder les
    the child is sound already otrok že trdno spi
    the firm is not quite sound tvrdka ni čisto solventna
    is he quite sound in mind? je (on) čisto pri pravi pameti?
    to be a sound sleeper imeti trdno spanje
    to get a sound whipping biti pošteno našeškan (tepen)

    2. prislov
    trdno, globoko; zelo

    to be sound asleep, to sleep sound trdno, globoko spati
    I will sleep the sounder for it bom toliko bolje spal
  • souple [supl] adjectif upogljiv, prožen, voljan, mehek; figuré spreten, gibčen; gladek kot jegulja; ubogljiv, prilagodljiv, popustljiv

    cuir masculin souple mehko usnje
    chemise féminin à col souple srajca z mehkim ovratnikom
    souple comme un chat gibčen ko maček
    être souple comme un gant biti zelo prilagodljiv, ubogljiv
    avoir l'échine souple, les reins souples (figuré) imeti mehko hrbtenico
  • sous-fifre [sufifrə] masculin, familier uslužbenec nižje vrste

    être le sous-fifre (figuré) igrati drugo violino, ne imeti prve besede
  • sovraž|en (-na, -no) feindlich; pogled, stališče ipd.: feindselig; zelo: [haßerfüllt] hasserfüllt, izjava: gehässig
    sovraž do česa/čemu -feindlich
    (družbi gesellschaftsfeindlich, kmetom bauernfeindlich, Nemcem deutschfeindlich, sistemu systemfeindlich, zakonu ehefeindlich, do moških männerfeindlich, do tujcev fremdenfeindlich, ausländerfeindlich, do užitkov lustfeindlich)
    sovražna država der Feindstaat
    sovražni tabor das feindliche Lager
    biti sovražen feind sein (jemandem/einer Sache), zelo: [spinnefeind] Spinnefeind sein
    biti v sovražnih odnosih z verfeindet sein mit
    imeti sovražen odnos do (jemandem) feindlich gegenüberstehen, feindlich eingestellt sein gegen
  • spalla f

    1. rama; hrbet; križ:
    spalle magre, robuste suha, krepka ramena
    alzata di spalle zmig z rameni
    articolo di spalla publ. članek desno zgoraj
    violino di spalla glasba prva violina
    spall'arm! voj. puško na ramo!
    a spalla na ramenih
    alle spalle di za kom, za čem, komu za hrbtom
    accarezzare le spalle a qcn. šalj. koga pobožati, koga prebunkati
    avere buone spalle biti krepek
    avere le spalle grosse, quadrate pren. biti varen, imeti močne zaščitnike
    avere settant'anni sulle spalle imeti jih sedemdeset na grbi
    avere la famiglia sulle spalle vzdrževati družino
    colpire alle spalle udariti znenada, zahrbtno
    gettare la colpa sulle spalle di qcn. komu naprtiti krivdo
    gettarsi qcs. dietro le spalle ne se več zmeniti za kaj, na kaj pozabiti
    guardarsi le spalle varovati si hrbet
    lavorare di spalle utirati si pot z vsemi sredstvi
    mettere qcn. con le spalle al muro pritisniti koga ob zid
    prendersi qcs. sulle spalle prevzeti odgovornost za kaj
    ridere, sparlare alle spalle di qcn. komu se za hrbtom smejati, koga za hrbtom opravljati
    stringersi nelle spalle skomigniti z rameni
    vivere alle spalle di qcn. živeti na račun koga

    2. zool. pleča; pleče

    3. obl. rama

    4. pobočje, brežina

    5. nasip

    6. arhit. opornik

    7. gled. (komikov) sogovornik, replikator

    8.
    fare da spalla a qcn. priskočiti komu na pomoč

    9. tisk višina knjižnega hrbta
  • spánec (-nca) m sonno:
    spanec se me loteva mi viene sonno
    globok, rahel spanec sonno profondo, leggero
    predramiti se iz nemirnega spanca svegliarsi da un sonno irrequieto
    imeti dober spanec dormire duro, alla grossa
    PREGOVORI:
    spanec je boljši kot žganec un buon dormire tanto fa quanto un buon mangiare
  • spánje sleep; (mirno) slumber

    v spánju in one's sleep
    kratko spánje brief sleep, nap, snooze, pogovorno forty winks
    nemirno spánje restless sleep, broken (ali troubled) sleep
    moteno, prekinjeno spánje broken sleep
    rahlo (trdno, globoko, zdravo) spánje light (sound) sleep
    globoko spánje deep sleep
    prvo, osvežujoče spánje (pred polnočjo) beauty sleep
    peturno spánje five hours' sleep
    večno spánje the last sleep, the sleep that knows no waking
    zimsko spánje winter sleep, hibernation
    pomanjkanje spánja lack (ali want) of sleep
    noč brez spánja sleepless night
    spánje pravičnega the sleep of the just
    govoriti v spánju to talk in one's sleep
    hoditi v spánju to walk in one's sleep, to sleepwalk
    imeti rahlo spánje to be a light sleeper
    imeti trdno, dobro, zdravo spánje to be a good, a sound sleeper
    hliniti spánje to pretend to be asleep
    pasti v globoko spánje to fall into a profound sleep
    pogrezniti se v mirno spánje to fall into a peaceful slumber
    planiti iz spánja to start out of one's sleep, to wake up with a start
    prebiti noč brez spánja to have a sleepless (ali a wakeful) night
    spati v globokem spánju to be fast asleep, (pogovorno) to sleep like a log
    spati svoje poslednje spánje to sleep one's last sleep
  • spartire v. tr. (pres. spartisco)

    1. deliti, razdeliti:
    spartire un guadagno razdeliti dobiček
    non aver nulla da spartire con nessuno pren. ne imeti nobenih zvez z nikomer

    2. ločiti, ločevati

    3. glasba zapisati notne parte
  • spasme [spasm] masculin, médecine krč, spazem

    avoir des spasmes de l'estomac imeti želodčne krče
    se débattre en des spasmes épouvantables premetavati se v strašnih krčih
  • spávati spâvām spati: spavati dubokim snom trdno spati; spavati kao top, kao konj, kao zaklan, mrtvim snom, snom pravednika trdno spati, spati spanje pravičnega; spavati zimski san = zimskim snom spati zimsko spanje; spavati vječnim snom = vječni san; spavati kao zec, kao ptica na grani imeti rahlo spanje; ići s kokoškama spavati iti s kurami spat; opasnost, davao nikad ne spava; spava mi se zaspan sem
  • spécial, e, aux [spesjal, sjo] adjectif poseben, specialen; strokoven; izjemen, izreden; nenavaden

    autorisation féminin spéciale posebno dovoljenje, odobrenje
    cas masculin spécial poseben, izjemen primer
    dictionnaire masculin spécial strokoven slovar
    édition féminin spéciale (d'un journal) posebna izdaja (časopisa)
    envoyé masculin spécial d'un journal posebni dopisnik časopisa
    mœurs féminin pluriel spéciales protinaravne (homoseksualne) nravi
    train masculin spécial posebni vlak
    avoir des goûts spéciaux imeti poseben okus
    c'est un peu spécial to je malo čudno
    le gouvernement a demandé des pouvoirs spéciaux vlada je zahtevala posebna, izredna pooblastila
  • speech [spi:č] samostalnik
    govor, nagovor; govorjenje; kar je rečeno; sposobnost govora, govorniška umetnost; pogovor, konverzacija; jezik, dialekt
    glasba zvok, ton (instrumenta)

    speech defect govorna hiba (napaka)
    speech for the defence (defense) obrambni govor
    speech map jezikovni zemljevid
    speech from the throne prestolni govor (ki ga čita vladar ob odprtju parlamenta)
    after-dinner speech napitnica (zdravica) (pri banketu)
    freedom of speech svoboda govora
    maiden speech prvi govor (kakega) poslanca v parlamentu
    he is slow of speech on počasi govori (se izraža)
    to have a speech of s.o. pogovarjati se s kom
    to make (to deliver) a speech imeti govor
  • spell*3 [spel] prehodni glagol
    črkovati, brati ali izgovarjati črko za črko; sestavljati besede; pravilno pisati; pomeniti

    to spell backward nazaj (narobe) črkovati, figurativno nobenih težav ne imeti s pravopisom
    to live here spells death živeti tu pomeni smrt (je isto kot smrt)
    to spell ruin pomeniti propad
    you must learn how to spell morate se naučiti pravopisa
    to spell out, to spell over čitati kaj črkovaje, figurativno s težavo dešifrirati
  • spet1 [é] wieder; wiederum, wieder einmal; abermals
    spet kdaj wieder mal, wieder einmal
    spet in spet wieder und wieder, immer wieder, einmal über das andere
    že spet schon wieder
    wieder …, wieder- (srečati wiedertreffen, postaviti na noge [wiederaufrichten] wieder aufrichten, videti [wiedersehen] wieder sehen, imeti wiederhaben, narediti [wiedertun] wieder tun, wiedermachen, priti na misel [wiedereinfallen] wieder einfallen, se okrepiti wiedererstarken); nach- (napolniti nachfüllen, zrasti nachwachsen)
    biti spet pri močeh wieder auf dem Posten sein
    priti spet na površje wieder an die Oberfläche kommen
    spet se pojaviti wieder auf der Bildfläche erscheinen
    začeti spet od začetka von vorn anfangen
    priti spet k sebi wieder zu sich kommen
  • spice [spáis]

    1. samostalnik
    dišava, začimba; vonj po začimbi
    figurativno priokus; trohica, ščepec, nadih, majhna doza

    a dealer in spice trgovec z začimbami, dišavami
    to have a spice of imeti okus po
    there is a spice of malice in him v njem je nekaj zlobnega

    2. prehodni glagol
    začiniti (z dišavami)
    figurativno zabeliti, začiniti z duhovitostjo itd.

    to spice with wit zabeliti (pogovor) z duhovitimi opazkami
  • Spiel, das, (-s, -e) igra; (Spielen) igranje; Sport tekma; von Karten: komplet (kart); Technik rega, stik, fuga, von Kupplungen, Lenkrädern usw.: prosti tek; Olympische Spiele Sport Olimpijske igre, olimpiada; ein Spiel der Natur igra narave; ein Spiel mit dem Leben igra z življenjem; ein Spiel mit dem Feuer igra z ognjem; ein abgekartetes Spiel dogovorjena stvar/zadeva; das alte Spiel stara igra, že znana igra; wie im Spiel igraje; nur Spiel samo igra, zgolj igra; freies Spiel haben imeti proste roke; leichtes Spiel haben zlahka opraviti (mit z) , imeti lahek posel z; ein falsches Spiel treiben igrati nepošteno igro; ein doppeltes Spiel spielen/treiben igrati dvojno (nepošteno) igro; das Spiel machen zmagati, dobiti igro; das Spiel verloren geben vdati se ( tudi figurativ ); das Spiel verderben pokvariti igro; das Spiel zu weit treiben pretiravati;
    auf: aufs Spiel setzen postaviti na kocko; auf dem Spiel stehen biti na kocki;
    aus: aus dem Spiel lassen pustiti ob strani, ne vpletati; aus dem Spiel bleiben ne vpletati se;
    im: im Spiel sein biti v igri, igrati vlogo; seine Hände im Spiel haben imeti prste zraven; mit im Spiel sein sodelovati, biti v igri, biti udeležen, pridružiti se, biti vmešan;
    in: ins Spiel kommen Sport priti v igro, figurativ igrati vlogo; ins Spiel bringen vplesti, vpletati, (erfassen) zajeti