Franja

iungō -ere, iūnxī, iūnctum (gr. ζυγ-, prim. ζεύγνυμι = iungo, ζυγόν jarem, ζευκτός = iunctus, lat. iugum, iumentum [iz *iugmentum], iugerum, iugulum, iūxtā [iz *iūgistā], iūxtim, con-iu(n)x, sl. igo)

I.

1. jarmiti, vpreči (vpregati), objarmiti, ujarmiti: iunge iuvencos V., iuncti boves O., T., iuncta iuga bina O. dve volovski vpregi, iuncta iuga Cat., iunge pares et coge gradum conferre iuvencos V.; o konjih: Lucr., Erichthonius primus ausus est quattuor iungere equos V., i. equos ad currum Plin.; z dat.: curru equos V. v voz vpreči; od tod iuncta iumenta N. ali samo iuncta Plin. iun. dvovprega, vprežni par, vprežna dvojad, iunctos equos conscendere V. vprežni voz; o drugih živalih: iunctae columbae O. ali iuncti leones V. golobja vprega, levja vprega, camelos ad currum ali canes quaternos ad currum i. Lamp., sibi et leones et tigres Lamp., iuncti cycni O.; toda: vulpes iungere, lisice vpreči; preg. o čem nemogočem; occ.
a) (voz) napreči (naprezati): iuncta vehicula mille capiuntur L., reda equis iuncta Ci., currus albis equis iunctus L.
b) most na kobilah (= opornikih) narediti (izdelovati), na polah mostiti: fluvium ponte iungere Cu., L. pole (kobile, opornike) položiti (polagati) preko reke; tudi: pontem iungere V., T. most na kobilah izdelovati.

2. metaf. (o ljubezni in zakonu) (z)vezati, združiti (združevati), poročiti (poročati): feminam secum matrimonio (in matrimonio Cu.) L., Deïopeiam conubio iungam (sc. tibi) V., torus iunxit te mihi O.; refl.: cui se dignetur iungere Dido V.; med.: amanti iungi O., cum impari iungi L., columbae in amore iunctae Pr.; metaf. (prim. maritare) iuncta ulmus O. s trto poročen, iuncti amores Tib. —

II.

1. zavez(ov)ati, spojiti (spajati), združiti (združevati); s konkr. obj.: tigna bina inter se iungit C., naves carris iunctis devehere C., membra O., mortua corpora vivis V., res inter se Ci., uniones inter se Sen. ph. Pomni: oscula iungere O. poljubiti (poljubljati), pes cum pede iunctus O. noga pri nogi, dextrae dextram (dextras) V. roki si poda(ja)ti, cursum equis iungere L. v teku se ujemati s konji (sl.: konje dohajati v teku), libellum epistulae Plin. iun. pridati, equum equo C. konja za konjem priganjati, crescendo iungi O. skupaj (z)rasti, iungi humero, lateri alicuius O. pridružiti se komu, fossas saltu iungere Stat. skočiti čez … , gradūs Sil. skupaj (hod)iti. Kot voj. t. t.: copias (arma) alicui iungere L. združiti (strniti) se s kom, si Hasdrubal Hannibali iunctus esset L. ko bi se bil združil z … , sibi exercitum iungere Vell.; pesn.: tibi iungere castra paro V. hočem se združiti s teboj, alicuius castris sua iungere Vell., Tarchon iungit opes V.; o krajih = mejiti na kaj, biti blizu česa: Iano loca iuncta O., iuncta aquilonibus arctos O., Italia Dalmatis iuncta Vell., hortulus, qui Academiae iunctus fuit Ap., fundos iungere Petr. pokupiti = longos fines agrorum Lucan.; časovno: združiti (združevati), zvrstiti, razvrstiti (razvrščati): noctem diei plerumque iungere Val. Max., diei noctem pervigilem Iust., somnum morti Petr., consularem praetextam praetoriae Vell., consilio belli bellum Vell., iunge puer cyathos Stat., laborem Plin. iun. ne prekiniti; occ.
a) (v ljubezni) (z)družiti: corpus i. in abs. iungere O., Lucr. telesno se (z)družiti, spojiti (spajati) se.
b) zapreti: iunctae fenestrae H.
c) (rane) zdraveč zapreti (zapirati), skleniti (sklepati), zdraviti: vulnera Stat., orae iunctae Cels.; z abstr. obj.: ut cum illo commodo dolor animi iungeretur Ci., cum hominibus nostris consuetudines, amicitias, res rationesque iungebat Ci., so mu bila skupna, iuncta cum viribus ars O.; z abl.: est vis probitate iungenda Ci., improbitas scelere iuncta Ci., insania iuncta stultitiā Ci.; z dat.: priori posterius, posteriori superius non iungitur Ci., indignatio iuncta conquestioni Ci.

2. metaf. (v prijateljstvu ali sorodstvu) združiti (združevati), zediniti (zedinjati), skleniti (sklepati): sanguine iunctus O. soroden po krvi, puer puero amicitiā iunctus O., qui et sermonis et iuris societate iuncti sunt Ci., qui se tecum omni scelere iunxerunt Ci., haec res et iungit, iunctos et servat amicos H., Rosianum artissimo vinculo tua in me beneficia iunxerunt Plin. iun., ab usu modico tibi iunctus O.; politično: povezati se, z(a)vezo skleniti s kom; med. in refl.: foedere iungi alicui L., se alicui iungere Eutr., se contra Romanos Tuscis Samnitibusque i. Eutr.

3. (s prolept. obj.) skleniti (sklepati), ustanoviti (ustanavljati): Latinum pacem cum Aeneā, deinde affinitatem iunxisse L., per hos iuncta societas L., foedera iungere O., L., amicitiam cum aliquo iungere Ci.

4. zložiti (zlagati), sestaviti (sestavljati), (z)vezati: iuncta verba Ci., iungitur (verbum) ex corrupto et integro, ut malevolus Q., verba in exitu iungantur Q. — Od tod adj. pt. pf. iūnctus 3

1. zvezan, spojen, združen; v zvezi z inter se: corpora inter se iuncta Ci.; s cum: natura cum alio iuncta Ci., iunctior cum exitu Ci.; z abl.: improbitas scelere iuncta Ci.; z dat.: aër mari iunctus Ci., ponto iunctior O. bliže morja, equis rheda Ci., indignatio conquestioni Ci., sapientiam iunctam habere eloquentiae Ci.

2. metaf. sprijaznjen, povezan s kom, zvezan, zaupen, iskren: frater tibi iunctus amore O., iunctissimus comes O., iunctissima pectora O., his qui erant philosopho Tauro iunctiores Gell.; subst. iunctissimi T. najbližji sorodniki.

3. kot ret. t. t.: lepo povezan (sestavljen): oratio Ci.

iussū (iubēre) na ukaz, po ukazu, na povelje, po naročilu; s subjektnim gen.: ad mortem te duci iussu consulis oportebat Ci., i. praetoris in crucem sublatus est Ci., se i. senatūs id petere Ci., i. populi N.; nam. gen.: vestro iussu coactus partem militum dimisit Ci., tuo iussu profectus sum Pl.

iuvō -āre -iūvī -iūtum

1.
a) veseliti, razveseliti (razveseljevati), (raz)vedriti, zabavati, dobro deti: temperie caeli corpusque animusque iuvantur O., quem nec bella iuvant nec tela O., ut iuvit te cena? H., si quod adest gratum iuvat H., si nec fabellae te iuvant nec fabulae Ph., nec me vita iuvaret invisa civibus et militibus meis L., quod sunt, quos genus hoc minime iuvat H., nec, iuveni lusus qui placuere, iuvant O.; pass.: aures iuvantur Ci. jih veseli.
b) iuvat veseli koga, godi mu, ugaja mu; z inf. kot subj.: iuvat me haec praeclara nomina concidisse Ci., et haec olim meminisse iuvebit V., iuvat indulgere choreis V., iuvat Ismara Baccho conserere V., iuvit me tibi tuas litteras profuisse Ci., me quoque iuvat ad finem belli Punici pervenisse L., quae scire magis iuvat quam prodest Sen. ph., si pereo, hominum manibus periisse iuvabit V.; z vzročnim stavkom: iuvat me, quod vigent studia Plin. iun. —

2.
a) podpreti, (podpirati), pomoči (pomagati), v pomoč biti, na pomoč priti, koristiti; najprej abs.: herba iuvans … nocens O. koristna … škodljiva, virtus, classes, commeatus multum iuvant Ci., iuvante deo Ci. ali dis iuvantibus Ci. ep. z božjo pomočjo, diis bene iuvantibus L. z milostno božjo pomočjo, cum commoditas iuvaret L., quid porro multus stilus et assidua lectio iuvat? Q., nox iuvit sideribus illustris T., iuvit hostium aviditas T., sed nil ista iuvant O.; potem trans.: audentes deus ipse (fortuna V.) iuvat O., V., me vi pulsum iuvit Ci., Mamertini iuvare populum Rom. debuerunt Ci., mulier iuvat domum H. skrbi za hišo, ea omnia bene iuvetis O., i. disciplinam beatae vitae Ci., onera principis Vell. (o)lajš(ev)ati, quas opes sua virtus et dii iuvent L., usurum se eo (vino), quod sese magis iuvasset Gell.; pass. quā sim tibi parte iuvandus O., in hoc casu per vos iuvari cupiunt Ci., lex Cornelia proscriptum iuvari vetat Ci., at tua supplicibus domus est assueta iuvandis O. Na vprašanje s čim? z abl. instrumenti: aliquem frumento C., se iuvet urbe vel agro O., viatico a me iuvabitur L., nec (lingua) sola per se loquendi munus implere potest, nisi iuta vel offensione dentium vel compressione labiorum Lact.
b) metaf. pospešiti (pospeševati), spešiti: placuit sollertia tempore etiam iuta T.; occ. pospešljiv (pospešujoč) biti, pospeševati: eos nox iuvit T., imbres arva iuvantes O.

Opomba: Pf. cj. iuerint = iuverint: Cat., Pr.; vulg. pf. cj. iuvarit = iuverit: Iul. Val.; pt. fut. iuvātūrus: S., Plin. iun., Tert., Amm.; iūtūrus: Col. (poet.); star. imp. iuve = iuva: Acc. fr.

iūxtā (iz *iūgistā, adv. k superl. nekega adj. *iūgos tesno zvezan; iungō)

I. adv.

1. (čisto, povsem) poleg, tik, zraven, blizu: iuxta posita filii statua N., legio i. constiterat C., petiit, uti sellam i. poneret S., Furia i. accubat V., fuit i. tumulus V., theatra duo i. fecit Plin.; occ. v bližino: neque ausa est accedere iuxta O. približati se, observatis vi portis i. adire prohibebatur Amm.

2. metaf.
a) neposredno nato, takoj potem (zatem): quae deinde Cato iuxta dicit Gell.
b) prav tako, tako kakor, na isti način, enako: plebi patribusque iuxta carus S., eorum ego vitam mortemque iuxta aestumo S. enako (= malo) cenim, parēre atque imperare i. paratus L., hiemem et aestatem i. pati S., i. mecum omnes intellegitis S., i. eam curo cum meā (filiā) Pl., suae hostiumque vitae i. pepercit L., res parva ac i. magnis (dat.) difficilis L. prav tako težka kakor … , i. obsidentes obsessosque inopia vexavit L., i. (enako) periculosum, seu vera seu ficta promeret T., aliaque castella i. ignobilia L., per dubios infestosque populos i. intentus ad Hasdrubalem pervenit L., amicos amicis (dat.) i. ponere Val. Max., i. tecum aeque scio Pl.; s primerjalnimi členicami: rei p. iuxta ac sibi consulere S., id i. aegre passi quam L., litteris Graecis i. atque Latinis eruditus S., iuxta ac si hostes adessent L. —

II. praep. z acc.

1. (prostorsko) tik(oma) česa, (povsem, čisto) poleg, blizu, zraven, na strani, ob strani: iuxta theatrum occisus est N., sepultus est i. viam Appiam N., castra ponere ali habere i. hostem, murum N., C., i. focum agere T., i. suam quisque centuriam armis fulgentes T., occursantes domini i. coniuges et liberos T., cum faceret i. ancillas lanam Varr. fr., i. genitorem adstat virgo V., collocare aliquem i. se in sella Eutr., i. se latere dextro Suet.; zapostavljeno: aram iuxta locum fecerunt sub terra N.; occ. blizu do: provehimur Ceraunia iuxta V., i. seditionem venit T. prišlo je skoraj do … , aditum i. moenia urbis Volsco militi struxit Val. Max.

2. (časovno) neposredno (= prav, tik) pred, neposredno ob, neposredno pod: iuxta finem vitae T. (Dial.)

3. metaf.
a) neposredno (= takoj) za: iuxta deos in tuā manu positum est (imperium) T., i. haec Variana clades Plin.
b) skoraj (tako) kakor: velocitas iuxta formidinem est T., i. se coniuges liberosque vexari L. po čem, poleg, v smislu česa: iuxta nocturnum visum Iust., i. praeceptum Iust.

I.V.A. kratica f ekon.Imposta sul Valore Aggiunto davek na dodatno vrednost

ivoriano agg. geogr. ki se nanaša na Slonokoščeno obalo

iz predl. s gen. pokazuje
1. mjesto odakle se što udaljuje, odakle što izlazi: priti iz hiše; privreti iz srca; potovati Maribora v Ljubljano; piti iz kozarca
piti iz čaše; pismo iz Zagreba; vlak iz Beograda
2. vrijeme otkako nešto traje: spomin iz nekdanjih časov
uspomena iz davnih vremena; to znanje ima iz srednje šole; iz dneva v dan
iz dana u dan; iz mladega
iz djetinjstva
3. način kako se radnja dogodila; iz srca rad ustrežem
od srca rado sam na usluzi; to znam iz glave
napamet
4. uzrok zašto se radnja dogodila: laž iz zadrege
laž u neprilici; to je storil iz obupa
to je učinio u očajanju
5. od čega je što načinjeno: verižica iz čistega zlata
lančić od suhoga, od žeženoga zlata; iz lesa izrezljan kip
od drveta izdjeljan, izdeljan kip; žganci iz ajdove moke
žganci od heljdina brašna
6. iz muhe narediti konja; priti iz dežja pod kap doći sa crniša na goriš

ȉzaglāsa prisl. na vse grlo, na ves glas: izaglasa kukati

izbáciti ìzbācīm, vel. izbáci
I.
1. vreči iz, ven: izbaciti iz sebe; voda je izbacila ovaj panj voda je vrgla na suho ta štor; izbaciti koga iz sobe
2. izmetati: izbaciti zemlju iz rova
3. ekspr. izključiti: izbaciti rdava učenika iz škole, prekršitelja iz igre
4. pognati: izbaciti lišće, pupoljke
5. izpostaviti, postaviti daleč naprej: izbaciti patrole daleko u šumi
6. ustreliti: izbaciti pušku
7. obroditi: koliko može njiva da izbaci u rodnoj godini
8. napeti: izbaciti prsa a uvući trbuh
9. vreči na površje: revolucija je izbacila nova načela
10. odstraniti, izločiti: Vuk je izbacio iz azbuke nepotrebna slova; ako se kobila ni docnije ne pokaže dobra majka, onda je treba izbaciti iz priploda
11. iznesti, povreči: posle četiri meseca, od prilike posle parenja, ženka izbaci izvestan broj jaja; kobila čim oseti da će početi ždrebljenje legne i učesta napone da izbaci ždrebe
12. ekspr. reči, izustiti, ziniti: konačno je izbacio svoju misao obraćajući se sinu
13. postaviti: glavnina je na maršu izbacila četu kao svoje osiguranje; Nemačka je zbog ruske neutralnosti mogla da izbaci sve svoje sile na francuski front
14. postaviti naprej, stopiti naprej: izbaciti nogu, lijevu, desnu
15. z delom doseči določen učinek: rudari su dali obavezu da će dnevno izbaciti dvjesta tona ugljena
16. dovolj obroditi: rijetke su porodice kojima žetva izbaci za čitavu godinu, većinom moraju kupovati žito nekoliko mjeseci prije nove žetve
17. izbaciti iz kolosijeka iztiriti
II. izbaciti se
1. prestaviti se (z nižjega na višje mesto): odred se iz sela izbaci na okolna brda
2. naglo se premakniti naprej: stotinu nogu se izbacilo, potkovani su potplati zatutnjili; izbaciti koga iz sedla vreči koga iz sedla; izbaciti što iz glave: ova upadica izbacila je govornika iz koncepta; izbaciti iz stroja onesposobiti

izbahùljati -ām prilesti na dan, izkobacati se: iz jaruge izbahulja onaj govornik

izbíjati ìzbījām
1. izbijati: izbijati klin klinom; izbijati komu što iz glave
2. biti: časovnik izbija deset
3. pinjiti: izbijati mlijeko, pavlaku
4. poganjati: lišće izbija
5. kliti: usjevi izbijaju
6. predirati: zubi izbijaju
7. vreti, prihajati na površje, na dan: voda izbija u jakim mlazevima; izbijati na površinu
8. začenjati se, prihajati: u selu izbijaju boginje

izbiseríti -im i zbiseríti -im načiniti što nalik na bisere: žarki so izbiserili roso na vrtnicah

ìzbiti ȉzbijēm, vel. ìzbīj; izbìjen -èna
1. izbiti: izbiti klin s klinom; izbiti komu što iz glave; izbiti komu nož iz ruke, komu oko; izbiti dance na buretu
2. odbiti: časovnik izbi dvanaest
3. pretepsti: izbiti koga na mrtvo ime
4. spinjiti: izbiti vrhnje, pavlaku
5. pristužiti: izbiti štogod na nadnici, na radu
6. izbiti, pridobiti korist: iz mutne situacije izbiti svoju korist
7. vreči: izbiti koga iz sedla
8. izbruhniti, začeti se: izbila je kuga, revolucija
9. pognati: izbilo je lišće; izbila je trava
10. predreti: djetetu su izbili zubi
11. priti, privreti na dan: izbila je voda; izbila je istina
12. priti, prebiti se: oko podne izbili smo na planinski greben

izbòsti izbòdēm
I.
1. izbosti, večkrat, na več mestih zbosti: izbode sam sebe i izrani; sva trojica će te noževima izbosti; izbodi pitu viljuškom
2. iztakniti: ako te oko tvoje sablažnjava, izbodi ga; izbosti komu oči
3. pozatakniti: pa mu vajat ulepšan a izmedu brvana izboden bosiljak u kratkim stručićima
II. izbosti se
1. zbosti se: gledaj da se ne izbodu goveda
2. zabrusiti jo komu, zadreti se na koga: jedan iz gomile izbode se oštrim riječima

ìzdanak -ānka m
1. mladika, poganjek: izdanak od mlada drveta
2. potomec: posljednji izdanak jedne porodice
3. rudna žila, ki prihaja na površje zemlje: izdanak gvozdene rude

ìzdig m
1. planina, paša na planini: u kolibama su mlekari i stanovi za planinke i njihovu čeljad za vreme -a
2. planšarija, naselje s pastirskimi kočami: imao je ogromnu livadu više -a
3. odgon živine na planino

ìzdignuti -nēm
I.
1. vzdigniti: izdignuti glavu
2. dvigniti: izdigao je čašu i nazdravio svima
3. povzdigniti: izdignuti glas, vrijednost čega
4. zapeti z močnim glasom: putem je pjevao i stizavao sve hrpe seoskog svijeta što se vraćao s pazara, pa čim koju hrpu promakni, opet prst u uho, izdigni koliko mu grlo može
5. dvigniti: naša borba je izdigla mnoge dotad nepoznate ljude; stranka je izdigla svoga kandidata za ministra prosvjete
6. odgnati živino na planino: izdignuti stoku u planinu radi ljetnje ispaše
II. izdignuti se
1. vzdigniti se, povzpeti se: izdignuti se na prstima; izdignuti se nad druge
2. dvigniti se: pojedini oblasni župani iz ličnih razloga pomagali su prevrate da bi se što više izdigli

ìzdizati -ižēm
I.
1. vzdigovati: opasno je malu djecu za glavu izdizati; izdizati glavu; ona poče izdizati ruke
2. povzdigovati, poviševati: izdizati glas, vrijednost čega; mesari stalno izdižu cijene
3. odhajati z živino na planino: stoku izdižu u proljeće kad počinju poljski radovi
II. izdizati se
1. vzdigovati se: s vremena na vreme domaćica se izdizala i žaračem podsticala nagorele panjeve
2. dvigati se: u ovoj ulici izdiže se jedna velika kuća
3. vstati, povstajati: pošto se svi izdižu, umiju i bogu pomole, piju kavu i rakiju

izdrážbati i zdrážbati -am izlicitirati, kupiti na licitaciji: izdražbati kmetijo za malo denarja

izdražítev -tve ž kupovina na licitaciji: izdražitev hiše