Franja

glȅdati -ām
I.
1. gledati: gledati u što kao tele u šarena vrata gledati kot tele v nova vrata; gledati za kim; gledati ispod oka, poprijeko, popreko, kroz prste, s visoka, smrti u oči
2. gledati za, ogledovati, izbirati: gledati djevojku
3. prerokovati: gledati komu u karte; gledati u kavenu šalicu
4. zgledovati se na kom: gledati na koga
5. poskušati: on gleda da mu podvali
6. skrbeti za: gledati samo svoj posao, svoj interes
7. ozirati se: ja ne gledam na ostale greške
8. gledati, biti obrnjen: prozor gleda prema jugu, na ulicu
9. oskrbovati, streči: gledati bolesnika
10. gledati što drugim očima gledati na kaj z drugačnimi očmi; gledati kome na prste; gledati na nešto kao malo vode na dlanu skrbno paziti na kaj: gledati na nešto kroz crne naočari gledati na kaj skozi črne naočnike; poklonjenome konju se ne gledaju zubi
II. gledati se
1. gledati se: gledaju se kao kurjaci
2. zucka se po gradu da se ono dvoje rado gledaju da se rada vidita, da se imata rada
3. ujemati se, trpeti se: njih dvoje ne mogaše da se gledaju

glee [gli:] samostalnik
veselje, veselost, radost
glasba skladba za tri ali več solo glasov, petje v krogu

malicious (ali wicked) glee škodoželjnost

Gleichgewichtsstange, die, palica za ravnotežje

Gleichgewichtsübung, die, vaja za ravnotežje

glembajévština ž glembajevščina, malomeščanska miselnost, značilna za rodbino Glembajevih

gležnják m gležnjak, navlaka za gležanj

glibòder m bager za čiščenje rečnega ali morskega dna

glīrārium -iī, n (glīs) shramba za polhe, shramba za podleske: VARR.

glíste glist ž mn. dijal. sprava za sušenje iznad ognjišta ili iznad peći u seljačkoj kući: vzeti polena z glist

globe [gloub] samostalnik
krogla, obla; globus; Zemlja; planet, zvezda; steklen pokrov za plinsko ali električno svetilko; emblem carske oblasti

globe of the eye zrklo
the use of the globes zastarela metoda pouka zemljepisa in astronomije

globín m (lat. globus) pasta za cipele: namazati z -om

glōria -ae, f

1. slava, sloves, čast, hvala, imenitnost, veličastnost, poštenje, dobro ime: gloria est frequens de aliquo fama cum laude CI., gloria est inlustris ... fama meritorum CI., qui bonam famam bonorum, quae sola vere gloria nominari potest, expetunt CI., gl. militaris CI., bello quaeritur gloria CI., qui ... maximam gloriam ceperit CI., sit aeternā gloriā Marius CI., militavi non sine gloria H. slavno, maiore famā quam gloriā CU.; s subjektnim gen.: viri nunc gloria claret ENN., minuis gloriam Pompei CI., cuius excellens in re militari gloria CI.; z objektnim gen.: dicendi gl. CI., Q., gl. iuris civilis CI., doctrinae et ingenii CI., rerum gestarum gl. CI., gl. rei militaris CI. vojna slava, fortitudinis CI. junaška slava, gl. belli atque fortitudinis C. vojna in junaška slava; pl. gloriae = priložnosti za slavo, priložnosti za proslavitev: CORN., penes eosdem ... gloriae triumphique erant S.

2. meton.
a) slavno dejanje, slavno delo: quā gloriā aequabat se Tiberius priscis imperatoribus T.; pogosto v pl.: gloriae meretricum PL., memorare veteres Gallorum glorias T., quaestu atque compendio gloriarum GELL.
b) (o)kras, dika: Lapithaeae gloria gentis (Caeneus) O., sub ... vallibus Idae candidus, armenti gloria, taurus erat O., tardi pecoris sim gloria taurus TIB., ne armentis quidem suus honor aut gloria frontis (est) T. čelni okras.

3.
a) slavohlepnost, slavohlepje, slavoljubje, častihlepnost, častilakomnost, častiljubje: optimus quisque maxime gloriā ducitur CI., cives vestri maxime gloriā ducuntur CI., illi gloriae causā accusant CI., ne vos titillet gloria H., quem tulit ad scaenam ventoso gloria (Gloria) curru H., non laudis amor, non gloria cessit O.; pesn.: generandi gloria mellis V. prizadevnost, vnema, lautae gloria mensae LUCAN.
b) (v slabem pomenu) nečimrno (puhlo) slavohlepje, bahavost, samohvala: quod genus tandem est istuc ostentationis et gloriae? CI., tollens vacuum plus nimio gloria verticem H., gloria quem supra vires et vestit et ungit H., ab insolentia gloriae abesse N. prost biti nedostojne samohvale; v pl. = neprestano bahanje, bahaštvo: hominem si quis viderit ... gloriarum pleniorem PL., inanes flare glorias GELL. neprestano se širokoustiti s puhlim bahanjem.

glōriōsus 3, adv.-ē (glōria)

I. slaven, slovit, preslaven, sloveč, slave vreden: mors CI., illa fuga, nobis gloriosa CI., clarorum hominum facta gl. CI., bene de re publ. mereri gloriosum est CI., quae si in privatis gloriosa sunt, multo magis commemorabuntur in regibus CI., gloriosius alicui CI., gloriosissimum factum CI., nostri populi honores fuerunt rari et gloriosi N., gl. princeps, gloriosissimae victoriae SUET., dies gloriosissimus T., qui res magnas manu saepe gessit gloriose NAEV. FR., gloriose triumphare CI. EP., reliqua gloriosius retinebat S. AP. GELL., quod per ipsos confici potuit, gloriosissime ... confecerunt CI. EP. –

II.

1. slavohlepen, častihlepen, častilakomen, visoko leteč, visoko segajoč, za visokim težeč: qui ... gloriae cupidos gloriosi reprehendunt CI., militis spiritus gl. VAL. MAX., gl. animus SUET.

2. (v slabem pomenu) bahav, samohvalen, širokousten, napihnjen, napuhnjen: miles PL., milites glor. CI., glor. philosophia, ostentatio civitatis CI., nihil enim umquam neque insolens neque gloriosum ex ore eius exiit N., pavo, gloriosum animal PLIN., epistulae glor. PLIN. IUN., gloriose amiciri, proloqui PL., ex ordiri, mentiri gloriose CI., gloriosius de re praedicare CI.; Miles gloriosus Bahavi vojščak, Vojak bahač (širokoustnež), naslov Plavtove komedije: PL., imitari militem gloriosum CI.

glove-stretcher [glʌ́vstrečə] samostalnik
raztezalnik za rokavice

glucomètre [glükɔmɛtr] masculin priprava za merjenje sladkorja v moštu

gluhonémnica ž zavod za gluhonijeme, za gluvonijeme (-nem-)

glyphograph [glífɔgra:f] samostalnik
tisk galvanoplastično izdelana plošča za tisk, glifograf

Gnadengesuch, der, prošnja za pomilostitev

gnetivo s materija za gnječenje

gnilíšče s mjesto (me-) za čišćenje otpadnih voda