Franja

pòcupnuti -nēm
1. poskočiti, udariti z nogo ob tla: zapjeva pjesmu i zadovoljan pocupnu
2. pozibati na kolenu

pòčarkati -ām
I. pobezati: počarkati vatru, žeravicu
II. počarkati se spopasti se, udariti se

poklénkati -am udariti zvečkom o zvono

pope² [póup] prehodni glagol
udariti koga po občutljivem delu stegna

potêpsti se -têpem se proskitati se, udariti u skitnju: fant se je nekam potepel; potepen pes
pas skitač

prallen udariti ob, prileteti ob, trčiti ob; Sonne: žgati

premètnuti prèmetnēm, prèmetnuti -nēm
I.
1. prevreči: sve bijaše lijepo uredeno, ali je vrag te stvari premetnuo
2. prestaviti, predejati: možda sam koji stih premetnuo ili izostavio
3. preiskati: žena izgubivši jedan penez svu kuću premetne
4. spremeniti: čudim se kako to bog milostivi premetnu srca moje braće, pa su sad tako dobri; premetnuti vjeru spremeniti vero
5. pretrpeti: koliko sam toga morao premetnuti preko glave u životu
II. premetnuti se
1. prekucniti se: dijete se triput premetnulo
2. udariti se, spopasti se: dvije se vojske premetnuše; te se ondje premetnuše s banom i s njegovim silnim Otočanima
3. pogovoriti se: premetnuti se riječima, rečima

privrúćiti prìvrūćīm
1. ekspr. močno udariti, trdo pritisniti: ali je neprijatelj sa svih strana privrućio
2. močno ogreti

proelior -ārī -atus sum (proelium) boj (bitko) biti, bojevati se, boriti se, udariti se, spopasti (spopadati) se: Hirt., Plin., Auct. b. Afr., Auct. b. Alx. idr., pedibus C. peš, curru T. z voza (z vozov), legiones in ipsis fluminis ripis proeliabantur C., proelians occidit Ci. ali interficitur C. v boju; metaf.: sic acriter … proeliatus sum (tj. pred sodiščem) Ci. ep.; v obscenem pomenu: tota nocte fortiter … proeliabor Ap. — Act. soobl. proeliō -āre: Fl., mortales inter sese pugnant, proeliant Enn. ap. Non., diu et varia victoria proeliatum fuit Iust.

pull² [pul]

1. prehodni glagol
vleči, povleči, potegniti; puliti, izpuliti (zob, rastlino), izvleči, privleči; trgati (jabolka cvetice); skubsti, skubiti, oskubsti (perjad, lan), populiti (dlako iz usnja); zagotoviti si, privleči (stranke, podporo); (golf, kriket) udariti žogo postrani na levo; namerno zadržati dirkalnega konja; veslati, imeti vesla
tisk napraviti odtis, odtisniti
ameriško, sleng potegniti (revolver, nož)
sleng izpeljati (delo)
ameriško, sleng proglasiti stavko, pozvati (podjetje) k stavki
sleng zapreti, napraviti racijo (v igralnici)

2. neprehodni glagol
vleči, puliti (at)
vleči (pipo; at)
povleči, piti (at iz)
vleči se, riniti se naprej
sleng privlačiti (reklama)

to pull apart raztrgati
to pull a boner napraviti veliko napako
to pull (ali draw) the long bow širokoustiti se
a case of pull devil, pull baker povleci, potegni; kdo je močnejši
to pull caps (ali wigs) pretepati se
to pull faces (ali a face) pačiti se, kremžiti se
to pull a long face nakremžiti obraz, narediti kisel obraz
to pull a fast one preslepiti, ukaniti
to pull a good heart zbrati pogum
to pull s.o.'s leg potegniti koga, norčevati se iz koga
to pull a thing on s.o. ogoljufati, prevariti
to pull a good oar dobro veslati
the boat pulls 4 oars čoln ima štiri vesla
to pull it odnesti pete, pobegniti
to pull to pieces raztrgati, figurativno ostro kritizirati
to pull one's punches figurativno krotiti se; (boks) zadržano udariti
to pull one's rank on s.o. pokazati, da si višji po činu
to pull by the sleeve pocukati za rokav
to pull into the station pripeljati na postajo (vlak)
to pull the strings (ali wires) neopazno voditi, vplivati na koga
to pull one's weight potruditi se pri delu, krepko veslati
to pull the wool over s.o.'s eyes preslepiti koga

pulsar udariti na, dotakniti se (strune); potipati pulz; udarjati, biti (srce, žila)

pulsar el arpa igrati na harfo

punch² [pʌnč]

1. samostalnik
udarec s pestjo
pogovorno sila, polet, energija

2. prehodni glagol
udariti s pestjo; tolči (npr. po pisalnem stroju)
ameriško gnati živino s palico

punish [pʌ́niš] prehodni glagol
kaznovati (for za)
pogovorno grobo ravnati
figurativno močno udariti, izkoristiti slabost nasprotnika
sleng navaliti na jed

punt² [pʌnt]

1. samostalnik
udarec žoge preden pade na tla (rugby)

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
udariti žogo, preden pade na tla

quirt [kwə:t]

1. samostalnik
ameriško jahalni bič

2. prehodni glagol
udariti z bičem

razsmejáti se -sméjem se rasmijati se, rasmejati se, udariti u smijeh, u smeh

re-cellō -ere (re in *cellō2; prim. *cellō2, clādēs)

1. intr. odskočiti, nazaj udariti, nazaj skočiti, nazaj poseči (posegati): terra retro recellit Lucr., cum (sc. ferrea) manus gravi libramento recelleret ad solum L.

2. trans. nazaj nagniti (nagibati): nates Ap., totum corporis pondus in postremos poplites Ap.

re-cutiō -ere -cussī -cussum (re in quatere)

1. nazaj udariti (udarjati), (nazaj) odbi(ja)ti, odgnati (odganjati), (od)poditi, odvrniti (odvračati): aequor penitus Val. Fl., iugum Christi, horrorem Aug., recussa nox Sid.

2. (pre)tresti, pretres(a)ti, stres(a)ti, potresti (potresati), (z)drmati, (z)buditi (zbujati): uteroque recusso insonuere cavernae V., somno recussus Ap.

red-undō -āre -āvī -ātum (red in unda) „nazaj valovati“, od tod

1. razli(va)ti se čez kaj, stopiti (stopati) čez bregove, udariti (udarjati) čez bregove, preplaviti (preplavljati), poplaviti (poplavljati), (s)teči, liti, izli(va)ti se, (s)cediti se: mare numquam redundat Ci., Nilus campis redundat Lucr. poplavi polja, pituita redundat in corpore Ci., cibus necessitatem, ubi minime deceret, vomendi, et cibus non recens, ut accidere interim solet, redderetur, sed usque in posterum diem redundaret Q. izdatno (v izdatni meri) zadošča, sanguis in oculos redundat Plin. Od tod pt. pf. redundātus 3 pesn.
a) = redundans razlivajoč se, prekipevajoč: amne redundatis fossa madebat aquis O.; pa tudi tja in nazaj plivkajoč (pljuskajoč, valujoč, lijoč): boreae vis … redundat … flumine cogit aquas O.; od tod: omnis hic locus acervis corporum et civium sanguine redundavit Ci. kri se je cedila po tem kraju, ta kraj je bil preplavljen (prepojen, je obiloval) s krvjo, testis est Asia, quae magnis oppressa hostium copiis, eorum ipsorum sanguine redundavit Ci., illa crux, quae etiam nunc civis Romani sanguine redundat Ci., hesternā cenā redundantes Plin. iun. se prenapolnjeni (prenasičeni) od …

2. metaf.
a) obilno se izli(va)ti, privre(va)ti, (pri)teči kam, poplaviti (poplavljati) kaj, vsuti (usuti), usipati (usipavati), vsipati (vsipavati) se na kaj, zade(va)ti ali doleteti koga kaj (vselej le o kakem zlu ali nesreči): omnes in me meosque redundant ex fonte illo dolores Ci., nationes in provincias redundare poterant Ci., in me periculum redundavit, infamia ad amicos redundat Ci., ex tenui vectigali aliquid redundabit Ci. preostane, ex ea causa redundat Postumius Ci. izhaja popolnoma kriv; occ. (o govornikih in govoru) biti preobilen, obilovati, prekipevati: (sc. Stesichorus) redundat atque effunditur Q., Asiatici oratores parum pressi et nimis redundantes Ci., verba effervescentia et paulo nimium redundantia Ci.; pesn. z acc.: raucis talia faucibus redundat Stat. hitro govori (brboče, brbota, brbra).
b) (z abl.) obilovati s čim, imeti obilo česa, imeti (na voljo) (pre)obilico česa: luctu redundat victoria Ci., tuus deus non digito uno redundat Ci. nima niti prsta odveč, Hispanias armis non ita redundare T., Curiana defensio redundavit hilaritate Ci.; occ. biti (iz)obilen, biti v izobilju na voljo: ornatus orationis in aliquo redundat Ci., munitus iudicibus fuit, quorum hodie copia redundat Ci., nulla species neque praetermittatur neque redundet Ci. — Od tod adj. pt. pr. redundāns -antis prekipevajoč, obilen: Ambr., siquidem redundantia liquorum fiant corpora Cael., amputatio et decussio redundantioris nitoris Tert.; adv. redundanter

1. (pre)obilno, v (pre)polni meri: redundantius bibere Ambr. preobilno, čez mero.

2. s preobilno obširnostjo, preobširno, preobsežno, preobilno, predolgovezno: immodice et redundanter Plin. iun.

re-feriō -īre (re in ferīre)

1. udariti (udarjati) nazaj, vrniti (vračati) udarec: patitor tu item, quom ego te referiam Pl., percussit te: recede; referiendo enim et occasionem saepius feriendi dabis et excusationem Sen. ph., ferientem Ambr.; abs.: Ambr.

2. odbi(ja)ti: speculi referitur imagine Phoebus O. sončna luč odseva, referitur vocibus echo Aus.