Franja

Zadetki iskanja

  • évaluer [evalüe] verbe transitif (o)ceniti; preračunati, taksirati, preceniti, presoditi

    évaluer trop bas, trop haut prenizko, previsoko oceniti
    évaluer une distance à vue d'œil, à vue de nez oceniti razdaljo na oko, približno
    sa maison est évaluée (à) un million de dinars njegova hiša je ocenjena na milijon dinarjev
  • fabricate [fǽbrikeit] prehodni glagol
    izdelovati, sestavljati; ponarejati
    figurativno izmišljevati si

    fabricated house montažna hiša
  • face [fas] féminin obraz, obličje; glava kovanca (s kako figuro ipd.); stran; lega; stanje; videz

    face à s pogledom na, vpričo
    face à face iz obraza v obraz, iz oči v oči
    à double face dvoličen
    de face od spredaj
    portrait masculin de face portret od spredaj (ne s profila)
    face contre terre ležeč na tleh z obrazom proti zemlji
    place féminin de face dans le train sedež v vlaku z obrazom v smeri vožnje
    en face v obraz
    (d')en face nasproti (de quelque chose česa)
    en face à, (figuré) à la face vpričo, v prisotnosti
    à la face du monde vpričo vseh ljudi
    sous toutes les faces od vseh strani
    pile ou face hrbet ali glava (novca)
    avoir le soleil en face imeti sonce v obrazu
    l'affaire change de face zadeva se spreminja, stvar postaja drugačna
    le monde change vite de face svet se hitro spreminja
    cracher à la face de quelqu'un komu v obraz pljuniti
    faire face à quelque chose biti obrnjen proti čemu; po robu se postaviti, nasprotovati, protiviti se čemu, kljubovati; biti pripravljen na kaj; kriti (izdatke); obvladovati, biti kos (položaju)
    la maison fait face à la mer hiša je obrnjena proti morju
    faire face à ses engagements izpolnjevati svoje obveznosti
    jeter la vérité à la face de quelqu'un komu resnico v obraz vreči
    se mettre en face de quelqu'un komu pot zastaviti, upreti se komu
    perdre la face izgubiti svoj prestiž
    se placer en face de quelqu'un postaviti se pred koga
    se présenter sous une autre face pokazati se v drugi luči
    regarder la mort en face zreti smrti v obraz
    regarder quelqu'un en face komu odkrito v obraz (po)gledati
    sauver la face rešiti (varovati) svoj videz, svoje dostojanstvo, svoj prestiž
    il faut voir les choses en face treba je stvarem pogledati v obraz
  • fallācia -ae, f (fallāx) prevara, pretvara, pretvarjanje, hlinjenje, hlimba, hinavščina, mamilo, slepilo, spletke: Pl., Ter., Pr., Ph., Suet., idr. tanta est f. tecti O. tako zelo vara hiša (= labirint), deceperat omnes sumptae falacia vestis O.; v pl.: illinc omnes fallaciae (spletke) natae sunt Ci., ex fraude, fallaciis, mendaciis constare totus videtur Ci. — Soobl. fallāciēs -ēī, f: Ap. (z abl. fallacie).
  • fame1 [feim] samostalnik
    slava; (dober) glas, sloves

    good fame dober glas
    ill fame slab glas
    house of ill fame javna hiša
  • familial, e, aux [familjal, ljo] adjectif družinski, rodbinski; féminin, automobilisme velik (osebni) avto

    allocations féminin pluriel familiales družinske doklade
    liens masculin pluriel familiaux rodbinske vezi
    maison féminin familiale družinska hiša
  • fasáda façade; front; frontage; fig surface

    hiša s fasádo proti morju a house fronting (ali facing) the sea
    vsa njegova veselost je samo fasáda all that joviality of his is a mere facade
  • fiamma

    A) f

    1. plamen:
    la casa era avvolta dalle fiamme hiša je bila v plamenih
    fiamma ossidrica oksidirni plamen
    fiamma ossiacetilenica acetilenski plamen
    andare in fiamma vneti se
    dare alle fiamma zažgati
    mettere a fuoco e fiamme opustošiti
    far fuoco e fiamme razburiti se; močno si prizadevati za kaj
    ritorno di fiamma pren. ponovna vzplamenitev starih strasti
    condannare alle fiamme obsoditi na grmado

    2. pren. plamen, ogenj; ljubezen, ljubljena oseba:
    la fiamma dell'amore plamen ljubezni
    ha visto una sua vecchia fiamma videl je spet svojo staro ljubezen

    3. živo rdeča barva, ognjeno rdeča barva:
    un cielo di fiamma živo rdeče, ognjeno nebo
    sentirsi salire le fiamme al viso pordeti v obraz
    diventare di fiamma zardeti

    4. pl. našitki:
    fiamme gialle pripadniki finančne straže (policije)

    5. voj. navt. trikotna signalna zastava

    B) agg. invar. živo rdeč, ognjeno rdeč
  • focus -ī, m

    1. ponev: Sen. ph., panem in foco caldo sub testu coquito Ca.; occ. darilna ponev, kadilna medenica: (dis) dentur in antiquos tura … focos O.

    2. sinekdoha: ognjišče, poseb. v atriju rim. hiše: ad focum sedere Ci., iamdudum splendet focus H., focus a flammis et quod fovet omnia, dictus O., foco cinerem dimovit O., epulasque foci misere calentes O., ardentes in focis … vidimus mappas Plin.; tudi kamin v sobi: ligna super foco large reponens H., dum meus … luce at focus Tib.; occ.
    a) darilno ognjišče: sacrum vetustis exstruat lignis focum H., dis tribus totidem focos de caespite ponit O., serta de sanctis focis Tib., haedus corruet ante focos Pr.; poseb. kot bivališče hišnih bogov (larov): haec imponentur in foco nostro Lari Pl., focus Larum, quo familia convenit Plin.
    b) evfem. pogorišče grmade: confusa ruebant ossa focis V.
    c) meton. α) ogenj, žar: per tria partitos qui (Cacus) dabat ora focos Pr. ki je bljuval ogenj, exhibuit vivos carbasus alba focos Pr. je dala ognju vzplameneti (bukniti); sine foco coxerunt Marc. β) razbeljeno železo: Veg.

    3. meton. (pl. večinoma v edninskem pomenu)
    a) dom, domačija, domovanje, bivališče, posestvo: domi focique fac … ut memineris Ter., te amicum Deiotari regis foci viderunt Ci. hiša, dvor, omnium civium foci vestrae sapientiae commissi sunt Ci., repetebant patrios focos Ci., eum nudum eicit domo atque patriis focis Ci.; poseb. v prvotno asindet. zvezi: ab aris focis Ci., pozneje: in aris et focis Ci., de aris ac focis ali pro aris atque focis Ci., pro aris focisque L. = za vse, kar je komu sveto (gl. āra); v teh zvezah kaže arae na žrtvenike svetišč, foci na majhna darilna ognjišča domačih larov (Lārēs).
    b) družina, rodbina, quem (agellum) tu fastidis, habitatum quinque focis H.
  • gabbia f

    1. kletka (tudi pren.):
    gabbia di canarini kletka za kanarčke
    gabbia di matti pren. nora hiša

    2. pren. ječa, zapor:
    mettere in gabbia vtakniti v luknjo

    3. ograjeni prostor (za obtoženca na sodišču)

    4. koš:
    gabbia toracica prsni koš

    5. navt. košno jadro
    PREGOVORI: meglio uccel di bosco che uccel di gabbia preg. rajši ptiček na veji kot ptiček v zlati kletki
  • garaža samostalnik
    1. (pri hiši) ▸ garázs
    hiša z garažo ▸ ház garázzsal
    parkirati v garažo ▸ garázsba beparkol
    zapeljati v garažo ▸ garázsba beáll
    dovoz v garažo ▸ garázsbejáró

    2. (skupna parkirišča) ▸ garázs
    podzemna garaža ▸ mélygarázs
    parkirna garaža ▸ parkológarázs
    kletna garaža ▸ pincegarázs
    garaža za avtomobile ▸ autógarázs
  • garažn|i (-a, -o)
    garažna hiša die Hochgarage, Großgarage
    garažna vrata das Garagentor
  • gâter [gɑte] verbe transitif (po)kvariti (tudi figuré); poškodovati, u-, za-mazati, skaziti; figuré škodovati (quelque chose čemu); (otroka) razvajati, raznežiti

    se gâter pokvariti se, postati slabši, poslabšati se, spriditi se; (pijače) postati plehek, postán
    cette maison gâte le paysage ta hiša kvari pokrajino
    gâter les affaires, les choses zavoziti stvari, zavoziti jo, figuré zapeljati voz v blato
    gâter l'existence à quelqu'un komu življenje otežiti, zagreniti
    gâter la joie, le plaisir de quelqu'un komu veselje, zabavo skvariti
    gâter le marché, le métier skvariti kupčijo, cene zbijati ali kaziti, prepoceni delati, delati umazano konkurenco
    sujet à se gâter (blago) hitro pokvarljiv
    il est riche, ce qui ne gâte rien bogat je, kar je samo še prednost več
    ça ne gâte rien to nič ne škodi, to nič ne de, to je še ena prednost več
    le temps se gâte vreme se kvari, postaja slabše
  • genitālis -e, adv. genitāliter (genere = gīgnere) rod(il)en, rodoviten, ploden, plodeč, oplojujoč: di genitales ENN. vseustvarjajoči, semina V., genitalia corpora LUCR., O. plodilna počela, prvine, mundi genitale tempus LUCR. rojstni čas, ut semina possint seminibus commisceri genitaliter apta LUCR., membra O. ali loca, partes COL. rodila, profluvium PLIN. (pri ženski) mesečno perilo, menstruacija, mesečna čišča; (pri moškem) semenotok (= gonoreja), anni hora PLIN. pomladanski čas, pomlad, g. hora T. rojstna ura, dies g. T. ali g. lux STAT. rojstni dan, nido vim genitalem affundere T., mensis g. GELL. rojstni mesec, menses g. GELL. meseci nosečnosti, g. foedera STAT. zakonska zveza, solum VELL. idr. ali terra AMM. ali sedes PRUD. rojstni kraj, rojstna dežela, očetnjava, domovina, g. domicilium AMBR. rojstna hiša. – Subst.

    1. Genitālis -is, f (sc. dea) Genitális, boginja poroda (priimek Diane, zaščitnice porodnic): sive tu Lucina probas vocari seu Genitalis H.

    2. genitāle -is, n rodilo, spolovilo, večinoma v pl.: CELS., SEN. PH., PLIN., Q.
  • glédan (-a -o) adj.

    1. visto:
    življenje gledano z očmi otroka la vita vista con gli occhi del bambino

    2. (v brezosebni rabi) se si guarda, a guardare:
    hiša je na levi strani ulice, gledano od postaje la casa è sulla sinistra della strada a guardare dalla stazione
  • gorèč (-éča -e) adj.

    A)

    1. che arde, in fiamme, ardente; acceso; bruciante, che brucia:
    goreča bakla torcia accesa
    goreča hiša casa in fiamme
    goreče poleno tizzone

    2. pren. rosso intenso, rosso fiamma, fiammeggiante:
    goreče rože rose rosse fiammeggianti

    3. pren. acceso (in volto)

    4. pren. (navdušen) ardente:
    goreč privrženec sistema sostenitore ardente del sistema
    goreč glasnik apostolo

    5. (ki se pojavlja z veliko intenzivnostjo) ardente, vivo, intenso, frevido (desiderio, preghiera)

    B) gorèč (v adv. rabi) ardendo, bruciando
  • goréti to burn; to blaze; to be on fire, to be consumed by fire

    gorí! fire!
    kje gorí? where is the fire?
    to ne gorí that does not burn
    vžigalica ne gorí the match does not strike
    goréti od radovednosti to be consumed by curiosity
    goréti od želje to burn with desire, to be eager (ali fervent ali zealous ali keen on)
    hiša gorí the house is on fire
    v mestu gorí there is a fire in town
    začeti goréti to catch fire
    tu mi gorí pod nogami (figurativno) this place is too hot for me
    gorelo mu je pod nogami (figurativno) he wanted to be off
  • gospodárski (-a -o) adj.

    1. economico, dell'economia:
    gospodarska blokada blocco economico
    gospodarska dejavnost attività economica
    gospodarska kriza crisi economica
    gospodarska politika politica economica
    gospodarska velesila potenza economica
    gospodarska zaostalost arretratezza economica
    gospodarski center centro economico
    gospodarski ciklus ciclo economico
    gospodarski načrt piano economico
    gospodarski razvoj sviluppo economico, crescita economica
    hiša z gospodarskimi poslopji casa (d'abitazione) più servizi
    gospodarska avtarhija autarchia
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    gospodarski potencial potenziale economico
    gospodarski sistem sistema economico
    gospodarska zbornica Camera di commercio, industria e agricoltura
    gospodarska neuravnoteženost diseconomia
    gospodarska poživitev ripresa economica
    gospodarska škoda stangata
    gospodarska trdnost standing
    gospodarski nauki dottrine economiche
    Evropska gospodarska skupnost Comunità Economica Europea (C.E.E.)
    gospodarski boom boom
    gospodarski liberalizem liberismo
    gospodarsko oživljanje ripresa economica

    2. redko (gospodaren, varčen) economico, parsimonioso
  • gospóski señorial

    gosposka hiša casa f señorial
    gosposko življenje gran vida f
    gosposko živeti vivir a lo grande
  • gospôski distingué, d'un rang élevé, de qualité, aristocratique, noble

    gosposki ljudje des gens distingués, la haute volée, familiarno, figurativno le gratin, le dessus du panier
    gosposka hiša maison seigneuriale, gentilhommière ženski spol, manoir moški spol
    gosposko življenje vie ženski spol de grand seigneur