Franja

ciklón m (lat. cyclus, gr. kyklos)
1. ciklon, područje niskog zračnog, vazdušnog pritiska: atlantski ciklon
2. oluja, vihor
3. tehn. aparat za čišćenje plinova od prašine

cíklus m (gr. kyklos)
1. ciklus: kosovski ciklus ljudskih pesmi
2. cjelina (cel-) sastavljena od srodnih radnji: ciklus predavanj
3. krug međusobno povezanih pojava koje se ponavljaju istim redom: lunarni, industrijski, menstruacijski ciklus

cìkvati se -ām se (it. cinque) dial. iti se neko igro z iztegovanjem prstov ene roke ob hkratnem štetju od ena do deset v italijanščini

cílarica ž dijal. litarska boca od zelenog stakla

cinder-sifter [síndəsiftə] samostalnik
sito za presejanje žerjavice od pepela

cinkovína ž predmeti od cinka

ciprésast -a -o od čempresovine, čempresov, krparisov; -i mleček bot.
mlječika (mle-), Euphorbia cyparissias

circonstanciel, le [-sjɛl] adjectif odvisen od okolnosti; (grammaire)

complément masculin circonstanciel prislovno določilo

circum (adv. acc. subst. circus = in circum v krog[u])

I. adv. okrog, okoli, krog in krog: adustum, quod circum ustam est Varr., ignem circum subicere coeperunt Ci., quae c. erant opera, tueri C., matres stant c. V., c. sub moenibus aquantur V. okrog ob obzidju; occ.
a) okoli in okoli, od vseh strani: circum undique convenere V., tudi kot ena beseda circumundique: Lucr., Gell.
b) naokoli, naokrog, v bližini, na obeh straneh: ara amicitiae effigiesque circum Caesaris ac Seiani T., gentibus innumeris c. infraque relictis O.

— II. praep. z acc.

1. okrog, okoli: quae (terra) cum c. axem se... convertat Ci., qui c. iudicium stabant Ci., radii c. caput micantes O., ligato c. collum sudario Suet.

2. okoli = v bližini, v okolici: omnes urbes, quae c. Capuam sunt Ci., legiones Narbone circumque ea loca disposuerat C., c. Bactra haerere Cu.

3. okoli k, okoli pri, okoli po: concursare c. tabernas Ci., dimissis c. municipia litteris C., legatio c. insulas missa L.; praep. svojemu subst. pogosto zapostavljena: Ci. idr., oras et litora circum errantem V., errabant omnia maria c. V.

4. (o osebah) okoli, v družbi z, pri: qui c. aliquem sunt Ter., Ci. spremstvo, c. pedes (habere) homines formosos Ci. za strežnike, spremljevalce, eos equites circum se habere consuerat C., c. se tamquam stipatorum catervas habebat S., c. Hectora pugnas obibat V.

circumagō, agere -ēgī -āctum

1. okoli voditi, obrniti (obračati), vrteti: suovetaurilibus circumaguntur verres, aries, taurus Varr., in adorando totum corpus c. Plin. celo telo sključiti = do tal pripogniti; circumagi (o sužnju) osvoboditi (osvobajati) se, ker je gospodar na forumu prijel sužnja za desnico in ga vodil okrog, v znamenje, da je osvobojen, pren.: Sen. ph.; med. circumagi ali refl. circumagere se vrteti se, obrniti (obračati) se: chamaeleonis oculos ipsos circumagi totos tradunt Plin., collum circumagit se Plin., rotunda, quae perpetuo diebus ac noctibus vice mundi circumageretur Suet.

2. occ.
a) circumagere aliquid vleči se okoli česa, obsegati kaj: Aegaeum pelagus... terras... magno ambitu... circumagit Mel.
b) c. aliquem aliqua re obda(ja)ti koga s čim: eos muro circumegit Lact., erat pallio circumactus M. ogrnjen, solis... caput radiis perfusum circumactumque M.
c) c. aliquid kaj okrog potegniti, izpeljati: aratro circumagebant sulcum Varr.
č) circumagere se ali circumagi (v loku, okrog) se vleči, se razprostirati: circumagente se terrarum fronte in occasum Plin., conchae in orbem circumactae Plin. krožno zavite, circumacta curvataque litora Plin. iun.

3. v loku voditi = obrniti (obračati), kreniti, zasukati: equos L., Cu., hastas in venientem ex transverso hostem L., aciem, signa L. vojsko zasukati, circumagi in frontem Cu. poravnati se, c. navem in proram Plin., corpora, unde clamor acciderat T., se ad dissonos clamores L., quacumque classis se circumegerat L., circumagente se vento L. ker se je sprevrgel; preg.: circumagetur hic orbis L. potegnil bo drug veter; pren.: quo te nunc circumagas? Iuv. kam se boš zdaj obrnil? kako se boš zdaj branil? hic paulum circumacta fortuna est Fl. se je obrnila; c. alvum, vesicam Plin. v nered spraviti.

4. pren.
a) (o času) circumagi ali se circumagere tek dovršiti, preteči, miniti: Lucr., Plin. iun., nobis in ipso apparatu annus circumactus est L., aestas se circumegit L., circumactis decem et octo mensibus L. po preteku, triennio circumacto Plin.
b) (o duhu, srcu) dovesti (dovajati) na druge misli, preveriti (preverjati): rumoribus vulgi circumagi L., alieni momentis animi circumagi L., una voce circumegit et flexit Suet., universum prope genus humanum in se c. Plin. na svojo stran spraviti.
c) o drugih abstr.: volubili orbe circumagi Plin. iun. v hitrem menjavanju vrstiti se.

5. v pass. da(ja)ti se od kraja do kraja voditi, gnati, tirati, vlačiti: nil opus est te circumagi H. z menoj pohajati, huc illuc clamoribus circumagi T.

circumdoleō -ēre krog in krog bolečino čutiti, od vseh strani trpeti: Cael.

circumfluous [sə:kʌ́mfluəs] pridevnik
od vode obdan ➞ circumfluent

circumīnsidior -ārī od vseh strani prežati na koga: Aug.

circumplaudō -ere ploskati komu od vseh strani: manibus circumplaudēre tuorum O. sprejemali te bodo s ploskanjem.

circumscindō -ere od vseh strani obleko s telesa trgati: quo ferocius clamitabat, eo infestius circumscindere et spoliare lic-tor L.

circumsistō -ere -stetī, redkeje in mlajše -stitī (-)

1. postaviti (postavljati) se okrog koga ali česa, obstopiti (obstopati), obsuti, obsipati; abs.: Pl., Cu., haec cum... loqueretur, sex lictores circumsistunt Ci., cum paucis militibus circumsistens C., circumsistentia tecta Iul. Val. okrog stoječe hiše; z acc.: Pl., Cat., Domitium C., circumsistere alii signa sua T.

2. occ. sovražno obstopiti (obstopati), obkoliti (obkoljevati), zaje(ma)ti; abs.: circumstiterant victores T.; z acc.: plures paucos circumsistebant C., cum singulas binae naves circumsisterent C., centuriones armati Mettium circumsistunt ipsumque domumque V., c. lectum T.; v pass.: circumsisti ab omnibus civitatibus C. napaden biti.

3. pren. koga obstreti (obstirati), od vsepovsod pritiskati: anceps proelium Romanos circumsteterat L., at me tum primum saevus circumstetit horror V., circumsteterat Civilem et alius metus T.; v pass.: fortitudo circumsistitur hinc audaciā, inde timiditate Ap.

circumstō -āre -stetī (-)

1.
a) intr. okoli (okrog) stati: Lucr., Sen. ph., Suet., circumstant cum ardentibus taedis (Furiae) Enn. ap. Ci., circumstant properi aurigae V., ad circumstantes tendens sua bracchia silvas O., circumstans exercitus, circumstantes amici Cu.; pogosto subst. pt. pr. circumstantēs -ium, m okoli (okrog) ali na obeh straneh stoječi: L., Q., Suet., T.
b) trans. stati okoli (okrog) koga ali česa, obda(ja)ti, obkrožiti (obkrožati), obkoliti (obkoljevati): senatum Ci., sellam L., Suet., Solem, sacra O., regem, lectum Cu.; poseb. v sovražnem pomenu: desinant... circumstare tribunal praetoris urbani Ci., c. urbem Romanam L., regis tecta V., undique muros O.; pesn.: te Lernaeus circumstetit anguis V. je ovila.

2. pren.
a) intr. krog in krog biti, od povsod pritiskati, pretiti: cum tanti undique terrores circumstarent L., scio acerba meorum circumstare odia V., tot circumstantibus iudiciis, iurgiis,... clamoribus Q.
b) trans. koga ali kaj obda(ja)ti, obstirati, pritiskati, pretiti komu: Sil., Plin. iun., circumstant te summae auctoritates Ci., cum omnia nos undique fata circumstent Ci., quae te circumstent pericula, cernis V., circumsteterat... Palatium publica exspectatio magni secreti impatiens T.... je obdala čakajoča množica, nestrpna izvedeti veliko skrivnost.

circumvādō -ere -vāsī (-) od vseh strani obiti, obkoliti (obkoljevati), obda(ja)ti, napasti (napadati), navaliti na koga: Plin., immobiles naves L., Claudium clamoribus turbidis circumvasere T., circumvaditur civitas Amm.; pren.: anceps terror... barbaros circumvasit L. je obšel od vseh strani.

circunstancial od okolnosti odvisen

cisailler [sizaje] verbe transitif od-, prerezati s škarjami

cisailler des fils de fer barbelés prerezati žične ovire
(familier) cisailler quelqu'un koga po nerodnosti v obraz urezati