Franja

dīrumpō in disrumpō -ere -rūpī -ruptum

1. raztrga(va)ti, strga(va)ti, razlomiti (razlamljati), zlomiti (zlamljati), razbi(ja)ti: tenuissimam quamque partem (nubis) disr. Ci., homo diruptus Ci. počen, kilav, paedagogo tabulā caput disr. Pl., dir. imagines Galbae T.; med. di(s)rumpi raztrgati se, strgati se, pretrgati se, (raz)počiti se: nil metuo nisi ne medium disrumpar miser Pl., disrupta corrigia Varr. fr., dirupto solo Sen. ph., vetus funis disrumpitur Ap., lagoenae grandes … disrumpuntur Hier., disruptis ianuis Vop.

2. pren.
a) z osebnim obj.: dirupi me paene in iudicio Galli Caninii Ci. ep. skoraj bi bil grlo razkričal; med. = v jezi, nejevolji, zavisti (raz)počiti (se), razpočiti (se) hoteti: fratris tui plausu dirumpitur Ci. ep. počil bi od jeze … , dirumpi dolore Ci. ali stomacho (od jeze) Sen. ph.; abs.: disrumpor Ter., dirumpatur licet ista furia Ci., dirumpuntur ii, qui … doluerunt Ci. ep.; redk. = od smeha počiti, počiti hoteti: nemo … qui non risu dirumperetur aderat Ap.
b) z abstraktnim obj. razdreti (razdirati), razdružiti (razdruževati): amicitiam, humani generis societatem Ci.

Opomba: Star. pt. pf. disrumptum: Pl.

disalberare v. tr. (pres. disalbero) navt. zlomiti, odstraniti jambore

fiaccare v. tr. (pres. fiacco)

1. zdelati, oslabiti, izčrpati:
la lunga malattia mi ha fiaccato dolga bolezen me je izčrpala

2. zlomiti; skrhati:
fiaccare le ossa, le costole, il collo a qcn. polomil kosti, rebra; premlatiti koga
fiaccare le corna a qcn. odbiti komu roge; pren. obrzdati domišljavost nekoga

fracasser [-se] verbe transitif (s truščem) razbiti, zdrobiti, zlomiti

se fracasser razbiti se
le vase s'est fracassé vaza se je s truščem razbila

fracturá -éz vt. med. zlomiti

fracturar zlomiti, zdrobiti

fracturar(se) un hueso zlomiti si kost

fracture² [frǽkčə] prehodni glagol & neprehodni glagol
lomiti, zlomiti, (raz)drobiti (se), počiti

fracturer [-re] verbe transitif zlomiti; vlomiti

fracturer un os zlomiti kost
fracturer une porte, une serrure vlomiti vrata, ključavnico
se fracturer la jambe zlomiti si nogo

frangere^* v. tr. (pres. frango) knjižno zlomiti, zdrobiti, razbiti (zlasti pren.):
frangere la resistenza di qcn. zlomiti odpor nekoga
frangere le olive mleti olive
frangere l'impeto skrhati, oslabiti vnemo

frangō -ere, frēgī, frāctum

1. lomiti, prelomiti, zlomiti, zdrobiti, razdejati, razbiti, razkosati: hastas Enn., deûm simulacra Lucr., telum manu V., glaebas rastris V., lagoenam, patinam, H., caules H. nalomiti, ornum O. odlomiti jesenovo vejo, panem Lact., navem frango Ter., Corn. ladja se mi razbije; duo … cum corpora … frangeret ad saxum V., Oleniden a summo vertice fregit O., moles frangit iras aequoris O. ukrotiti srdito morje, mare montis ad eius radices frangit fluctūs Lucr. razbije ob … ; o telesnih delih: fr. cervices Ci. vrat zlomiti, laqueo gulam S. ali guttur H. zadrgniti, zadaviti, cerebrum V. razbiti, ossa, tempora O.; od tod tudi zlomiti si kaj: excusavit, quod brachium fregisse diceret Ci., capra fregit cornu O., fr. crus, femur Cels., coxam Plin. iun., pedem Aug., fr. exuvias boum aceto Val. fl. omehčati, comam in gradūs Q. v kite (raz)deliti, v kite splesti, torum Mart. tlačiti = na njej sedeti, undam ulnis Sil. s komolci lomiti (= deliti) = plavati čez, preplavati, amnem nando Lucan. ali vadum nando Sil. preplavati; v pass.: anulus aureus … fractus … est Ci., cum consulis fasces frangerentur Ci., nisi ei crura fracta essent Ci., fluctus frangitur a saxo Ci., valovje se lomi ob skali, navibus fractis C., H., unda frangitur V.; pass. (intr.): hasta ibique frangitur V. se zlomi, remi franguntur V. počijo, se zlomijo; enalaga: fractae voces ad litora V. hrup kipečih valov; occ. (z)mleti (žito), (s)tleči, (s)treti, zdrobiti, zmeti: Sen. ph., Pall., fruges minaci robore saxi Lucr., fruges saxo (v stopici) V., glandem V., hordea molā O. ali hordeum molis Plin., quodcumque est solidae Cereris, cava machina frangat O., fr. grana molis, granum dentibus Plin. saxo farra Val. Fl., fabam Mart.

2. metaf.
a) prelomiti, prekršiti, oskruniti: fidem, foedus, dignitatem suam Ci., mandata H. zoper naročilo ravnati, iura pudicitiae Pr.
b) oslabiti, pomehkužiti: fractis iam minis Ci., fractum prope Graeciae nomen Ci. sloves Grčije je bil skoraj izničen, sloves Grčije se je skoraj izgubil, venus et vinum pectora frangit O., viros in Venerem fr. Petr., mollis educatio nervos frangit Q., pectora virorum durata fr. carmine Sil., histrio fractus in feminam Hier.; refl. se frangere (o vročini, mrazu) pojemati, ponehati, popustiti, o mrazu tudi: unesti se: antequam calores et frigora se fregerunt Varr., dum se calor frangat Ci., glacies se frangit Sen. ph.; tudi o zvokih: fractus sonitus tubarum V. zamolkel, po drugih pa „doneč“, „bučeč“; occ. α) zlomiti = ukrotiti, ustrahovati, premagati, obvladati, užugati: audaciam tuam, hominis furorem, eius impetum, vi vim oblatam, dolorem Ci., bellum proeliis fregit Ci. vojni je vzel moč (silo) z … , fr. hominis sententiam Ci. predlog izpodbijati, consilium Ci. ali dolos V. spodnesti, preprečiti, soriten Ci. ovreči, (Plato) me … frangeret Ci. bi moje mnenje omajal, fracta crimina Ci. ovržene, cupiditatibus fractis Ci., vis tribuni frangi potuit Ci., iam omnis fracta dissensio est armis Ci., cum videret hostem iudicio esse frangendum Ci., proeliis calamitatibusque fracti C., fr. diem mero H. kratiti si, frangor fatis V. usoda me premaguje, frangere odium iramque, impetum cogitationis Q., pedum dolorem Plin. iun.; z acc. personae: eas nationes frangi cupiit Ci., Thasios fregit N. Tasijce je ukrotil, ponižal. β) fr. animum (animos) alicuius komu srce (srčnost, pogum) vzeti, koga potreti, podreti koga: Ci., V., L., O., Iust.; v pass.: frangi animo potrt biti: quibus ego rebus … ita flectebar animo atque frangebar, ut … Ci. (v sl. bolje z act. obratom); tako tudi frangere aliquid ali aliquem potreti, ukloniti koga ali kaj: fr. animi magnitudinem N., quae contumelia non fregit eum, sed erexit N.; v pass.: fracta civitas Ci.; z abl.: quarum rerum curā non frangebatur N. skrbi … se ni dal potreti, fracti bello V., fractus morbo fameque O.; z gr. acc.: fractus membra labore H. utrujen; γ) omečiti: fletūs fregere virum L., te ut ulla res frangat Ci., alicuius misericordiā frangi Ci. usmiliti se. — Od tod adj. pt. pf. frāctus 3, adv. -ē

1. potrt, slab, medel, šibak: animus Ci., quod me audis fractiorem esse animo Ci. ep. bolj potrt, quid est tam fractum, tam minutum, … ? Ci., spes fractior Ci., iam adeo fracta est aetas Lucr., omnibus vitiis fractum dicendi genus Q. tako rekoč krhek, fracti soni T. zamolkli (prim. zgoraj: fractus sonitus tubarum), fr. pronuntiatio Plin. min.; pesn. z gen.: fractus opum Sil. oslabljen glede na svojo moč.

2. mehkužen, babji, nemoški: gressus Petr., vox Iuv., fracte loqui Ph.

fratturare v. tr. (pres. fratturo) zlomiti:
fratturarsi un braccio zlomiti si roko

īn-fringō -ere -frēgī -frāctum (in [priv.], frangere).

I.

1. prelomiti, odlomiti, razlomiti, zlomiti, zalomiti (zalamljati), lomiti: ut si quis violas... liliaque infringit O., palmam Cu., cornu tauri O., hastam L., infringitur unda genibus Val. Fl., radii infracti resiliunt Plin., articulos Q. ali manūs Petr. s prsti pokati, cervicem vulnere Val. Fl., pectore tela infracta Val. Fl. puščice, ki trgajo prsi, fluctūs, qui dant murmur infringendo Lucr.; pesn.: totas infringere vestes O. raztrgati; occ.: tibia infracto cornu O. zakrivljena, infractus remus Ci. (ki se vidi v vodi kakor) prelomljeno, infracta arundine telum V.

2. metaf. (z)lomiti, ovreti (ovirati), upogniti (upogibati), kratiti kaj, čemu, kršiti, (o)slabiti, (z)manjšati, uničiti (uničevati): ipsum florem dignitatis infringere velle Ci., animum alicuius L., modo non infracto animo, sed confirmato Ci., infractae ad proelia vires V., i. furorem, gloriam Ci., iram O., ferociam T., veritas infracta T. popačena, infracti adverso Marte Latini V., vires i. Pr., ut vis (impetus T.) militum infringeretur C., conatus adversariorum i. C., ius consulis T., tributa inf. T. znižati, testamentum Paul., famam V., T. čast kratiti, spem, (pre)kršiti Ci. infracta animi magnitudo Cu., infractum aevum Sil., infractae minae Sil., infracta (infractior Val. Max.) oratio L., malodušen, toda: infracta loqui Ci. v kratkih, pretrganih stavkih govoriti, explicatio Sen. ph. medel, suhoparen govor, infringere vocem Sen. rh. le še bebljati, infracta vox Gell. čivkajoč, voces infractae Arn. bebljajoče ljubkovanje = infracta loquella Lucr., cantūs infracti Sen. ep. bebljajoče petje, infringitur lingua Lucr. zastaja, numeri infringuntur Ci. ritem preneha, (Achillis) fortia facta modis infringere O. kratiti; o osebah: nec infracta (Venus) imperio Iovis V. neupognjena, rex armis infractus Vell., deiecti et infracti Q., infracti et obiecti Cu. —

II. ob čem razbi(ja)ti, biti, tolči ob kaj, udariti s čim ob kaj (udariti se ob kaj, v kak ud): cratera ... infregit viro O., limina, quibus infregit latus H., aulam in caput Pl., digitos citharae Stat. brenkati na ..., alicui colaphos Ter. zaušnice dati.

inter-fringō -ere -frēgī (inter, frangere) zlomiti: si quid ventus interfregerit Cat. in (po njem) Plin.

izlòmiti ìzlomīm
1. zlomiti: groznica me izlomila; izlomiti pogaču nad glavom djeteta
2. izčrpati, uničiti: mnoge sam mu sile izlomio

knicken preganiti, prepogniti, zapogniti; (brechen) zlomiti, nalomiti (intransitiv se); Technik ukloniti, uklanjati (intransitiv se); figurativ einen Menschen: deprimirati, pobiti; intransitiv popustiti; klecniti; gecknickt figurativ Mensch: skrušen, pobit

òbiti ȍbijēm
1. vlomiti: obiti radnju vlomiti v trgovino; obiti bravu, vrata
2. zlomiti: obiti okove
3. pobiti: grad je obio vinograde
4. obiti: obiti sanduk željezom
5. odbiti: obiti volovima rogove
6. pretolči, z udarci poškodovati: obili su mu bubrege tako da je krv tekla od njega
7. omlatiti: obiti pšenicu
8. obhoditi: obio je mnogo svijeta; obila je sav komšiluk
9. obrusiti si noge: obiti noge
10. ekspr. hoditi okrog tujih pragov, tujih vrat in prosjačiti: obiti pragove, tuda vrata

oblòmiti òblomīm odlomiti, zlomiti: oblomiti granje; tri sam češlja oblomila; grom oblomi drvetu vrh

òpučiti -īm
I.
1. napočiti: a kod zora opučila jasna
2. zbežati: opuči ona pred njim, a on za njom
3. pognati: opučiti konja
4. zlomiti: opučiti komu kosti, rebra
5. odtrgati: opučiti direk od čardaka
II. opučiti se
1. odpreti se: opučila se rana koja je bila zarasla
2. odtrgati se: opučila se stijena sa bedema

prekr̀hati -ām
I. prelomiti, zlomiti: pazi da ne prekrhaš ruku
II. prekrhati se
1. prelomiti se, zlomiti se
2. odločiti se za eno od dvojega: kuća bez žene gotova tamnica. Mnogo sam premišljao, sam se sa sobom borio, i valja da je božja volja, ja prekrhah jednu stranu

prelòmiti prèlomīm
I.
1. prelomiti: prelomiti drvo, kruh, sablju; prelomiti slog prelomiti stavek; on stoji prelomljen u koljenima i zagušeno diše
2. zlomiti: pokazao se strastan i uporan nacionalist, koga je nemoguće prelomiti; Stanu su sirotinja i samotinja pre vremena prelomili
3. prelomiti, poteptati: prelomiti vjeru poteptati dano besedo
4. prelomiti stvar preko koljena narediti kaj površno
II. prelomiti se
1. prelomiti se: sekina se katarčica prelomila sestrin jambor se je prelomil; na kraju glas mu se prelomi
2. po daljšem obotavljanju se odločiti: ali kad se čovjek odlučio i prelomio u sebi da odustane od namjeravane prodaje, onda ipak više cijeni robu