Franja

plicō -āre, plicuī, -ātum (prim. plectō in gr. πλέκω) zgiba(va)ti, v gube zložiti (zlagati), zganiti, (z)gubati, (na)gubati, zviti (zvijati): iunctura quasi anellis hamisque plicata Lucr., se in sua membra V. (o kači), historia ingens minutissime scripta, artissime plicata Sen. ph., chartam Mart., quod plicabatur Gell. ovoj, zavoj, librum Vulg., caelum plicabitur ut liber Aug.

Opomba: Pf. plicuī: Vulg.

plier [plije] verbe transitif upogniti, pripogniti, zganiti, gubati; skloniti; zložiti; podreti (šotor); figuré navaditi (à na); verbe intransitif upogniti se, upogibati se, šibiti se; popustiti; prilagoditi se; nagniti se, pogrezniti se; militaire umakniti se (devant pred)

se plier popustiti, podvreči se, vdati se (à v); ukloniti se
plier bagage spakirati svoje stvari, povezati svojo culo; militaire umakniti se, zapustiti (en quelque chose kaj); pripraviti svoj odhod; familier umreti
se plier à la volonté de quelqu'un ukloniti se volji kake osebe
se plier aux circonstances prilagoditi se okoliščinam

presàviti prèsavijēm
I.
1. upogniti, preganiti, zganiti: ja presavih tabak i počeh pisati saslušanje zganil sem polo in začel pisati zaslišanje; presaviti pismo
2. preganiti: ovratnici su im presavijeni, a nisu kruti
II. presaviti se
1. upogniti se, sključiti se: starica se sva presavila od tuge i nevolje
2. zviti se: ona se onako obučena presavije preko postelje
3. ekspr. upogniti se, podrediti se: bio je star, tvrd i krut, pa se nije mogao presaviti i prilagoditi novim vremenima

ripiegare

A) v. tr. (pres. ripiēgo)

1. pripogniti, pripogibati; upogniti, upogibati; zganiti, zložiti

2. spustiti, spuščati (jadro, zastavo)

3. prekrižati (kolena)

B) v. intr.

1. voj. umakniti, umikati se

2. pren. nadomestiti, nadomeščati (s, z)

C) ➞ ripiegarsi v. rifl. (pres. mi ripiēgo) upogniti, upogibati se

sàviti sàvijēm
I.
1. zviti: saviti drvo, granu
2. upogniti: saviti koljeno, glavu
3. zganiti: saviti papir, platno
4. zaviti: saviti u drugu ulicu
II. saviti se
1. zviti se
2. upogniti se
3. zganiti se

šénuti šênēm
I.
1. zganiti, ganiti: šenuti rukom, nogom, glavom
2. oddaljiti se, zaviti: šenuti s puta
3. zblazneti, znoreti: šenuti umom, pameću
II. šenuti se zganiti se, ganiti se: ja se jadan ni šenuti ne mogu

zusammenfalten zložiti, zganiti, zgibati

зашевелиться premakniti (se), zganiti (se); začeti (se) premikati

колебать, колебнуть (za)majati, (za)gibati, zganiti; (za)zibati; (pren.) (o)majati;
к. основы государства omajati temelje države;

bestir [bistə́:] povratni glagol
zganiti se; potruditi se

horreō -ēre -uī (gl. ēricius, hircus)

1. štrleti, kvišku stati, (o laseh in podobnem) ježiti se, ščetiniti se, po koncu vstajati (stati), sršeti, sršiti: cum valde timetur, in corpore pili … horrent Varr., saetae horrent O., corpora horrent saetis O. se sršijo; horruerunt comae O., horrent capilli Tib., horrent ac subriguntur capilli Sen. ph.; v mnogovrstnih metaf.: mare horret fluctibus Acc. fr. srši od valov = valovi, horret seges aristis, ferreus hastis horret ager, mons cantibus horret, horrebat regia culmo, horrere videns iam colla colubris V., horrebant saevis omnia verba minis O. so bile polne … , huic horret thorax … pellibus ursae Sil., villosa feris horrebant pectora saetis Sil., pubes horrebat telis Sil. je bila oborožena s štrlečimi sulicami; pt. pr. horrēns -entis, štrleč, sršav, srhek, mršav, bodeč, bodljiv: cautibus horrens Caucasus V., horentia suum terga V., h. leo V. s štrlečo grivo, campus, hastae, rupes, rubi V., horrentia agmina pilis H., phalanx horrens hastis L., draco horrens squamis O., terga saetis horrentia O., saxa horrentia silvis O., horrentibus per totum corpus villis Plin., vir h. Sen. ph., h. capillus T., Plin. iun.; pesn. enalaga: h. umbra V. temna (mrkla) (izza štrlečih vej).

2. metaf.
a) (od mraza) tresti se, drgetati, (o)dreveneti: corpus … horret O., quamvis horrebis et ipse, algenti manus est calfacienda sinu O., horruit algenti pergula curva foco Pr., draco horret Val. Fl. se trese, horrenti tunicam non reddere servo Iuv.; od tod: possetne uno tempore florere, dein vicissim horrere terra? Ci. prezebati, tempestas toto horret in anno O. mraz je.
b) α) intr. (od strahu, groze) zdrzniti se, zganiti se, zgroziti se, (vz)drgetati, prepasti se, groza (strah, zona) obiti (obhajati) koga: totus tremo horreoque Ter., non horrere animo Ci., quae cum a te tractantur, horrere soleo Ci., Caspia regna responsis horrent divûm V., membra horruerunt timore O., arrectis auribus horrent quadrupedes O. se plašijo, horret adhuc animus Stat. β) trans. zgroziti (zgražati) se nad čim, (z)bati se česa, koga: h. dolorem Ci., minas Ci. ep., crimen et iudicium, numen Ci., unum horrui Apronium Ci., Ariovisti crudelitatem horrebant C., h. mortem, strepitūs V., onus, pauperiem H., tela L., vulnera, ursos O., fragilitatis humanae vices filio Plin. iun.; z inf.: id sacrificium adspicere nemo vir non horruit Ci. se je vsakdo bal, quamquam animus meminisse horret V., horreo dicere L. groza me je povedati, horret animus referre L.; z ACI: pro vana imagine imperii … veram iustamque mox in se versuram potestatem horrebant L. (prim. L. 10, 10, 11), sancti horruerunt coli se pro diis Aug.; z odvisnim vprašalnim stavkom: quemadmodum accepturi sitis, horreo Ci., ut, quorsum eruptura sit (ista) dominatio, horreamus Ci.; s finalnim stavkom (po skladu glag. timendi): horret animus, ne quid inconsulte … fiat L., eo plus horreo, ne … L. — Od tod horrendus 3

1. grozen, grozovit, strašen, strahovit: Val. Fl., Stat., Pall., monstrum, portitor, clamores V., carmen L., Medusa, nox sibila, sonus O., enses Tib.; z abl.: draco dentibus horrendus O.; z dat.: silvis h. O. strah za gozdove; z drugim sup.: horrendus visu Mezentius, horrendum dictu V., utraeque horrendae aspectu H., res horrenda relatu O.; neutr. kot notranji obj., ki se sloveni z adv. grozno, strašno: Sen. tr., belua Lernae, horrendum stridens V., arma horrendum sonuere V., horrenda circumsonantibus Alemannis Amm. — Adv. horrendē grozno, strašno: Serv., Vulg., „horrendum“ clamat pro „horrende“ Prisc.

2. častivreden, spoštovan, čudovit: virgo, Sibylla V.

horrēscō -ere horruī (incoh. glag. horrēre)

1. štrleti (kvišku stati), zače(nja)ti, (o laseh in podobnem) pokonci vstajati (ježiti se, sršeti, ščetiniti se), potem sploh štrleti: horrescunt tela ali horrescit telis exercitus Enn. fr. ali horrescit seges (polje) ensibus V., segetes … horrescunt flabris V. se začno zibati, horruerunt comae O., mollis horrescit coma Sen. tr., subitis horrescit turbida nimbis tempestas Sil. zahrumi; pleonast.: cum subito mare coepit horrescere Ci. je zakipelo, se je vzvalovilo, saetis horrescere coepi O., bracchia coeperunt nigris horrescere villis O.

2. metaf.
a) α) intr. (od strahu, groze, strmenja) zdrzniti se, zganiti se, zgroziti se, (vz)drgetati, tresti se, (z)bati se, groza (strah, zona) obiti (obhajati) ali spreleteti (spreletavati) koga: horresco semper Ter., animi (loc.) horrescit Pac. fr., quin etiam ferae sibi iniecto terrore mortis horrescunt Ci., in terra quoque ut horrescant ac tecta requirant Lucr., horresco referens V. groza me je poročati, horrescit visu V., draco horruit Val. Fl. je vzdrgetal. β) trans. zgroziti (zgražati) se nad čim, (z)bati se česa: h. crimen Ci. ep., morsus futuros V., procellas H., mortem Stat.; z inf.: non horrui in hunc locum progredi Ci., horrescit animus omnia recensere Amm.
b) prevzet biti —, ostrmeti nad kom, strme zapaziti: quem (Pompeium) ter ovantem Iuppiter horruerat Petr. poet.

mȑdnuti -nēm
I.
1. migniti: mrdnuti prstom
2. premakniti se, zganiti se
3. skomizgniti
II. mrdnuti se ganiti se: kud se čovjek mrdne, natrapa na otpor

pokrénuti pòkrēnēm, pokrénuh pokrénu in pòkretoh pòkrete, pòkrēnut -a
I.
1. kreniti, premakniti: pokrenuti koga s mjesta; pokrenuti vojsku; pokrenuti krake oditi; led se pokrenuo zadeva se je končno premaknila
2. pognati: pokrenuti mašinu, stroj, divljač
3. razgibati: vjetar pokrenu granje
4. sprožiti: pokrenuti neko pitanje, problem
5. ganiti, pripraviti do: pokrenuti srce na ljubav; pokrenulo mi se srce raznežil sem se; pokrenula mi se žuč razjezil sem se
6. ustanoviti: pokrenuti novine
7. povzdigniti: pokrenuti intelektualni život
II. pokrenuti se
1. premakniti se
2. zganiti se: zub se pokrenuo zob se je zacel majati

promèškoljiti se -īm zganiti se: on bi se na naše dozivanje samo promeškoljio na svom ležaju

promìgoljiti se -īm se zganiti se: noću dode vuk, drmne krajnjega čobana za nogu, ovaj se promigolji, a vuk ga ostavi

replegar [-ie-, g/gu] spet zganiti, zložiti

replegarse (voj) umakniti se (v dobrem redu)

riscuōtere^*

A) v. tr. (pres. riscuōto)

1. vnovič stresti

2. prejeti, prejemati; dvigniti (denar)

3. pren. doseči, dosegati; biti deležen:
riscuotere il biasimo generale biti deležen splošne graje

B) ➞ riscuōtersi v. rifl. (pres. mi riscuōto) stresti se, zdrzniti se; zganiti se

wake^(*)2 [wéik]

1. neprehodni glagol (tudi wake up)
prebuditi se, zbuditi se, postati buden; bedeti, biti buden, ostati buden, čuti
figurativno vstati, oživeti; predočiti si; zavesti se; premakniti se, zganiti se
zastarelo (ponoči) praznovati, slaviti

I usually wake early navadno se zbudim zgodaj
nature wakes in spring narava se prebudi spomladi
in my waking hours kadar sem buden
all will wake from death (ali the dead) religija vsi bodo vstali od mrtvih

2. prehodni glagol (tudi wake up)
zbuditi, prebuditi; obuditi (od mrtvih); povzročiti; oživiti; spodbuditi (to, into k)
bedeti pri (a corps mrliču)
poetično motiti, kaliti (mir itd.)

waking dream sanjarjenje
to wake ambition spodbosti častilakomnost
the noise woke me up hrup me je prebudil
she waked me up at 7 o'clock zbudila me je ob 7h
to wake the echoes dvigniti hrup, napraviti rabuko, hrumeti
the picture waked sad memories slika je obudila žalostne spomine
to wake up with a start planiti iz spanja

заворуши́тися -рушу́ся док., zganíti se zgánem se dov.