Franja

tardō -āre -āvī -ātum (tardus)

1. trans. koga, kaj zakasniti, zadrž(ev)ati, zavleči (zavlačevati), zatezati (zatezovati), odlašati kaj, s čim, odložiti (odlagati), ustaviti (ustavljati), (u)počas(n)iti, ovreti (ovirati), starejše otavljati: V., Hirt., Cels., Plin., Arn. idr., profectionem, cursum Ci., administrationem tormentorum C., pedes O., alas H., gradus Stat., nos etesiae tardarunt Ci., infirmitas tardabat T., murum Galli praeduxerant, quo nostrorum impetum tardarent C., tardare aliquem ab accessu Auct. b. Hisp., aliquem a laude alicuius Ci., illum in persequendi studio maeror, hos laetitia tardavit Ci., cum animum ad persequendum non neglegentia tardaret Ci., quem tamen, quominus statim in hostes alios ad Italiam contenderet, hiems aspera clausaeque Alpes tardavere Aur., nec me lacrimae … tardarunt, quin corpus humo sublime referrem O.; z inf.: Aug., ut reliqui hoc timore propius adire tardarentur C.

2. intr. obotavljati se, muditi se, omahovati, odlašati, kasniti, kasneti: nimium tardans Ulixes O., num quid putes rei publicae nomine tardandum esse nobis Ci. ep., tardantes sine clementiā puniunt Plin.

trahō -ere, traxī, tractum (morda iz *dhraghō, *draghō, indoev. kor. *dhrag- vleči, nesti; prim. skr. dhrájati [on] drči, zdrkuje, got. dragan = stvnem. tragan = nem. tragen, ali morda iz vzporednega indoev. kor. *trāgh-, ki ga najdemo v gal. vertragus hrt, hr. trag, tražiti; prim. tudi indoev. kor. *teku̯- teči, skr. tákti (on) hiti, gr. τρέχω tečem, sl. teči, got. þragjan teči, þius sluga, prvotno tekač, sel, stvnem. drigil hlapec)

I.

1. vleči (vlačiti), potegniti (potegovati, potezati), (pri)peljati kaj kam: S., Ci., L. idr., plaustra per montes V., currus tractus cervice draconum O., crates V. z brano prevleči, (pre)branati, naves in saxa V., pelago trahit umida lina (mrežo) V.; poseb. volno „vleči“ (sukati) pri preji = presti: lanam Iuv., lanam manibus Varr., lanam mollire trahendo O., vellera digitis, pensa O., filia pollice Mart., purpuras H.; o osebah: natum in conventum V.; z dat.: Astyanacta avo V. pripeljati k dedu.

2. metaf.
a) potegniti (potegovati, potezati), pritegniti (pritegovati, pritezati) koga v (na) kaj, nagniti (nagibati) koga k čemu, na kaj, nakloniti (naklanjati), pripraviti (pripravljati) koga do česa ali da kaj stori, voditi, zavesti (zavajati), spelj(ev)ati, zapelj(ev)ati, zvoditi (zvajati) koga k čemu, zapelj(ev)ati koga v kaj ali da kaj stori itd.: Cu., Q., Sen. ph., Plin. iun., Fl. idr., sic me mea fata trahebant O., trahit sua quemque voluptas V. zanese, errore, amore, caeli cupidine trahi O., trahimur omnes studio laudis Ci. nas vse vodi častihlepnost (slavohlepnost); smer: diversa (na različne strani) trahunt duo nomina pectus O.; naturā ad imperiii cupiditatem trahi N., trahi et duci ad cognitionis cupiditatem Ci., Lucanos ad defectionem trahere L., gentem ad Macedonas L. pridobi(va)ti za … , trahere in arma, in facinus O. zvabiti (zvabljati), spelj(ev)ati, zavesti (zavajati), Teucros in proelia V. spodbuditi, izzvati, Drusum in partes T., quid est, quod me in aliam partem trahere possit? Ci. ep., in diversa trahi O. omahovati med dvema sklepoma, (podobno: in diversas curas trahi T.), aliquem in suam sententiam trahere L. pridobiti za svoje mnenje, pridobiti na svojo stran; tudi: quo fata trahant … sequamur V., auctores utroque trahunt L. vlečejo na obe strani = eni pisci poročajo to, drugi ono.
b) nanašati, pripisovati: decus ad consulem L., crimen in se O. nase vzeti (jemati), sebe (o)kriviti, ibidem unā traho Pl. to že prištevam, egomet me adeo cum illis unā ibidem traho Pl. postavljam se z njimi v isto vrsto.
c) razlagati (si), tolmačiti (si), razume(va)ti, vzeti (jemati), imeti, smatrati, šteti za (v, kot) kaj: varie T. = in diversa cuncta L., in deterius T. na hudo (slabše) obrniti (obračati), non bene consulta in virtutem S., in metum, in laudem aliquid T., aliquid in religionem, in prodigium L. vzeti (jemati) kaj za nevarno (zlokobno, zlovešče) v verskem oziru, fortuitu ad culpam T., aliquid ad saevitiam T., ad meliora responsa L. na dobro (stran) obrniti (obračati), gledati z dobre (svetle) strani (plati). —

II.

1. vleči, vlačiti koga, kaj: Pl., Lucr. idr., reos pedibus Ci. ep., Hector circum Pergama tractus O., cum a custodibus in fuga trinis catenis vinctus traheretur C., toto itinere non ducitur, sed trahitur Sen. ph., trahere alicuius cadaver per vias Val. Max., alicuius corpus per vias canini cadaveris more Aur., per freta trahar O. se bom dal (pustil) vleči; poseb. ad supplicium trahi S., T., tudi samo trahi S., T. ali a lictoribus trahi L.; pren. (za) seboj (v pogubo) (po)vleči, potegniti (potegovati, potezati): ne pars sincera trahatur O., trahere plures in eandem calamitatem Ci., turris (arbos) ruinam trahit V. se podre, se podira, trahat patriae ruinam O. naj potegne domovino s seboj v pogubo.

2. occ. sem in tja vleči (vlačiti), potegniti (potegovati, potezati): corpus tractum Ci.; pren.
a) vnesti (vnašati) kam nered (zmedo, nemir, razdor), (z)meštrati, zmesti (zmešati), razstrojiti (razstrojevati), povzročiti (povzročati) razkroj (razpad, razdor): Britanni trahuntur factionibus T.
b) premisliti (premišljati, premišljevati), razmisliti (razmišljati, razmišljevati), razmotriti (razmotrivati), presoditi (presojati), oceniti (ocenjevati): rationes belli S., cum animo suo S., sese quisque locupletem, victorem domum rediturum, alia huiusce modi animis trahebant S. so domnevali.
c) metaf. zapravljati, razsipati (razsipavati): omnibus modis pecuniam S.
d) metaf. razdeliti (razdeljevati), porazdeliti (porazdeljevati): sorte laborem V.

3. s seboj (od)vleči (vlačiti), peljati stran (proč), odpeljati, odvesti (odvažati, odvajati), voditi stran (proč): caelum trahit sidera O., leo trahit pecus V., torrens praecipites trahit silvas V., trahere aliquem a templo V., de medio L.; poseb. o zmagovalcu: praedas ex agris L., Dardanides matres trahunt victores Grai O.; occ.
a) (o)pleniti: trahere rapere (gr. ἄγειν καὶ φέρειν) S., Aeduorum pagos T., ne Cirtensium pagi impune traherentur T., quin socios amicos trahant exscindant S. fr.; pren.: partem doloris L. odvze(ma)ti, aliquem ab incepto O. odvrniti (odvračati).
b) o zdravilih „odvajati“ = (o)čistiti: elleborum bilem trahit Plin., trahere pituitas Plin., sanguinem Veg.

4. za seboj vleči (vlačiti): Cu., Sen. ph. idr., amiculum Pl., vestem H., pallam O., togam Val. Max., catenam suam Aug., limum Iust., limum arenamque fluctus trahunt S., terra sua viscera traxit O., stella flammiferum crinem trahens O. = zvezda repatica; o utrujenih ljudeh: corpus fessum L., genua aegra V.; metaf. s seboj voditi, s seboj vlačiti, v spremstvu imeti, za sabo potegniti, za posledico imeti: parvum nepotem ipse trahit V., pueri exsilii comites trahebantur L., parvos trahentes liberos ibant Cu., exercitum, turbam prosequentium mulierum ac spadonum agmen L., secum legionem Val. Max., comitem trahere Vell., furtivis oculorum nutibus adulescentium greges post se Hier. (o koketnih ženskah), traherent … crepuscula noctem O., si tua fata nostrum pudorem non traherent secum O., tantum trahit ille timoris O., novit, quae mox ventura trahantur V. prihodnost.

5.
a) nase ali vase potegniti (potegovati, potezati, vleči), pritegniti (pritegovati, pritezati): aquas ferire et trahere (pri plavanju) O., aquam trahere Sen. ph. piti vodo (o plovilu), tellus elementa traxit O., te quoque, luna, traho (sc. z neba) O.
b) (o dihanju) (v)srkati, dihati, vdihniti (vdihovati, vdihavati): auras ore O., animam L. ali spiritum Col., Plin., Sen. ph., Cels., Cu., Ps.-Q. (Decl.), Amm., spiritum ultimum Sen. ph. zadnjič vdihniti, extremum spiritum Ph. dušo spuščati, v zadnjih vzdihljajih (zadnjem pojemanju, zadnji agoniji, v mrtvašnici) ležati; podobno: odorem naribus Ph. srkati, vonjati, duhati.
c) (o pitju) srkati, srebati, delati požirke, piti: amnem gutture O., merum in auro veteris Arsaraci Sen. tr., pocula arente fauce H.; pren.: furorem per ossa V. vpijati.
d) metaf. α) navze(ma)ti se česa, dobi(va)ti: Plin. idr., trahere colorem, ruborem O., pallorem Col., calorem O., figuram lapidis, faciem virorum, naturam eandem O., ignes (calorem) O. segre(va)ti se, maturitatem Col., maiorem ex pernicie et peste rei publicae molestiam Ci. nakopati si (= čutiti) nevoljo (gnev), aliquo crimine famam infamem Aug., morbum levem ac perpetuum Lact. nakopati si, navleči si, nalesti se, multa ex vicinorum moribus traxisse T., Plato plus ex moribus quam ex verbis Socratis traxit Sen. ph., multum ex vero traxisse T. precej biti prepojen z resnico, aeternum est, quod a me traxit O.; poseb. dobiti ime, biti (po)imenovan: Cu., Q. idr., mare (sc. Icarium) nomen traxit ab illo (sc. Icaro) O., unde nomen traxere Cerastae O., cognomen ex contumeliā Ci.; toda: nomen tumulati in urbem O. prenesti na mesto. β) prilastiti (prilaščati) si, prisvojiti (prisvajati) si: regnum L., decumas Ci., partem patriae hinc V. biti napol domač, cum gratiam recte factorum sibi quisque trahat T., fratrem L. brata vriniti, vsiliti (za konzula).
e) vzeti, jemati: in (za) exemplum O.

6. ven, iz česa, kvišku potegniti (potegovati, potezati), (po)vleči (vlačiti); z izhodiščem: ferrum e (a) vulnere O., telum de corpore O., gladium de visceribus Mart., aquam ex puteis Ci. dvigati, zajemati; brez izhodišča: manu temptat trahere telum O.; pren.: vocem imo a pectore V., gemitus e corde O., suspiria penitus O. globoko vzdihniti (vzdihovati), voce traham purā Pers.; metaf. izpelj(ev)ati, izvesti (izvajati), posne(ma)ti: originem ab (ex) aliquo H., Plin. izvirati, licentiam inde Cu., sermonem ab initio Ci.

7. zvi(ja)ti, skrčiti (skrčevati): vincla trahit galeae O., ignis coria trahit et conducit in unum Lucr., nervos Lucr., vela V. speti (spenjati) jadra, vultūs O. nagubančiti, nagubati, namdrniti, namrdati; prolept.: haec si rugam trahit Iuv. če ti ta zguba obraz, septem gyros, septena volumina traxit V. naredila je sedem krogov, sedem svitkov, fluctus sinum trahit V. val se vzpne (vzpenja). —

III.

1. iztegniti (iztegovati, iztegati, iztezati), raztegniti (raztegovati, raztezati), podaljšati (podaljševati), zategniti (zatezati, zategovati): pedum digitos traxit O., Apollo aures (sc. Midae) trahit in spatium O., verbum Sil. zatezati; v pass. raztegovati se, vleči se: quam circum (sc. zonam) extremae trahuntur V.

2.
a) metaf. (čas) prebi(ja)ti, preživeti (preživljati), pretolči, zatezati, zavleči (zavlačevati), odlašati: tempus O., tempus iurgiis S., noctem sermone O., V., per pocula noctes Mart., vitam in tenebris luctuque O. životariti, vitam quoque modo Plin., vitam luxu Ph., vitam asperam in silvis Ph., quietem Pr. spati, segne otium T. predajati se lenobnemu brezdelju, bellum, pugnam L., comitia Ci., morbum Cels., fata Val. Fl. udržati, zadrž(ev)ati, odložiti (odlagati), frustra laborem V. zastonj se ukvarjati (ubijati) z nehvaležnim delom; intr. = trajati, trpeti: decem annos traxit ista dominatio Fl., qui ceterā parte anni traxerunt (so životarili), resolvuntur tempore autumni Cels., in morbo diutius trahere Cels. osta(ja)ti (biti) bolan.
b) koga muditi, zadrž(ev)ati, starati koga, za nos voditi, pustiti čakati: aliquem sermone, quousque … Val. Max., aegros Cels., legati querentes trahi se a Caesare Suet. — Od tod

1. adj. pt. pf. tractus 3
a) „privlečen“ = prihajajoč, izvirajoč: venae a corde tractae Ci.
b) gladko tekoč, gladek, ne zatikajoč se, ne hrapav: sermonis genus Ci., oratio tracta et fluens Ci.

2. subst. tractum -ī, n
a) (po)sukana volna (preja): suis manibus lanea tracta ministrasset infectori Varr., tractaque de niveo vellere ducta putat Tib.
b) plast, sloj iz več plasti sestoječega kolača, tanko kolačno testo: Ca.; enako tracta -ae, f: Plin.

Opomba: Inf. pf. trāxe = trāxisse V.

trená -éz vi. zavleči (se)

verzögern zavlačevati, zavleči (sich se), odlagati, odložiti; odlašati z; kasniti; Technik podaljšati, Bewegungen: zadrževati

zatégnuti zàtēgnēm
1. zategniti: zategnuti strune, žice
2. napeti: zategnuti luk
3. zamuditi, zavleči: on je uvijek volio zategnuti s plaćanjem
4. dolgo trajati, zavleči se: zategla kiša, pa ne može da se ore
5. ekspr. zategnuti ličinu zategniti zanko, končati na vislicah, biti obešen

zavúći zavúćēm, zavúci, zavúkoh zȁvūče, zàvūkao zavúkla (se) zavleči (se): zavući se krišom u sobu, u mišju rupu, u ćošak

замедлять, замедлить odlašati, zadrževati, zadržati, zavlačevati, zavleči;
з. ход umeriti hojo;
я не замедлю возвратиться kmalu se bom vrnil;
не замедлите этим делом ne odlašajte te zadeve

затягти́, затягну́ти -тягну́ док., zavléči -vléčem dov., zategníti -tégnem dov.

оттягивать, оттянуть potegovati, potegniti, nategniti; odlašati, zavlačevati, zavleči; raztegovati, raztegniti

протягивать, протянуть raztegovati, raztegniti; iztegovati, iztegniti; poda(ja)ti (roko); zavlačevati, zavleči; (pre)živeti; (pren.) skritizirati; (vulg.) mahniti;
протянуть ноги (vulg.) umreti;
больной до утра не протянет (gov.) bolnik ne bo živel do jutra

durare

A) v. intr. (pres. duro)

1. trajati; vzdržati; obdržati se:
stoffa che dura trpežno blago

2. vleči, zavleči se:
la faccenda dura da un'eternità zadeva se vleče že celo večnost
durare da Natale a S. Stefano biti kratke sape

3. trdovratno vztrajati:
durare nello scherzo še naprej se šaliti

B) v. tr.

1. knjižno potrpeti, prenašati:
durare fatica mučiti se
durare fatica a guadagnarsi il pane z muko si služiti kruh
durare fatica a credere težko verjeti

2.
durarla vzdržati:
non la durerà a lungo ne bo dolgo zdržal
PREGOVORI: ogni bel gioco dura poco preg. vsake zabave je enkrat konec
chi la dura la vince preg. kdor vztraja, uspeh osvaja

dure [djuə] neprehodni glagol
poetično trajati, zavleči se

laten [léitn] prehodni glagol & neprehodni glagol
zavleči kaj, zakasniti

otégnuti òtēgnēm
I.
1. raztegniti: otegnuti povorku, lice
2. ekspr. stegniti, umreti: otegnuti papke
3. stegniti: otegnuti noge
4. sprožiti: otegnuti pušku, strijelu, strelu
II. otegnuti se
1. raztegniti se: otegao se do neba visok je, da bi lahko zvezde klatil
2. zavleči se: predavanje se oteglo duboko u noć
3. stegniti se: otegao se kao pas u koprivama

potégnuti (potéći) pòtēgnēm
I.
1. potegniti: potegnuti brod kraju
2. mahniti, udariti: potegao ga sabljom
3. izdreti: potegnuti mač iz korica
4. potegniti, srkniti: potegnuti iz boce
5. odpraviti se: potegnuti kući, na onaj svijet
6. zgrabiti: pak potegne koplje ubojito
7. bilo je potegni-povuci bilo je zelo hudo, zelo težko
II. potegnuti se
1. vreči se: potegnuti se kamenom na koga
2. zavleči se: potegli su se ovi poslovi

protégnuti pròtēgnēm
I.
1. raztegniti, razširiti: protegnuti platno; protegnuti pravilo na sve slučajeve
2. pretegniti: protegnuti udove, noge; protegnuti papke ekspr. stegniti se, umreti
II. protegnuti se
1. raztegniti se, razširiti se
2. zavleči se: sjednica se protegla do kasno u noć
3. pretegniti se

strascinare

A) v. tr. (pres. strascino) vleči, vlačiti (kaj težkega):
strascinare la vita pren. treti revščino

B) ➞ strascinarsi v. rifl. (pres. mi strascino) vleči, vlačiti se; zavleči se

udugotéžiti -òtēžīm zavleči se, dolgo trajati: udugotežila je bolest

usáditi ùsādīm
I.
1. vsaditi: usaditi voćku, palmu, lozu; drvo je usađeno
2. ekspr. zabiti, vtepsti: čreba ti to dobro usaditi u glavu; onu tvoju pouku on je sebi usadio u glavu
3. nasaditi: usaditi sjekiru, motiku
4. posaditi: usaditi koga na konja
II. usaditi se
1. vsaditi se
2. ekspr. zavleči se: mlad čovjek usadio se u kukuruz i gleda nekuda
3. ekspr. sedeti: taj eviker se usadi na krupan nos gospođe Mare
4. ekspr. kazati se: u dječaku se usadila neka naklonost prema starini

затягиваться, затягнуться zavlačevati se, zavleči se; obotavljati se;
з. папиросой vleči dim vase (iz cigarete);
з. дымом zagrinjati se v dim