Franja

pòtutoljiti -īm prikriti, utajiti, potlačiti

re-condō -ere -didī -ditum (re in condere)

1. nazaj da(ja)ti, postaviti (postavljati), položiti (polagati), spraviti (spravljati), skri(va)ti, (s)hraniti (shranjevati): Pl., Col. idr., gladium in vaginam recondere Ci. spraviti, vtakniti, potisniti, senatus consultum, tamquam in vaginā reconditum Ci. shranjen, medicamenta L., aliquem flammae vi e rogo eiectum Plin., reliquias Pl.; pesn.: oculos recondere O. zopet zamižati, zopet zatisniti oči, serpens alvo recondit volucres O. požre, pogoltne, poje = ore aquam recondere Pr., ensem in pulmone V., gladium recondit lateri O. zažene (zabode, zasadi, zarine) v … ; kot medic. (kirurški) t.t. zopet (znova, spet) spraviti (spravljati) nazaj na pravo mesto: fragmentum Cels.; refl. se recondere umakniti (umikati) se (kam v samoto): Q., Sen. ph.; metaf.: mens alia visa sic arripit, ut his statim utatur, alia recondit, e quibus memoria oritur Ci., verba, voltus recondere T. ohraniti v spominu (v srcu, v zavesti), odia T.

2. zakri(va)ti, skri(va)ti, prikri(va)ti, zatajiti (zatajevati), utajiti (utajevati): Fl. idr., quasque recondiderat opes (sc. humus) O., his inventis libellis ceteri remoti et diligentius sunt reconditi Ci., at Trivia Hippolytum secretis alma recondit sedibus V., Ascanium curva valle recondere V.; metaf.: eos fama recondit V. molči o njih, voluptates r. T. — Od tod adj. pt. pf. reconditus 3

1. skrit: quod celari opus erat, habebant reconditum Ci., reconditus silvā O. skrit v gozdu, venae auri argentique Ci., vinum H. najboljše.

2. (zelo) odročen, od rok se nahajajoč, oddaljen: locus, angulus provinciae Ci., saltus Cat.; subst. n.: in recondito Plin. globoko pod ključem, trdno v zaporu; neutr. pl.: occulta et recondita templi C. (oboje skupaj = gr. ἄδυτα) najsvetejše; pren. oddaljen = nenavaden, neobičajen, neraben, zastarel: verba Augustus ap. Suet.

3. metaf. globok, nizko ležeč, skrit, prikrit, tajen: aculei orationis reconditi Ci., reconditi sensus sermonis Ci., dolor Ci., ratio Ci. globokomiselna, globokoumna; subst. neutr. pl.: reconditiora desidero Ci., natura recondita Ci. zaprt (tih) značaj.

smother [smʌ́ðə]

1. samostalnik
gost dim, oblak dima; zadušljiv dim, gosta para, megla, dušeče ozračje; tlenje, kadeč se pepel; snežni oblak
figurativno zmeda, zmešnjava

from the smoke into the smother iz hudega v hujše, z dežja pod kap

2. prehodni glagol
(za)dušiti, potlačiti; obsuti (with z)
pokriti s pepelom (žerjavico); prekriti, utajiti, pridušiti (često up)
pražiti, dušiti
šport čvrsto objeti (nasprotnika)

smothered chicken dušèn piščanec
with smothered curses s pridušenimi kletvicami
to be smothered with work dušiti se v delu
to smother s.o. with kisses zadušiti, obsuti koga s poljubi
to smother a rebellion zadušiti upor

sup-primō -ere -pressī -pressum (sub in premere)

I.

1. dol potisniti (potiskati), dol pritisniti (pritiskati), od tod potopiti (potapljati), pogrezniti (pogrezati): Iust., duae … captivae erant Punicae naves, quattuor suppressae L., quiqueremis Romana … duas triremes suppressit L.

2. metaf.
a) zadrž(ev)ati, ustaviti (ustavljati), zaustaviti (zaustavljati), ovreti (ovirati), zavreti (zavirati): impetum militum L., hostem … nostros insequentem C., felicem Sen. tr., iter C., fugam O., lora, habenas O., suam classem suppresserunt N. = krenila (obrnila) sta proti vetru, supprimere fontem, fontes O. zamašiti, sanguinem Cels., Plin., epiphoram Col., ventrem Cels., Pr. ustaviti drisko (derečino, derečico), alvum Cels. zapeči, povzročiti zapeko (zaprtje), vocem Q. tiho govoriti, pars ultima vocis in medio suppressa sono est O. se je izgubil sredi govorjenja, supprimere aegritudinem Ci., dolorem alta mente Lucan., fletum Pr., querelas O., Petr., iram L., O., canis furorem Petr. — Od tod adj. pt. pf. suppressus (subpressus) 3 α) zadrž(ev)an, zamolkel, tih: qui cum suppressa voce de scelere P. Lentuli … dixisset Ci., erit enim (sc. orator) ut voce sit etiam oratione suppressior Ci., suppressa lingua O., murmur Val. Fl. β) kratek: mentum Varr.
b) prikri(va)ti, skri(va)ti, utajiti (utajevati), zatajiti (zatajevati), zamolčati (zamolčevati), zatreti (zatirati): quae (sc. senatus consulta) antea arbitrio consulum supprimebantur L., cuius decreti suppressa fama est L., male coërcitam famam supprimentes augebant T., suppresso Vespasiani nomine T. ne da bi Vespazijana imenoval (navedel z imenom), supprimere cetera Lucan., coniurationis indicium Cu., elaborata Plin., libros, testamentum Suet., viatores Suet., ancillam alienam Dig., nec Anaxagoras quidem supprimendus est Val. Max., omnes illos satrapas oblivio alta suppressit Sen. ph., supprimere adulterii foeditatem Amm., suppressum est Lamp. ni se povedalo, ni se naznanilo = bilo je zamolčano; occ. zase pridrž(ev)ati, (i)zmakniti ((i)zmikati), skrivaj vzeti (jemati): pecuniam, nummos Ci. —

II. navzgor potisniti (potiskati), navzgor pognati (poganjati): eius contraria e conversationis necessitate suppressa rotatione circumacta trans locis patentibus ex obscuris egreditur ad lucem Vitr.

unterschlagen^*2 einen Brief usw.: utajiti; Recht poneveriti

zabàšiti zàbašīm dial. zatajiti, utajiti

zatájiti -īm
1. zatajiti: zatajiti samoga sebe; zatajiti ideale
2. utajiti: zatajiti nadeni novac
3. odpovedati: neki su u radu sasvim zatajili

zatajíti -im, zataji -ite, zatajil -ila
1. zatajiti, utajiti, prikriti: zatajiti postranske zaslužke
2. poreći: zatajiti svoje besede, prepričanje
3. odreći se koga, čega: mater je zatajil
4. ne opaliti: naboj zataji

потаї́ти -таю́ док., utajíti -ím dov.

прихова́ти -ва́ю док., prikríti -kríjem dov., utajíti -ím dov.

сокрыть (zast.) prikriti, utajiti

утаї́ти (втаї́ти) утаю́ док., utajíti -ím dov.

huddle² [hʌdl]

1. prehodni glagol
zmetati vkup (together)
izvleči (out ali of iz)
zmašiti, skrpati, površno narediti (up ali through)
na hitro si obleči (on)
figurativno prikriti, utajiti kaj

2. neprehodni glagol
zgrbiti se (o.s. up)
stisniti se (to h komu)
šport obstopiti trenerja (posvet)

pòtapsati pòtapsām, pòtapšēm utajiti zaupano blago: potapsati amanet

antana

llamarse antana svojo obljubo utajiti

back³ [bæk] prislov
nazaj; zadaj; nekoč, prej; spet, znova

to be back vrniti se
back and forth sem in tja
to go back on s.o. pustiti koga na cedilu
back off izza
never to look back imeti v vsem srečo
to pay s.o. back (in his own coin) vrniti komu milo za drago
to keep back utajiti
to go back from (ali upon) one's word besedo snesti, preklicati
to hang back mečkati, omahovati
to hold (ali keep) back zadrževati
to talk (ali answer) back ugovarjati, oporekati

dávek (državni) tax; (mestni, občinski) rate

zvezni dávek federal levy; ZDA tax; (carinski, blagovni) duty; (prispevek, dajatev) contribution; zgodovina impost; levy
dávek na tax on, duty on
dávku podvržen, navezan taxable, ratable, assessable, liable to tax, excisable; subject to taxation, liable to pay taxes
oproščen dávka exempt from tax, tax-exempt, taxfree, duty-free
dodaten dávek additional tax, supplementary tax
dávek na dohodek income tax
dávek na dediščino legacy duty, succession duty, estate duty, death duty, pl -ies
dávek na sol salt duty, salt tax
dávek na tobak tobacco tax, duty on tobacco
luksusni dávek luxury tax
direkten, indirekten direct, indirect tax
nabavni dávek purchase tax
obrtni dávek trade tax, ZDA business tax
prometni dávek sales tax, purchase tax
pasji dávek dog tax
katastrski, zemljiški dávek land tax, tax on land, ground rent
patentni dávek patent tax
samski dávek bachelor tax
veselični, zabaviščni dávek entertainment tax, amusement tax, ZDA admission tax
vojni dávek war tax; contribution
zapuščinski dávek death duty, pl -ies
pobiralec dávkov tax collector, taxman
pobiranje dávkov tax collection, levying of taxes
naložiti dávke to impose taxes, to tax; to establish duties
pobirati dávke to exact taxes, to collect taxes, to levy taxes, to tax
znižati dávek to cut a tax
naložiti težak dávek to impose a heavy tax ali tax burden
utajiti dávke to evade taxes
plačati svoje dávke to pay one's taxes (ali rates)
plačati svoj krvni dávek to pay one's blood-tax (the duty of fighting for one's country)

dávek (-vka) m

1. tassa, imposta:
pobirati davke riscuotere le imposte
odmeriti davke tassare
plačati davke pagare le tasse
utajiti davke evadere il fisco
občinski davek imposta comunale
prometni davek, davek na promet, od prometa imposta sull'entrata
davek na dohodek imposta sul reddito
zemljiški davek imposta fondiaria
direktni, neposredni davek imposta diretta
indirektni, posredni davek imposta indiretta
oproščen davka esentasse

2. pren. tributo:
krvni davek tributo di sangue

defraud [difrɔ́:d] prehodni glagol
poneveriti (of)
opehariti, ogoljufati

to defraud the revenue utajiti davek

frauder [frode] verbe transitif, verbe intransitif goljufati, varati; obiti (zakon)

frauder l'Etat, la douane, l'impôt goljufati državo, pri carini, pri davkih, utajiti, poneveriti davke
frauder dans un examen goljufati pri izpitu
frauder sur une marchandise goljufati pri blagu