čemèrikovati -ujēm žalovati, tarnati
ēiulō (hējulō) -āre -āvī -ātum (e͡i, he͡i) „ejkati“, ječati, javkati, tarnati, jokati: Pl., Gell., Herculem viderat in Oeta magnitudine dolorum eiulantem Ci.; tudi trans. = objokovati, obžalovati: fortunas suas, sese Ap. — Soobl. hēiulor -ārī: Prisc.
geindre* [žɛ̃dr] verbe intransitif stokati, ječati, javkati, tarnati; familier sitnariti
geindre de douleur ječati od bolečine
gemō -ere -uī (-itum) (prim. gr. γέμω poln sem, γόμος naklad, tovor)
I. intr.
1. (o osebah) vzdihovati, ječati, ihteti, stokati, javkati, tarnati: PL., SEN. PH., turpe nec dignum viro (est) gemere CI., gemebant Syracusani CI., gemente populo Rom. CI., „o felicem coniuge matrem“ dixit et gemuit O., gemere in tauro, saeve Perille, tuo PR., nullo gemit hic tibicina cornu IUV.; z abl. causae: gemere desiderio mei CI.
2. metaf.
a) (o živalih) gementes (leones) LUCR. rjoveči, nec gemere ... cessabit turtur V. gruliti, gemuit noctua PR. je skoviknila, gemit (equus) O. rezgeta, gemuere iuvenci O. so (za)rulili.
b) (o stvareh) (za)škripati, ječati, pokati, bobneti, bučati ipd.: plaustra gemunt V., gemuit sub pondere cymba V., mālus ... antemnaeque gemunt H., visam gementis litora Bospori H., gemuit parvo mota fenestra sono O., gubernacula gemunt PLIN. IUN.; z abl. causae: gemit ultima pulsu Thraca pedum V., gemit impositis incudibus Aetna V., cuneis gemit grave robur adactis VAL. FL., vesana misto conventu delubra gemunt CL. –
II. trans. vzdihovati, žalovati nad čim ali kom, žalostiti se nad kom ali čem, žalostiti se zaradi koga ali česa, obžalovati koga ali kaj: quod ... senex graviter gemam ENN. FR., haec gemebant boni CI., plagam acceptam gemit res publ. CI., dare quod gemerent hostes LUCR., acerba gemens O. bridko vzdihujoč, multa (multum PH.) gemens V. glasno stokajoč (ječeč), multa gemens ignominiam V. glasno vzdihujoč nad sramoto, Ityn flebiliter gemens (infelix avis) H., talia voce gemit VAL. FL.; v pass.: hic status una voce omnium gemitur CI. EP., vita gemenda est O.; z ACI: sulfura contemni vicus gemit H., arbor gemuit sua robora flagellari O., servum te gemis esse diu MART.; z inf.: paucis ostendi gemis H., dominique gemit captivus inire imperia STAT.
howl2 [hául] neprehodni glagol
zavijati (volk, veter), rjuti, tuliti; tarnati, tožiti (at, over za)
brneti (radio)
to howl s.o. down prevpiti koga
jȁdati -ām
I. tarnati: jadati jade
II. jadati se tarnati, tožiti svoje križe in težave: meni je sve gore, jadala se sirota žena; jadati se na koga pritoževati se čez koga
jàdikovati -ujēm tarnati, tožiti: jadikovati na svoju sudbinu
jȁditi -īm impf. jȁdžāh
I. tarnati, tožiti: jadi žena nesretna
II. jaditi se tožiti svoje križe in težave
jammern stokati, tarnati (um zaradi); jemanden: smiliti se (er jammert mich smili se mi)
jȁmrati -ām (n. jammern) nizko pog. tožiti, tarnati: jamra da ga djeca ne slušaju
jaókati jàōčēm stokati, tarnati, javkati
jaùkati jàūčēm, jaúkati jàūčēm
1. stokati, tarnati, javkati
2. zavijati: vjetar svu noć jauče
jókati jôčēm dial. stokati, tarnati, javkati .
kâmčiti -īm
1. tarnati, lamentirati: ne kamči, ženo, svima nama je teško
2. moledovati: drugi cigani otrčali pred kuhinju i kamče da ih se ne mogu da otresu
kamíkati kàmīčem tarnati, lamentirati: sve je pjevalo, samo je ona kamikala jer nema čime nahraniti djecu
kâmkati -ām
I. tarnati, lamentirati: tužna Penelopa uzme lelekati, a sve oko nje kamkati robinje stanu
II. kamkati se tožiti se: Kamkamo se kuharici: "Ko će mene uslišiti?"
keen1 [ki:n]
1. samostalnik
irska žalostinka
2. neprehodni glagol & prehodni glagol
tarnati, objokovati (for)
kmaúkati kmàūčēm ekspr. tarnati, cmeriti se, cmevkati
kȕkati -ām
1. kukati: u dubravi kuka kukavica
2. tarnati, tožiti: majka kuka za poginulim sinom