Franja

botar zalučati, suniti; ladjo splaviti; poskočiti, odskočiti; ameriška španščina (od)-vreči, zapraviti; ameriška španščina odpovedati, odpustiti (uslužbenca)

bȕbnuti -nēm
1. udariti, suniti, butniti: nešto bubnu u kapiju; bubnuti koga nogom; bubnula se šakom u prsa
2. ekspr. neumno blekniti: bubnuti kakvu glupost
3. telebniti: bubnuti o zemlju
4. planiti: bubnuti u sobu
5. iron. to mi bubnu na pamet to mi je treščilo v glavo

butt³ [bʌt]

1. prehodni glagol
bosti, suniti

2. neprehodni glagol (against)
planiti, drveti

caedō -ere, cecīdī, caesum (prim. lat. cāia, cāiāre, ancaesa, caedēs, caementum, caelum dletce, caestus)

1. biti (bijem), udariti (udarjati) koga, kaj, na kaj, po čem, tolči, tepsti, suniti (suvati): calcibus, pugnis aliquem Pl., calcibus arva V., ianuam saxis Ci., silicem rostro L. ali sacrum lapidem rostro L. kljuvati, hastili tergum alicuius L., populum saxis H. metati kamenje, aliquem valide Sen. rh., femur, frontem, pectus, discipulos Q., uxorem Aug.; pren.: stimulos pugnis caedere Pl. = z neumno upornostjo povečati zlo; pren. (v sramotilnem pomenu) dregati v kako osebo = nečistovati: Cat., Tert.

2. bičati, šibati: aliquem verberibus Pl., Ter., nudatos virgis caedunt L., qui damnatus erit,... virgis ad necem caedetur Ci., eum servi publici loris ceciderunt Ci., ille flagellis ad mortem caesus H., ferulā caedere aliquem H., consul a patre flagris aliquando caesus Q., loris bene caesus Gell.; pren.: aliquem verbere surdo caedere Iuv.

3. (les idr.) sekati, posekati, izseka(va)ti, odseka(va)ti, robiti; z zunanjim obj.: lignum Pl., arbores Ci., L., Cu., arboris auctum Lucr., silvam C., O., Suet., silvas Lucr., Ligurum vineas L., nemus O., caesis lucis Ci., caeditur et tilia... altaque fagus V., ripis fluvialis arundo caeditur V., robur Ci., robora O., pinum Col.; saginam Pl., cervicem alicuius L., volutam Virt. izsekati; rūta (et) caesa, gl. ruō; (listje, vejevje idr.) rezati, porezati, odrez(ov)ati, obrez(ov)ati: frondem Ca., falce comam (vitis) Tib., fenum Col. (po)kositi; occ. z zobmi raztrg(ov)ati, zgristi, zglodati: tineae omnia caedunt Luc. ap. Non., socios caedebant dentibus apri Lucr.; pren.: vineta sua caedere H. sam sebi trsje porezati = sam sebi škodovati; z notranjim obj.: sekaje obdel(ov)ati, obseka(va)ti, režoč pristrojiti, (pri)krojiti: materiam (tesarski les) C., Cu., palos Col., toga... apte caesa Q.; pren.: caedere sermones (= κόπτειν τὰ ῥήματα) Ter. govoričiti, kramljati; (kamenje) lomiti, nalomiti, rezati, narezati: lapis aliqui caedendus et apportandus fuit Ci., (murus) latius quam qua caederetur, ruebat L., c. montes in marmora Plin., caesis montis medullis Cat.

4. razseka(va)ti, razbi(ja)ti: securibus humida vina V., dolabris vasa Cu., cucurbitam minutim Gell.; pren.: oratio caesa Corn., M. presekan govor (o brezvezju); subst. pt. pf. caesum -ī, n odsek = odstavek (v govoru): nonnullis caesis interrupta oratio M.

5. (ljudi) (po)sekati, (po)klati, pobi(ja)ti, ubi(ja)ti, usmrtiti (usmrčevati), poseb. voj. o posameznem sovražniku ali sovražni vojski pobiti, pogosto = poraziti: gladiis eductis... caedere incipiunt eius servos Ci., patre proclamante se filiam iure caesam iudicare L., advena virgineo caesus ut ense cadat O., caeduntur vigiles V., ipse in eo proelio caesus est N., in acie caesus Cu., exercitus caesus fususque Ci., tot legionibus caesis Ci., quod... legiones nostras cecidere L., c. consulem exercitumque L., Pyrrhumque et ingentem cecidit Antiochum Hannibalemque H. je porazila; pesn. (enalaga): caeso sparsurus sanguine flammam V. krvavo pobitih, caesi corporum acervi Cat. kupi pobitih (trupel); occ. umoriti: qui... responderit iure caesum (Ti. Gracchum) videri Ci.

6. (živali, žrtve) (za)klati, poklati, žrtvovati: caedit greges armentorum reliquique pecoris Ci., c. bidentes, iuvencos V., agnam H., boves O., caprum Baccho V., Silvano porcum Iuv., victimam L., victimas Ci. ep., T., deorum mentes hostiis caesis placare Ci.; od tod preg.: inter caesa et porrecta Ci. ep. (gl. porriciō); occ. živali na lovu pobi(ja)ti, ubi(ja)ti, postreliti, postreljati: (cervos) graviter rudentēs caedunt V.

Opomba: Vulg. pf. caedērunt: It., Aug.

cȁknuti -nēm
1. cebniti, brcniti, suniti: caknuti koga nogom
2. odstraniti: caknuti rivala

chaparder [-rde] verbe transitif, familier zmakniti, suniti (ukrasti)

clap¹ [klæp]

1. neprehodni glagol
ploskati, aplavdirati

2. prehodni glagol
potrepljati, udariti, suniti, tleskniti; v naglici kaj narediti

to clap hands ploskati
to clap duties on s.th. ocariniti kaj
to clap s.o. in (ali up) zapreti koga v ječo
to clap a seal pritisniti pečat
to clap spurs naglo spodbosti
to clap eyes on s.th. nenadoma kaj zagledati
to clap a writ on s.o.'s back aretirati koga
to clap a trick on s.o. ponorčevati se s kom

collar² [kɔ́lə] prehodni glagol
prijeti za ovratnik; pripeti ovratnik ali ogrlico; okomotati; prijeti, zgrabiti, ustaviti; (meso) zviti
sleng krasti, suniti, zmakniti

cornear (z rogmi) suniti

crib² [krib] prehodni glagol
zapreti
pogovorno zmikati, suniti (from, out of)
prepisovati

crosser [krɔse] verbe transitif suniti, poriniti z ukrivljeno palico; populaire s kom grdó ravnati

ćȍpiti -īm dial.
1. udariti
2. ekspr. suniti, ukrasti

ćȍrnuti -nēm
1. ekspr. suniti, ukrasti
2. ćornuti na pamet priti na pamet, na misel: kada će to njemu ćornuti na pamet

ćȕšnuti -nēm
1. klofniti, primazati zaušnico
2. brcniti, suniti

dash¹ [dæš]

1. prehodni glagol
treščiti, vreči, metati; (po)škropiti; zbegati, (z)mešati; (raz)redčiti, primešati; načrtati; suniti
sleng preklinjati; uničiti, razbiti

2. neprehodni glagol
izbruhniti, počiti, brizgniti, pljuskniti

to s.o.'s hope razočarati koga
to dash one's spirits užalostiti, pobiti
to dash through thick and thin iti čez drn in strn
to dash to pieces razbiti
dash it!, dash you! vraga!, presneto!

dig^*1 [dig] prehodni glagol & neprehodni glagol
kopati, izkopati, (iz)dolbsti; riti; suniti; raziskovati, preučevati
ameriško, sleng vneto delati, guliti se

to dig at s.o zbadati koga
to dig in the ribs suniti med rebra
to dig a pit for s.o. kopati komu jamo, grob
to dig one's way krčiti si pot

dȑpiti -īm dial., ekspr. suniti, izmakniti, ukrasti: kad smo bili u kući jednoga bega, neko je tamo drpio njegove dukate

dr̀pnuti -nēm
I.
1. ekspr. suniti: turski deran navikao je da od srpskog seljaka na ulici drpne krušku ili jabuku
2. oplaziti: kad nisu rat osjetili, neka ih barem drpne taj pegavac
3. vulg. pošlatati: kakav si, nisi je dobro drpnuo
II. drpnuti se zgrabiti se, prijeti se: starac se premjesti s noge na nogu, drpnu se za izgužvane gaće od gruba konopljana platna

dub¹ [dʌb] prehodni glagol
narediti za viteza; nasloviti; dati vzdevek; suniti; namazati; obseka(va)ti, (o)klestiti; sinhronizirati

dunch [dʌnč] prehodni glagol
škotsko suniti, suvati