depilare v. tr. (pres. depilo) puliti, odpraviti, odstraniti dlake, depilirati:
depilare le pelli odstraniti dlako s kože
depilare le sopracciglia puliti si obrvi
Zadetki iskanja
- dēvellō -ere -vellī (-volsī Cat.), -vulsum (-volsum) odtrgati, iztrgati, (iz)puliti: Fr., pennas Pl., ramum trunco O., plantas de matrum radice Pall.; razgaliti: concubinas Suet.
- divēllere* v. tr. (pres. divēllo) knjižno puliti, ruvati (tudi pren.)
- estrarre* v. tr. (pres. estraggo)
1. izvleči, izdirati, izdreti, puliti, izpuliti:
estrarre un dente izdreti zob
estrarre i numeri del lotto izvleči številke loterije
estrarre a sorte izžrebati
estrarre la radice quadrata mat. izračunati kvadratni koren
2. kopati:
estrarre il carbone kopati premog
3. kem. ekstrahirati - ēvellō -ere -vellī (-vulsī: Sen. ph., Fl.), -volsum, mlajše -vulsum,
1. iztrg(ov)ati, odtrg(ov)ati, (iz)puliti, izdreti (izdirati), izru(va)ti: Varr., Fl., Ap., linguam se evellisse M. Catoni Ci., timide signifer evellebat, quod fidenter infixerat Ci., emblemata evellenda curavit Ci., evellere arborem Ci., L., arbores radicitus Sen. ph. izkoreniniti, arbor … evulsa radicitus Suet., evolsis truncis iaculator H. ki meče izruvana debla, evellere fervum, pilum C., capillos Ph., dentes Plin. Od kod? z abl.: spinas agro, caeno plantam H.; z ex: hastam ex corpore Cu.; od tod pren.: radicitus evellere omnīs actiones tuas Ci. povsem pobijati, evellere ex animis hominum tantam opinionem Ci., suspicionem ex animo Ci., hoc metu proposito evellere se aculeum severitatis vestrae posse confidunt Ci., hunc sibi ex animo scrupulum ut evellatis Ci., evellere iras (e pectore) Stat., pravas … opiniones evellere atque exstirpare Aug.
2. pren. odpraviti (odpravljati), iztrebiti (iztrebljati), zatreti (zatirati), izbrisati: consulatus ex monimentorum memoria evolsus Ci., consules non solum ex memoria, sed etiam ex fastis evellere Ci., quam litteram etiam e maxillis consuetudo elegans Latini sermonis evellit Ci., nec radicitus evelli mala posse putandumst Lucr.
3. s silo osvoboditi: obsessa evellere castra Sil. - extráge extrág vt.
1. ekstrahirati
2. izkopavati, izkopati
3. črpati
4. izdirati, izdreti, puliti, izpuliti, izvleči
5. izpisati - herausreißen* (aus iz) puliti, izpuliti, potegniti (ven); aus einer Lage: rešiti
- hoick [hɔ́ik] prehodni glagol
puliti, vleči
aeronavtika hitro dvigniti letalo - ìstrzati -ām
1. iztrgovati, s silo jemati: iz zuba mu istrzah grabež
2. raztrgati: Turci će te nožima istrzati; suze mi gurnuše iz očiju potokom, a jecanje me u prsima hoćaše da zadavi, da istrza
3. puliti: istrzati dlake iz brade - izguljívati izgùljujēm
1. lupiti, majiti
2. luščiti
3. puliti: jelove žile izguljuju - izvláčiti ìzvlāčīm
I.
1. izvlačiti: izvlačiti drvo iz šume
2. vlačiti: izvlačiti topove na hrib
3. puliti: izvlačiti klince, eksere kliještima
4. ruvati: izvlačiti zube
5. žrebati: izvlačiti lozove
6. izdirati: izvlačiti mačeve iz korica
7. mat. koreniti: izvlačiti korijen
II. izvlačiti se izmikati se: izvlačiti se od posla, od dužnosti - kr̀ljati -ām, kŕljati kr̂ljām
1. lomiti, kopati: krljati lignit
2. lomiti: osigurao sam nogu, pa sad putujem serbes, neka mi je krljaju ako im je volja
3. trgati, lomiti: sišao na njivu pa krljao klasove kukuruza dok nije napunio vreću
4. puliti: krljao mi zub; neobuzdani vihor bijesno se kovitlao i čupao i krljao iz korijena drvlje - noper [nɔpe] verbe intransitif (iz)puliti, striči krotice
- pelar (iz)puliti (dlako, lase), (o)striči, lase (dlako) odstraniti; oskubsti koga; (o)lupiti
hace un frío que pela hud mraz je
pelarse izgubiti lase, dati se ostriči
pelarsela (vulg) onanirati
canta que se las pela poje neutrudljivo, poje čudovito - per-vellō -ere -vellī (per in vellere)
1. krepko potegniti (potegovati) kaj, krepko (po)vleči, krepko (po)cukati, prije(ma)ti, (iz)puliti kaj, koga (za kaj): nates Pl., aurem Ph., aurem alicuius Val. Max. koga spomniti (opomniti), aurem sibi Sen. ph. spomniti se.
2. metaf.
a) (raz)dražiti (razdraževati): radices pervellunt stomachum H.
b) (u)žaliti, (za)boleti, prizade(va)ti, v živo zade(va)ti: fortuna pervellere te poterit Ci.
c) ostro pretres(a)ti, strogo (pre)rešetati (prerešetavati): ius civile Ci.
d) (vz)dramiti, vzbuditi (vzbujati): hanc (sc. fidem) pervellamus Sen. ph. - pick3 [pik]
1. prehodni glagol
kopati, izkopati (luknjo), prekopati; pobrati (s prsti, kljunom), zobati, kljuvati (ptiči), počasi jesti (ljudje); trgati, nabirati (cvetice, jagode); prebirati, čistiti (zelenjavo); skubsti, skubiti (perutnino); pukati, puliti, česati (volno); čistiti, trebiti (zobe); (o)glodati (kosti); prebirati, odbirati (rudo); spraskati (z nohti); vrtati, drezati (v) kaj; krasti, vlomiti (ključavnico); iz trte izviti, izvati (prepir)
figurativno skrbno izbrati, izbirati; strgati, scefrati (tudi figurativno)
ameriško, glasba brenkati
2. neprehodni glagol
krasti; jesti po malem; popraviti se (up)
to pick a bone with; ali to have a bone to pick with imeti s kom še račune
to give s.o. a bone to pick zapreti komu usta
to pick s.o.'s brains ukrasti komu idejo
to pick and choose prenatančno izbirati
figurativno to pick holes in najti šibko točko, skritizirati
to pick a lock vlomiti ključavnico
to pick one's nose vrtati po nosu
to pick s.o.'s pocket izprazniti komu žep (žepar)
to pick to pieces skritizirati; figurativno koga do kosti obrati
to pick a quarrel with s.o. izzvati prepir
to pick and steal krasti
to pick one's teeth trebiti si zobe
to pick one's way (ali steps) previdno stopati
to pick one's words izbirati besede - pluck2 [plʌk]
1. prehodni glagol
trgati, odtrgati (sadje, cvetje); puliti, izpuliti (perje, lase, plevel); skubsti, oskubiti (perutnino); potegniti, vleči (za roko)
glasba prebirati strune
pogovorno oskubsti koga, nasankati koga
sleng vreči pri izpitu
2. neprehodni glagol
puliti, vleči (at za)
loviti, grabiti po čem
sleng to be plucked pasti pri izpitu
to pluck down ponižati
to have a crow to pluck with imeti s kom obračun
to pluck up one's courage (ali heart, spirits) zbrati pogum
to pluck up a crow ukvarjati se z jalovim delom
to pluck a pigeon nasankati budalo - púkati pûkām, pûčēm
1. pukati, puliti: pukati lan
2. pokati - pull2 [pul]
1. prehodni glagol
vleči, povleči, potegniti; puliti, izpuliti (zob, rastlino), izvleči, privleči; trgati (jabolka cvetice); skubsti, skubiti, oskubsti (perjad, lan), populiti (dlako iz usnja); zagotoviti si, privleči (stranke, podporo); (golf, kriket) udariti žogo postrani na levo; namerno zadržati dirkalnega konja; veslati, imeti vesla
tisk napraviti odtis, odtisniti
ameriško, sleng potegniti (revolver, nož)
sleng izpeljati (delo)
ameriško, sleng proglasiti stavko, pozvati (podjetje) k stavki
sleng zapreti, napraviti racijo (v igralnici)
2. neprehodni glagol
vleči, puliti (at)
vleči (pipo; at)
povleči, piti (at iz)
vleči se, riniti se naprej
sleng privlačiti (reklama)
to pull apart raztrgati
to pull a boner napraviti veliko napako
to pull (ali draw) the long bow širokoustiti se
a case of pull devil, pull baker povleci, potegni; kdo je močnejši
to pull caps (ali wigs) pretepati se
to pull faces (ali a face) pačiti se, kremžiti se
to pull a long face nakremžiti obraz, narediti kisel obraz
to pull a fast one preslepiti, ukaniti
to pull a good heart zbrati pogum
to pull s.o.'s leg potegniti koga, norčevati se iz koga
to pull a thing on s.o. ogoljufati, prevariti
to pull a good oar dobro veslati
the boat pulls 4 oars čoln ima štiri vesla
to pull it odnesti pete, pobegniti
to pull to pieces raztrgati, figurativno ostro kritizirati
to pull one's punches figurativno krotiti se; (boks) zadržano udariti
to pull one's rank on s.o. pokazati, da si višji po činu
to pull by the sleeve pocukati za rokav
to pull into the station pripeljati na postajo (vlak)
to pull the strings (ali wires) neopazno voditi, vplivati na koga
to pull one's weight potruditi se pri delu, krepko veslati
to pull the wool over s.o.'s eyes preslepiti koga - re-vellō -ere -vellī -volsum, mlajše -vulsum (re in vellere)
1. odtrgati (odtrgavati, odtrgovati), iztrgati (iztrgavati, iztrgovati), utrgati (utrgavati, utrgovati), (iz)ru(va)ti, (iz)puliti: Plin., Sil. idr., crucem Ci., Gorgonis os pulcherrimum, revolsa tabula, revolsi gradus templi Ci., revellere pellem (sc. bovis) Col., puerum O., solio regem Sil. pahniti s prestola, milites scuta manibus revellunt C., signa militaria (prapore iz zemlje) revellere Lucan., Sil. = z vojsko se dvigniti, odriniti; izhodišče v abl.: Tyrios Sidoniā urbe revelli V. sem odpeljal, herbas radice revellere O.; s praep.: telum ab radice V., morte ab aliquo revelli O. biti komu ugrabljen, biti ločen od koga, navem e scopulo, amorem (mesni izrastek) de fronte V.; pesn.: Cyclades revolsae V. izkoreninjene, revellis agri terminos H. prestavljaš mejnike = širiš svoja posestva; pren.: tuarum scelerum tela de corpore rei publicae revelli Ci.
2. metaf. pregnati (preganjati), izbrisati (izbrisavati, izbrisovati), zatreti (zatirati), uničiti (uničevati): consulatum ex omni memoria Ci., honorificis verbis omnes iniurias Ci., oscula Sil., de stirpe imperium Cl., alicui avias veteres Pers. predsodke.
3. (s)treti, (z)lomiti (zlamljati), (raz)lomiti (razlamljati), razbi(ja)ti, (s silo) odpreti (odpirati): revellere claustra Ci., L., ianuam Ci., vincula Ci., fores templi Suet., templa Lucan., saeptis revolsis in forum introiri Ci., venis revolsis Sen. tr.; pesn.: humum dente curvo O. orati, sepulcra Corn., cineres manesve (= sepulcrum) V. izkopavši (izrivši) (o)skruniti (oskrunjati); metaf. pren.: quā (sc. ianuā) effractā et revolsā pateret provincia Ci.