Franja

emerge [imə́:dž] neprehodni glagol
priplavati na vrh, vzplavati; pojaviti, pojavljati, prikaz(ov)ati se, priti, prihajati na dan; nastati

émerger [emɛrže] verbe intransitif štrleti iz, moleti iz; izstopati; figuré prikazati se, pojaviti se, jasneje se pokazati

ēmergō -ere -mersī -mersum

I. (redko) trans.

1. „storiti, da pride kdo (kaj) iz vode na vrh“, (iz vode) pomoliti, pokazati: emersere e gurgite vultūs Nereides Cat.; pogosto refl. in v pt. pf. med. (iz vode) na vrh priti, prihajati, pomoliti (pomaljati), se pokazati: iam ista serpens se emergit Ci., emersus e flumine Ci., emersus e palude L., paludibus T.

2. pren. izkopati (izmotati) se, rešiti se: emergere se ex malis Ter., N., Vell., Iuv., homo emersus … ex diuturnis tenebris Ci.

— II. intr.

1. (iz vode) na vrh priti, se pokazati: equus ex flumine emersit Ci., navigia fundo emergunt S. fr.

2. pren.
a) prikazati se, na dan (na svetlo) priti (prihajati), priti iz česa, vziti (vzhajati), nasta(ja)ti, posta(ja)ti: Lucr., Plin., Val. Fl. idr., sese ostendens emergit Scorpius alte Ci., nox emersa O. ki se je vzdignila (iz morja), sol emergens T., tam multa bella ex illo mari emerserunt Ci. je vzšlo, emergit dolor Ci. bolečina prihaja, emergere ex patrio regno Ci. prodreti, emergit, quale sit illud Ci. jasno, očitno postaja.
b) izmotati se, izkopati se, rešiti se: quibus ex malis ut emersit N., emersisse e vadis videtur oratio mea Ci., Catilina cum e pruina Appennini emersisset Ci., cum Hannibal de paludibus emersisset L., emergere e naufragiis L., ex miserrimis naturae sordibus Ci., ex peculatūs iudicio Ci., hoc uno modo depressa veritas emergit Ci., velut emerso ab admiratione animo L., qua amnis aperit vadum, emersere Cu.
c) povzpeti se: emergere ad summas opes Lucr., in quod iam emersissent fastigium Vell.

erscheinen^* prikazati se, pojaviti se, nastopiti, prikazovati se; (sichtbar sein) biti videti (X erscheint X je videti); Druckwerke: iziti, izhajati; (aussehen als) zdeti se, kazati se (kot)

exsistō in existō -ere -stitī (extitī)

I. intr.

1. izstopiti (izstopati), nastopiti (nastopati), vstati: conaris hoc dicere neminem exstitisse, qui Quinctium defenderet Ci. da ni nihče nastopil, reliqua, quibus (za kar) domini non exstitere L. Od kod? z abl: spelunca, qua Ditem patrem ferunt repente … exstitisse Ci., exsistere mediā alvo O.; s praep.: ab ara, de terra, ex arvis Ci., ab inferis L.

2. occ.
a) na dan (na vrh) priti (prihajati), pokazati se, prikazati se: equus submersus voraginibus non exstitit Ci., in media ferme urbe armati terrā (iz podkopa) exsistebant Cu.
b) voj. prodreti, planiti iz … : qui signo dato omnes e latebris exsisterent L., exsistere ex collibus primis Auct. b. Afr.
c) (nastajajoč) vzdigniti (vzdigati) se, pojaviti (pojavljati) se, nasta(ja)ti, roditi se: a media fronte inter aures unum cornu exsistit C., palma … ex pavimento exstitisse ostendebatur C., existere terris Lucr. (o živalih), stercore de taetro Lucr. (o črvih); pren.: scriptum est … vocem ab aede Iunonis extitisse Ci. da se je oglasilo, fons exsistit L., O. izvira.

3. pren.
a) nasta(ja)ti, posta(ja)ti, nastopiti, bi(va)ti: lacum repente exstitisse Ci., ut illa flamma divinitus exstitisse videatur Ci., magna … in ipsis operibus flamma exstitit Hirt., intolerabilis aestus exsistit, acrior flatus exsistit Cu., discidium exstiterat, bellum exsistit ex Sicilia, ex luxuria exsistat avaritia necesse est, in qua (tertia parte animi) irarum existit ardor, exsistit autem hoc loco quaestio subdifficilis, nisi Ilias illa extitisset Ci., exsistit motus, tanta malacia repente exstitit, magna inter eos controversia exsistit, plerumque in calamitate ex amicis inimici exsistunt C., nihil exstitit nobilius N., ne qua vis exsisteret N., exstitit externum bellum L., tumultus Suet.; z dat.: dictis captivorum fides exstitit L. izpovedi so … se potrdile (= uresničile), promisso fides exstitit Cu. kar je obljubil, je tudi izpolnil. V logičnem pf. = biti: si extitisset in rege fides Cu. ko bi bila. S predik. določilom α) v nom.: ego huic causae patronus extiti Ci., harum rerum Torquatus particeps exstitit Ci. je postal, timeo, ne in eum exsistam crudelior Ci. ep., magnus omnium iudicio vir exstitit N. se je izkazal velikega moža, in praetura novarum tabularum auctor exstitit Vell., omnium in litteris studiorum antiquissima musice exstitit Q., exstiterat quidam Scribonianum se ferens T. ki se je oznanjal za Skribonijana, tam civilis erga quosdam amicos exstitit Eutr. β) s predik. abl. qualitatis: cuius pater singulari exstitit fide Ci. je bil, qui primi consilio praestanti exstiterunt Ci. so bili. Z relat. finalnim stavkom: deinde alius exsistet, qui … Ci., solum qui piacula exigeret exstitisse Iust.
b) iz česa (logično) izhajati, slediti (s posledičnim ut ali ACI): exsistit illud, ut amici per se expetendi sint Ci., ex quo exsistet, ut de nihilo quippiam fiat Ci., exsistit illud, multa esse probabilia, quae … Ci.

— II. trans. kaj na svetlo postaviti: suum sibi exsistendo principium Aug.

flash out neprehodni glagol
bliskniti; prikazati se; izkazati se

il-lūcēscō (in-lūcēscō) ali il-lūcīscō (in-lūcīscō) -ere -lūxī

1. zasvetiti: Suet., Ambr., cum sol illuxisset Ci. ko je sonce zasijalo; od tod: inlucescit dies Ci., V. dan napoči, svita se; tudi samo: illucescit L. svita se, dani se, illuxit Sen. rh. zdanilo se je; metaf. zasvetiti se, pokazati se, prikazati se: si illuxerit Cod. I. če postane jasno, si in tenebris vox consulis illuxerit Ci. če se je zasvetil, Homeri illuxit ingenium Vell.

2. trans. obsijati (obsevati), obsvetiti: ut mortalis inlucescat luce clarā et candidā Pl.

înfăţişá -éz

I. vt.

1. predstavljati, predstaviti

2. razstavljati, razstaviti, izobesiti

3. upodobiti, upodabljati

II. vr.

1. prikazati se, pojaviti se

2. zglasiti se

inter-lūceō -ēre -lūxī

1. vmes viden biti, vmes se svetlikati, vmes se lesketati, presevati, prosevati, prozoren biti: terrena quaedam animalia interlucent T. (v jantarju), lilia luteolis interlucentia sertis Prud., duos soles interluxisse L.; impers.: noctu interluxisse L. da se je vmes svetilo.

2. metaf.
a) prosevati, presevati, viden biti, zazreti, zagledati, videti se, kazati, prikaz(ov)ati se: ut (loci) distincti interlucere possint Corn., rari per vias interlucent Q.; tudi kot razloček: quibus inter gradus dignitatis et fortunae aliquid interlucet L. kaže se jasen razloček.
b) prozoren biti = tanek, redek biti: interlucet corona (militum) V., acies Front.

inter-veniō -ēre -vēnī -vēntum

1. vmes, k čemu, zraven priti (prihajati), pristopiti (pristopati), vmes doiti (dohajati), prikaz(ov)ati se, pojaviti (pojavljati) se, znajti se, biti, teči: quod cum facere vellent, intervenit M. Manilius Ci., casu Germani equites interveniunt C., quam orationem cum ingressus esset, Cassius intervenit Ci., nam ut numerabatur forte argentum, intervenit homo de improviso Ter., secretum denegavit nisi ut interveniret Macro Suet. bi prišel, (bil) navzoč; z dat. rei: orationi huic L., sermoni Ci., alienae gloriae T., bellis Germanicis, incendio Suet. v vojnah, pri požaru navzoč biti, querelis Ci.; z dat. personae: interveni secretum consilium tractantibus T. sem zmotil tajno razpravljajoče (= tajni posvet), alicui quiritanti L. najti ga kličočega na pomoč, neminem curiosum intervenire nunc mihi, qui … Ter.; o stvareh: via publica, medius paries intervenit Icti., flumine interveniente Plin., Icti. interveniente candidā gemmā Plin. se nahaja vmes.

2. occ. (kot posredovalec) vmes stopiti (nastopati), vmeša(va)ti se, vtakniti (vtikati) se, posredovati, zavze(ma)ti se za kaj: nisi legatus intervenisset Ci., intervenit enim, cui metuisti, ne salvo capite negare non posses Ci., interveniens villicus Suet., interveniens et quasi studiosior partis alterius Suet., i. rebus nepotis Ap., eam (terram matrem) rebus hominum intervenire T. vpliva na … , eatenus interveniebat, ne quid perperam fieret Suet.; kot jur. t. t.: nastopiti (nastopati) kot porok ali tožnik: pro aliquo, in aliquid Icti.

3. metaf. nasproti (po robu) se postaviti (postavljati), zavreti (zavirati), ovreti (ovirati), nasprotovati, upirati (protiviti) se, zadrž(ev)ati, (z)motiti: ultimum de caelo, quod comitia turbaret, intervenit L. prišlo je navzkriž, casus mirificus quidam intervenit Ci., irae interveniunt Pl., quamquam et offensis intervenientibus Suet., haec quum fabula data est, novum intervenit vitium et calamitas Ter., affinitatem, cognationem, praeterea foedus intervenisse S.; pri T. z acc.: ludorum dies cognitionem intervenerant so zadržali preiskavo; pri Ter. z inter: narrabit omnem rem, quae inter nos intervenerit; sicer vselej z dat.: nox proelio, bellum coeptis, hiems rebus gerendis intervenit L., plangor intervenit verbo omni O. med vsako besedo se je bil na prsi, intervenit his cogitationibus avitum consilium L.; tudi z dat. personae: exigua fortuna intervenit sapienti Ci. se mu postavi nasproti = (gr. βραχεῖα σοφῷ τύχη παρεμπίπτει Epicurus), raro sapienti intervenit fortuna Sen. ph., nulla mihi res posthac potest iam intervenire tanta, quae … Ter. ne more se mi pripetiti.

ìspasti ìspadnēm, oni ìspadnū, aor. ispadoh ispade
1. izpasti: ispali mu zubi, ispala mu kosa
2. pasti iz: ispasti iz; iz ruke mu sablja ispala; ispasti iz kola; ispasti iz kombinacije, iz forme; ispao mu aparat iz ruku
3. pokazati se, prikazati se: iz tame su ispali vuci
4. postati: on je ispao dobar učenik
5. končati se: sve je dobro ispalo
6. iztiriti: vlak, voz je ispao iz šina
7. biti: on ispade kriv za sve
8. pokazati se: ispao si nedrug i podlac
9. pasti, izginiti: eto sad mi je ispalo iz pameti i ono što sam smislio
10. uspeti: fotografija je vrlo dobro ispala
11. zgoditi se: i često je tako ispalo da su mladi pomagali starije
12. ispasti za rukom posrečiti se; ispasti na glas postati slaven: kao da mu je iz oka ispao zelo mu je podoben

iví -ésc vr. pojaviti se, pokazati se, prikazati se; napočiti

izgrànuti ìzgranē pokazati se, prikazati se, vziti: kad je jarko izgranulo sunce

jáviti jâvīm, jávi, jávih jâvī
I.
1. naznaniti: javiti komu žalosnu vijest
2. razglasiti: javiti u novinama
3. vložiti tožbo: onda ćemo objesiti toga popa, sutra ćeš ga javiti
4. zapeti, zaigrati: ajde, javite jednu
II. javiti se
1. oglasiti se: javiti se pismom, lično
2. priglasiti se: javiti se u brigadu, za što
3. prikazati se: to mu se javilo u snu
4. pozdraviti koga, odzdraviti komu: javiti se komu
5. javiti se za djevojku zasnubiti dekle

kòjasiti se -īm se
1. pokazati se, kazati se, prikazati se, prikazovati se: u planini se kojasili vuci; svakog dana kojasio se ispod njenih prozora
2. ekspr. nasmehniti se: sreća mu se kojasila
3. spotoma pozdraviti: prodosmo mimo kuću, ispred koje stajaše njegova domaćica, ljuta na nas što niti svraćamo, niti se kojasimo kao što je red

kòjasnuti se -nēm se pokazati se, prikazati se

manifest¹ [mǽnifest]

1. pridevnik (manifestly prislov)
očiten, jasen, viden, nedvomen

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
jasno pokazati, dokazati; izjaviti, proglasiti
navtika vnesti v ladijski tovorni list; prikazati se (duh)
politika javno nastopiti, izreči se (for, against za, proti)

materialize [mətíəriəlaiz]

1. prehodni glagol
materializirati, utelesiti; uresničiti, realizirati

2. neprehodni glagol
postati dostopen čutom, pojaviti se, prikazati se (in kot)
uresničiti se

mostrare

A) v. tr. (pres. mostro)

1. kazati:
l'orologio mostra le ore ura kaže ure
mostrare i denti škripati z zobmi; pren. pokazati zobe
mostrare la lingua pokazati jezik; spakovati se
mostrare i pugni žugati
mostrare a dito pokazati s prstom

2. pokazati, dokazati; poučiti:
mostrare l'infondatezza delle accuse dokazati neutemeljenost obtožb

3. hliniti, delati, pretvarjati se:
mostrare lucciole per lanterne pren. natvesti

B) ➞ mostrarsi v. rifl. (pres. mi mostro)

1. kazati se, pokazati se

2. delati, pretvarjati se

3. prikazati se

ob-versor -ārī -ātus sum (frequ. med. glag. obvertere)

1. hoditi, pohajati pred čim, klatiti se, potikati se, letati, kazati se, zadrževati se: transfugae Carthagini obversantur L., o. limini Plin. iun., obversans in urbe inter coetus hominum T., o. in oculis principum in foro Carthaginiensium Iust.

2. metaf. gibati se = biti pred očmi, prikaz(ov)ati se (prim.: ob oculos versari): Lucr., Suet., Sen. ph. idr., mihi ante oculos obversatur rei publicae dignitas Ci., in somnis obversata species L., memoria animis obversatur L. živi, se obuja v duhu.

3. upreti (upirati) se, nasprotovati: malo obniti et obversari Tert.