Franja

mētō¹ -āre = mētor -ārī (iz)meriti, premeriti (premerjati), obtakniti, (za)količiti: late circum loca Ps.-V. (Cul.).

mētor -ārī -ātus sum (mēta)

1. meriti, izmeriti, premeriti (premerjati), obtakniti, zakliniti, zakoličiti (zakoličevati): caelum O., agros V., regiones animo L., Indiam Plin., curriculum stadii pedibus suis Gell.; poseb. castra metari C., L., T., Cu. vojaški tabor (ostrog) zakoličiti, tako tudi frontem castrorum metari L. in abs. metari L. za vojaški tabor zakoličiti (= odmeriti, določiti) kak kraj; metaf.: tabernacula ciliciis metari Plin. razpenjati šotore iz plaht, narejenih iz kozje dlake; s pass. pomenom: castra metata L., castris eo loco metatis Hirt., metato in agello H., nulla decempedis metata porticus H., nullus mihi ultra Getas metatur et Parthos ager Sen. tr., prope Beroeam vallo metato Amm., famulo tradiderat, digitis et metatis Neid (po drugi abit) Amm.

2. metaf. premeriti (premerjati) = obhoditi (obhajati), prehoditi (prehajati): nemoris alti densa loca m. Sen. tr., solos per noctem agros m. Sil.

nachmessen^* (ponovno) premeriti, preveriti mere

òmjeriti -īm (ijek.), òmeriti -īm (ek.)
1. umeriti: omjeriti odijelo; dvaput omjeri, a jednom pristrizi
2. pomeriti: omjeriti puškom
3. premeriti: omjeriti koga od glave do pete
4. ekspr. primazati (komu klofuto): omjeriti kome šamar
5. popio nam je na sramotu vino, ni platio ni nam zahvalio, no na lakat ruci omjerio spil nam je vino, pa ni plačal, niti se zahvalil, naredil je le prostaško gesto in odšel

per-mētior -īrī -mēnsus sum (per in metīrī)

1. premeriti: vos ergo huius (sc. solis) magnitudinem quasi decempeda permensi refertis Ci.

2. prehoditi, prepotovati, prepluti: campos celeri passu Enn. fr., longum iter Q. (Decl.), viam Pl., permensi classibus aequor V., eum circulum eisdem mensibus semel Vitr., circiter CCCLX diebus singula signa Vitr., Italiae et Siciliae oras errabundus permetiens Sen. ph., saecula Mart. preživeti; pt. pf. permēnsus 3 s pass. pomenom: sola terrarum postquam permensa parumper Enn., sic permensum et perlibratum opus Col., permenso tempore lucis Tib., aliquanto viae permenso spatio Ap.

pòmjeriti -īm (ijek.), pòmeriti -īm (ek.)
I.
1. pomeriti, premeriti: pomjeriti polja
2. potežkati, pretehtati
3. premakniti: ovo drvo svi skupa ne možete pomjeriti iz korijena; ne da se s mjesta pomjeriti
4. pomjeriti pameću zblazneti
II. pomjeriti se
1. premakniti se: sloj zemlje pomjerio se naniže
2. spremeniti se: značenje riječi sto u našem jeziku pomjerilo se

prèmjeriti -īm (ijek.), prèmeriti -īm (ek.)
1. premeriti, zmeriti: premjeriti dužinu obale; premjeriti koracima, metrom, vrpcom
2. stehtati, potežkati: hodža zadovoljno prebroji cvancike, premjeri ih na dlanu i prebroji po drugi put
3. premjeriti koga zlatom, dukatima dati za koga toliko zlata, cekinov, kolikor le-ta tehta

pròmjeriti -īm (ijek.), pròmeriti -īm (ek.)
1. premeriti: promjeriti po veličini
2. pretehtati: promjeriti po težini
3. pretehtati, preudariti

ràzmjeriti -īm (ijek.), ràzmeriti -īm (ek.)
1. odmeriti, premeriti
2. odtehtati, pretehtati

re-mētior -īrī -mēnsus sum (re in mētīrī)

1. zopet (nazaj) (iz)meriti, premeriti (premerjati): astra rite V. zopet opazovati (motriti).

2. zopet (znova, ponovno, spet) premeriti, zopet (znova, ponovno, spet) prepotovati, zopet (znova, ponovno, spet) prehoditi, zopet (znova, ponovno, spet) prepluti, zopet (znova, ponovno, spet) se vrniti: mille stadia remetiri Plin., stadia quae remensi sunt Cu., iter remetiri Stat. potovati nazaj, sol non remetitur diem (dnevne poti) Sen. tr.; pass.: iter retro pari ratione remensum est Lucr., pelago (mari) remenso V.

3. pren.
a) zopet (znova, ponovno, spet) premisliti (premišljati, premišljevati), zopet (znova, ponovno, spet) preudariti (preudarjati): dicta ac facta Sen. ph., discrimen transmissum Plin. iun.
b) ponoviti (ponavljati), zopet (znova, ponovno, spet) povedati, zopet (znova, ponovno, spet) pripovedovati: fabulam Ap.

4. zopet (znova, ponovno, spet) da(ja)ti od sebe, zopet (znova, ponovno, spet) se znebi(va)ti: vinum vomitu Sen. ph. (iz)bljuvati, (iz)bruhati, vina remensus Mart. (s sečem).

5. vrniti (vračati), povrniti mero česa: frumentum pecuniā Q. odtehtati z denarjem; pren. (pass.): in quā mensurā mensi fueritis, remetietur Vulg. s kakšno mero boste merili, s takšno se (vam) bo odmerilo (odmerjalo).

re-survey [ri:sə:véi]

1. prehodni glagol
znova pregledati; znova izmeriti, premeriti

2. samostalnik [ri:sə́:vei]
ponoven pregled; novo merjenje

rimisurare v. tr. (pres. rimisuro) ponovno meriti, premeriti

sbirciare v. tr. (pres. sbircio)

1. bežno, kradoma gledati, pogledovati; kukati

2. ekst. premeriti, natančno si ogledati:
sbirciare qcn. da capo a piedi koga premeriti od nog do glave

squadrare v. tr. (pres. squadro)

1. občrtati pravokotno

2. ekst. obdelati pravokotno

3. ekst. premeriti:
squadrare qcn. da capo a piedi premeriti koga od nog do glave

survey² [sə:véi] prehodni glagol
pregledati, premeriti, oceniti z očesom, razgledati, ogledati, nadzirati, inšpicirati; napraviti katastrsko merjenje

to survey the situation in Italy dati pregled položaja v Italiji

замеривать, замерить (iz)meriti, premeriti

обмеривать, обмерить premerjati, premeriti, izmeriti; pri meri prikrajšati, da(ja)ti slabo mero;

перемі́ряти -ряю док., premériti -im dov.

распланировывать, распланировать (s)planirati, izravna(va)ti, premeriti

смерить premeriti;
с. взглядом premeriti z očmi