Franja

rappacificare

A) v. tr. (pres. rappacifico) spraviti, pobotati; pomiriti, pomirjati

B) ➞ rappacificarsi v. rifl. (pres. mi rappacifico) spraviti se, pobotati se; pomiriti se

rappattumare

A) v. tr. (pres. rappattumo) (riconciliare) spraviti, pobotati, pomiriti

B) ➞ rappattumarsi v. rifl. (pres. mi rappattumo) pobotati se, spraviti se, pomiriti se

ravvicinare

A) v. tr. (pres. ravvicino)

1. zbližati

2. pren. primerjati; vzporediti, vzporejati

3. pren. spraviti, pobotati

B) ➞ ravvicinarsi v. rifl. (pres. mi ravvicino) spraviti se, pobotati se

reconcile [rékənsail] prehodni glagol
pomiriti, sprijazniti, pobotati; izgladiti (prepir, spor), poravnati; urediti uskladiti, v sklad spraviti

to reconcile oneself sprijazniti se, vdati se, pomiriti se
I reconciled myself to paying my debt sprijaznil sem se z mislijo, da plačam svoj dolg
to reconcile oneself to one's fate (lot), to become reconciled with one's fate (lot) sprijazniti se s (vdati se v) svojo usodo
to reconcile two enemies spraviti, pobotati dva sovražnika
to reconcile one's principles with one's actions uskladiti svoja načela s svojimi dejanji

reconciliá -éz vt./vr. spraviti (se), pobotati (se)

riunire

A) v. tr. (pres. riunisco)

1. (ponovno) zbirati; sklicati, poklicati

2. spraviti, pobotati

B) ➞ riunirsi v. rifl. (pres. mi riunisco)

1. ponovno se pridružiti

2. zbirati se

slòžiti slȍžim
I.
1. zložiti, sestaviti: složiti cjelinu od dijelova; složiti mašinu, stroj, riječ
2. zložiti, poravnati: složiti salvete, rublje
3. zložiti: složiti knjige u ormar, stvari u kutiju, drva u sanduk
4. zložiti, zviti: složiti jedra
5. zložiti, podreti: složiti šator
6. postaviti: složiti štamparska slova
7. uskladiti, uravnati: složiti pojedina mišljenja
8. pobotati, spraviti: složiti zavadenu braću
9. ubra ti: složiti tonove u akord
10. naložiti: složiti drva na vatru
11. složiti koga sa zemljom pobiti koga na tla, ubiti
II. složiti se
1. zložiti se, sporazumeti se: složiti se s čijim predlogom, prijedlogom, u nekom pitanju
2. zložiti se, enotno kaj narediti: ako se dva sata slože u kucanju
3. poleči se: dogorjele gornje glavnje popustiše, vatra se složi i zaprašta
4. leči, stegniti se: kroz šikaru opazih srnu, dadoh vatru, a ona se složi

zusammenbringen^* spraviti skupaj; Personen: seznaniti, erneut: pobotati, doseči spravo; (einen Zusammenhang herstellen) povezati

appacificare

A) v. tr. (pres. appacifico) knjižno pomiriti, pomirjati

B) ➞ appacificarsi v. rifl. (pres. mi appacifico) pomiriti se, pobotati se

appease [əpí:z] prehodni glagol
pomiriti, ublažiti; spraviti, pobotati se; zadovoljiti, utešiti

avenirse* (glej venir) pobotati se, zediniti se, zlágati se; privaditi se, prilegati se; spodobiti se; vdati se

avenirse a todo v vse se vdati

comparō -āre -āvī -ātum

I. (cum in parāre)

1. vkup spraviti (spravljati), pripraviti (pripravljati), pridobi(va)ti, nabaviti (nabavljati), nab(i)rati: navem et mulierem Pl., onerariam navem Ci., adducit homines et eis arma comparat Ci., malleolos et faces ad urbem inflammandam c. Ci., c. pecuniam Ci., diligentia comparat divitias Corn., c. omnes res ad profectionem (ad bellum) C., supellectilem non ad usum modo, sed ad ostentationem luxūs Cu., bestias ad munus populi Suet.

2. occ.
a) ljudi nab(i)rati, nabaviti (nabavljati), pridobi(va)ti, vojake pod orožje (s)klicati, vojake na noge spraviti (spravljati): gladiatores, copias, exercitūs Ci., auxilia, subsidia, equitatum, nautas, gubernatores C., milites L., ad resistendum Pisidas N., testes et accusatores pecuniā Ci., sex tribunos ad intercessionem L., homines ad lecticam Cat., multiplicem undique familiam Suet.
b) za boj, na boj pripraviti (spravljati), opraviti (opravljati), opremiti (opremljati), oborožiti (oboroževati): classem Ci., spatium comparandi datur Ci., tempore ad comparandum dato N. čas za oboroževanje, habere tempus ad comparandum L., ex hac parte comparatur Ci.
c) refl. pripraviti (pripravljati) se k čemu, na kaj: dum se uxor, ut fit, comparat Ci. se je napravljala, c. se ad eruptionem et omnes casus C., se ad iter L.; redk. med.: ab hoc colloquio legati Romani in Boeotiam comparati sunt L. so se pripravili na pot, ut … et ad suadendum et ad dissuadendum simus comparati Corn. da smo pripravljeni; pesn.: si quis urere tecta comparat O. če se kdo pripravlja, če kdo kani zažgati.
č) kaj z nakupom pridobi(va)ti si, nabaviti (nabavljati) si, priskrbeti (priskrbovati) si, (na)kupiti si, pokupiti (pokupovati): aurum ac vestem atque alia, quae opus sunt Ter., eae res, quae in Gallia comparantur Ci., Sthenius compararat supellectilem ex aere elegantiorem Ci., c. frumentum, rem frumentariam C., imperavit quam plurimos utres atque etiam culleos comparari N., c. cibum care Val. Max. drago kupiti, praedia Plin. iun., reddere comparata Eutr. kar se je nakupilo.

3. s prolept. obj. pripraviti (pripravljati), napraviti (napravljati), narediti, delati, tvoriti, prirediti (prirejati), (o)snovati, ustanoviti (ustanavljati): bellum Ci., C., N., L. na vojno se pripravljati, tumultus domesticos et intestinos Corn., iter ad regem N. napravljati se na pot, caedes, incendia, interitum rei publicae Ci., nobis pericula comparantur Ci., c. alicui insidias Ci., Cu., Iust. ali capiti (in caput) alicuius insidias Cu. streči komu po življenju, dolum ad eos capiendos L., quod (incendium) ad vivum interimendum erat comparatum N. ogenj je bil podtaknjen, c. subsidia ad omnes casus, c. fugam, facultates, novas clientelas C., factionem N. osnovati, amicitias, societates Ci., sibi aditūs ad alias res Ci. ep., sibi auctoritatem re bene gestā C. zagotoviti si, accusationem c. et constituere Ci., c. ludos HS CCC Ci. ep., convivium magnifice Ci., alicui convivium Val. Max., Graeciae principatum Cu. ustanoviti.

4. pren. (u)strojiti, uravnati, urediti, odrediti (odrejati): ita comparatam esse hominum naturam, ut … Ter. tako ustvarjena, quam inique comparatum est, … ut … Ter. kako krivično je na svetu urejeno, idcirco illa sortitio comparata est Ci., ius a maioribus nostris ita comparatum est, ut … Ci., sic fuimus semper comparati, ut … Ci. vedno smo bili takšni, naturā hoc ita comparatum est, ut … L., hoc prope iniquissime comparatum est, quod … Ci.; se comparare z inf., privoliti v to, da … : Tit. fr.; ita se c. z inf. delati se, kakor bi … : Ter. —

II. (iz cum in pār, compār)

1. vkup da(ja)ti, v enako razmerje spraviti (spravljati), (s)pariti, zediniti (zedinjati): labella cum labellis Pl. ustnice na ustnice pritisniti, comparari postremo Ci. biti s poslednjim v odnosu, non possumus non vereri, ne male comparati simus L., consulatu inter se comparati L. tovariša v konzulstvu; occ. sovražno, na boj postaviti drugega proti drugemu: Iust., ut ego … cum patrono disertissimo comparer Ci., comparari adversus veterem ac perpetuum imperatorem L., Scipio et Hannibal ad extremum certamen comparati duces L.; z dat.: hunc … Threci et mox hoplomacho comparavit Suet.

2. pren.
a) v enako razmerje spraviti = pobotati, izenačiti (izenačevati): quia meum senium cum dolore tuo coniungam et comparem Acc. ap. Non., consules inter se provincias comparaverant L. sta se bila dogovorila glede provinc, sta si bila razdelila provinci, consules compararent, uter comitia haberet L. naj se med seboj dogovorita, naj se zedinita, ita comparatum est, ut … L. so se dogovorili.
b) poenotiti, imeti za enakega (enakovrstnega) ali enako (enakovrstno), vzporediti (vzporejati): homines nulla re dignos, cum quibus comparari sordidum est Ci., nullius consilium non modo antelatum, sed ne comparatum quidem est N., quae victoria cum Marathonio possit comparari tropaeo? N.; poleg cum tudi z abl. limitationis: virtute se cum aliquo c. C. enačiti se s kom v kreposti; z dat.: utrum exercitus exercitui an duces ducibus an dignitas an causa comparari poterat? L., commentarii non comparandi superioribus eius scriptis Hirt., et se mihi comparat Aiax? O., quis huic deo compararier ausit? Cat.
c) primerjati se, prispodabljati se; abs.: nihil comparandi causā loquor Ci., comparandi anxietas Q.; z acc.: c. maiora et minora et paria Ci., homo similitudines comparat Ci.; s cum: hominem cum homine et tempus cum tempore comparate Ci., orationem c. cum magnitudine utilitatis Ci., personam cum persona Q.; z abl. limitationis: imperatores forma et decore corporis c. Ci., qui neque aetate neque ingenio sim cum his comparandus Ci.; z inter: non sunt causae inter se, sed victoriae comparandae Ci., c. plures (plura) inter se Ci., leges inter se Q.; z ex: si diligenter et ex nostrorum et ex Graecorum copia comparare voles Ci.; z ad: nec comparandus hic quidem ad illum est Ter.; z dat. (redk. klas.): Col., Plin., equi fortis et victoris senectuti comparat suam Ci., quid est, cur illi vobis comparandi sint? L., se maiori pauperiorum turbae c. H., si regiae stirpi comparetur ignobilis Cu., antiquum sermonem nostro c. Q.; z odvisnim vprašanjem = primerjaje premisliti, preudariti (preudarjati): Acc. ap. Non., Corn., deinde comparat, quanto plures deleti sint homines hominum impetu Ci., comparando hinc, quam intestina corporis seditio similis esset irae plebis in patres L., fuere, qui compararent, quae in Drusum honora et magnifica Augustus fecisset T. — Od tod adv. pt. pf. comparātē primeroma: Ci.

Opomba: Starinske oblike comparāssit (= comparaverit): Pl., comparārier (= comparari): Cat.

izmíriti ìzmīrīm
I.
1. spraviti, poravnati: izmiriti svadu, zavadenu braću
2. pomiriti: izmiriti renesansni mentalitet s hrišćanskom, kršćanskom filozofijom
3. poravnati: izmiriti dug, račun
II. izmiriti se
1. spraviti se, pobotati se, poravnati se: izmiriti se s protivnicima
2. pomiriti se, sprijazniti se: izmiriti se s mišlju, sa sudbinom, sa svojom savješću, savešću; naši su računi izmireni naši računi so poravnani

nàsuliti se -īm se ljudsko pobotati se: nasulite se pred ljudima pa se poljubite

pòsuliti se -īm se (t. sulh, ar.) poravnati se, pobotati se: to rekoše, pa se posuliše; posuliti koga s kim

riaccomodare

A) v. tr. (pres. riaccōmodo) spet popraviti, popravljati

B) ➞ riaccomodarsi v. rifl. (pres. mi riaccōmodo) pren. spet se pobotati, spraviti

riavvicinare

A) v. tr. (pres. riavvicino) ponovno zbližati, zbliževati

B) ➞ riavvicinarsi v. rifl. (pres. mi riavvicino)

1. ponovno se zbližati

2. (riconciliarsi) pobotati se

riconciliare

A) v. tr. (pres. riconcilio)

1. spraviti; pomiriti, pomirjati:
riconciliare con Dio relig. odvezati grehov

2. (cattivare nuovamente) vrniti, vračati; pridobiti si:
riconciliare a uno la stima da parte di altri pridobiti si spet spoštovanje drugih

B) ➞ riconciliarsi v. rifl. (pres. mi riconcilio) spraviti se, pobotati se, pomiriti se

ripacificare

A) v. tr. (pres. ripacifico) vnovič pomiriti, pomirjati, spraviti

B) ➞ ripacificarsi v. rifl. (pres. mi ripacifico) vnovič pomiriti, pobotati se, spraviti se

riparlare

A) v. tr. (pres. riparlo) ponovno govoriti:
ne riparleremo! se bomo še slišali!

B) ➞ riparlarsi v. rifl. (pres. mi riparlo) pomiriti se; pobotati se