Franja

persa perzijski

persa m Perzijec
el persa perzijščina

Persae -ārum, m (Πέρσαι) Pêrzijci, in sicer

1. prebivalci pokrajine Perzide: Ci., N. idr.

2. prebivalci perzijskega kraljestva, podložniki perzijskega kralja: Ci. idr.; meton.: in Persas proficisci N. v Perzijo; pesn.: graves Persae H. = Párti; sg. Persēs -ae, m (Πέρσης): Ci., N. ali (v starejši, pa tudi poklas. obl.) Persa -ae, m: Pl., Amm. Pêrzijec; apoz.: Perses hostis Ci., vir Perses Q., Perses nemo, Perses rex N.; kolekt.: inquies Persa Amm. — Od tod
a) adj. Persēus 3 pêrzijski: Babylon Lucan., antrum Iuv., Mel., portus Pl. ob Evboji, kjer je stalo perzijsko ladjevje.
b) Persicus 3, adv. -ē (Περσικός) pêrzijski: apparatus H., servitus Sen., Persice loqui Q. α) bot. malus Persica Plin., Macr. ali arbor Persica Plin. breskev (drevo), subst. Persicus -ī, f: Col., tudi arbor Persici Lamp. breskovo drevo, breskev, malum Persicum Plin. ali subst. Persicum -ī, n: Plin., Col., Mart. breskev (sad). β) Persica -ōrum, n pêrzijska zgodovina: Ci. γ) Persicē (= Περσική) porticus pêrzijsko stebrišče (v Lakedajmonu, zgrajeno iz perzijskega plena, dalje tudi neki hodnik (galerija) na Brutovem podeželskem posestvu): Ci. ep.
c) Persis -idis -idem -idēs in (gr.) -idos -ida -idus, f (Περσίς) pêrzijska: rates O.; kot subst. f α) (sc. terra, γῆ) Pêrzija, dežela ob Perzijskem zalivu med Karmanijo, Medijo in Suziano: Cu., N., V., Mel. — Soobl. Persia -ae, f Pêrzija: Pl. β) (sc. femina) Pêrzijka: Cl., Vulg.

persan, e [pɛrsɑ̃, an] adjectif perzijski

Persan, e masculin, féminin Perzijec, -jka; masculin perzijski jezik

persán -ă (-i, -e) adj. perzijski

perse [pɛrs] adjectif (staro)perzijski

les Perses (stari) Perzijci

Persian [pə́:šən, -žən]

1. pridevnik
perzijski

2. samostalnik
Perzijec, -jka; iranščina

Persian blinds žaluzije, rebrače
Persian carpet perzijska preproga
Persian cat angora mačka
Persian lamb perzijanec (ovca, koža)

persiano

A) agg. geogr. perzijski

B) m

1. geogr. (f -na) Perzijec, Perzijka

2. jezik perzijščina

3. obl. perzijec, perzijanec

pērsico¹ agg. (m pl. -ci) geogr. perzijski:
golfo Persico Perzijski zaliv

pérsico perzijski

pérsico m breskev (drevo)

persique [pɛrsik] adjectif (staro)perzijski

golfe masculin Persique Perzijski zaliv

persisch perzijski, iranski; Persischer Flieder Pflanzenkunde melija; Persischer Golf Perzijski zaliv

персидский perzijski;
п. порошок prašek proti mrčesu;
п. ковёр perzijska preproga

персія́нський прикм., pêrzijski prid.

Achaemenēs -is, m (Ἀχαιμένης) Ahajmen, praded perzijske kraljevske rodbine, ded Kira st.: H. Od tod adj. Achaemenius 3 ahajmenski = perzijski, partski: costum H., urbes O., sagittae Pr.; patronim Achaemenidēs -ae, m (Ἀχαιμενίδης) Ahajmenid, potomec perzijske kraljevske rodbine: Plin.; tudi nom. propr. nekega Odisejevega tovariša: V., O.; subst. Achaemenis -idis, f ahajmenida, čarodejno indijsko zelišče jantarjeve barve: Plin.

barbarus 3, adv. -ē (gr. βάρβαρος) „barbarski“ =

1. tuj ali inozemski na splošno: hospes Pl., servi agrestes et barbari Ci., reges H., barbara (puella) sermone est? O. ali govori spakedrano latinščino?

2. tuj, inozemski,
a) (v naspr. z gr. omiko) = italski, rimski, latinski: poëta (= Naevius) Pl., (comoediam) Philemo scripsit: Plautus vortit barbare Pl. Plavt jo je polatinil; = frigijski: carmen Dorium … barbarum H., buxus Val. Max; = perzijski: Cu., Autophradates habebat barbarorum equitum XX milia N.; pogosto kot subst. barbarus -i, m barbar, tujec, inozemec: barbari quidam et immanes (naspr. Graeci homines) Ci., cum barbaris (z Rimljani) … Graecis bellum est eritque L., pernicies Graiûm et barbarûm Ph., Agesilaum barbari (Egipčani) contempserunt N., classem LXX navium Athenienses … Miltiadi dederunt, ut insulas, quae barbaros (Perzijce) adiuverant, bello persequeretur N., barbarus (ὁ Πέρσης perzijski kralj) conflixit postridie N.
b) (v naspr. z rim. omiko) = nerimski, nelatinski: animos gentium barbararum opinio alta pervaserat Ci., barbare loqui Ci. napačno, kakor tujec, spakedrano, barbare dixisti „pluria“ Gell.; subst. masc. = barbar, tujec: illa vox „civis Romanus sum“ inter barbaros saepe salutem tulit Ci.; barbari pri C. = Galci ali Germani; iron.: barbarus hic (v Pontu) ego sum, quia non intellegor ulli O. (ker Pontci ne razumejo lat. jezika); subst. neutr.: in barbarum aucto cognomento Idaeos Iudaeos vocitari T. z imenom, spakedranim po barbarski navadi.

3. met.
a) duševno barbarski, zagoveden, zarobljen, neomikan, neveden: qui aliis inhumanus ac barbarus, isti uni commodus ac disertus videretur Ci., quod homo barbarus intellegere non potuit Ci., homines barbari atque imperiti C., non sunt illa (scripta) suo barbariora loco O., barbare loqui Q.
b) nravno surov, krut, okruten, divji: mos H., immanis ac barbara consuetudo hominum immolandorum Ci., praedo tam nefarius, pirata am barbarus Ci., homines feri ac barbari C., sacra suo facio barbariora loco O., barbare laedere oscula H., barbare facere Vulg. nespodobno.

4. subst. barbarum -ī, n črn obliž: Cels.

daréjek -jka m (gr, dareikós) darik, perzijski zlatnik iz Darijeva doba

mithrāx -ācis, m mítraks = perzijski kragulj, vrsta opala: Plin.; enako mithridāx -ācis, m mítridaks: Isid.

onagro¹ m zool. perzijski polosel, onager (Equus onager)

perzijánec -nca m
1. perzijski ćilim
2. perzijaner, perzer, perzijsko krzno

pêrzijščina ž perzijski jezik