Franja

extorpēscō -ere (—), (—) odreveneti, otrpniti: Ven.

freeze^*1 [fri:z]

1. neprehodni glagol
zmrzniti, zamrzniti; zledeneti; otrpniti; zebsti, zmrzovati

2. prehodni glagol
pomraziti; paralizirati; zledeniti; blokirati; vezati (vloge)

sleng to freeze on to prikleniti se na koga, kaj; ameriško dokončno sprejeti, določiti enotne mere, standardizirati
to make one's blood freeze hudo prestrašiti
to freeze to death zmrzniti
it freezes zmrzuje, je pod ničlo

frīgēscō -ere (frīxī: L. Andr. fr., frīguī: Hier., Aug.) (—) (incoh. glag. frīgēre) ohladiti se, shladiti se, otrpniti, otrdeti od mraza (= okrepeneti), premreti, odreveneti: oleum … infundito in catinum, uti frigescat Ca., frigescit terra Lucr., eo melior quaeque (aqua) est, quo celerius et calefit et frigescit Cels., frigescens vulnus Cu., pallore frigescit sanguis Q. preide v mrzlo bledost, ubi frigescere pedes manusque intellegit T., senectute frigescente non poterat calefieri Hier. ker (ko) ga je od starosti mraz tresel; pren.: vide sis, ne maiorum tibi forte limina frigescant Pers. da v hišah imenitnikov ne naletiš … na hladen sprejem, Ulixi cor frixit prae pavore L. Andr. fr., frigescit affectus Q., non patiamur frigescere hoc opus Q.

gelō -āre -āvī -ātum (gelū)

1. trans., in to act. = storiti, da kaj zmrzne, zaledeniti kaj, v pass. = zmrzniti, zaledeneti se, zledeneti: si gelent frigora, quarto die premendam (olivam) PLIN., fluvius, qui ferrum gelat MART. otrdi, quae ... gelantur hiemis frigoribus COL.; od tod gelātus 3 zamrzel, z(a)mrznjen: amnes gelati lacusque PLIN., manus aquilone gelatae MART. trde; pesn. metaf. narediti kaj otrplo, odrevenelo, otrdelo, okoríti: gelat ora pavor STAT.; v pass. (od strahu) odreveneti, otrpniti: pavido gelantur pectore IUV. odrevenijo od strahu; v pt. pf. = (od strahu) otrpel, odrevenel, trd: gelato corde attonitus LUCAN.

2. intr. zaledeneti, zledeneti, zmrzniti, otrdeti, zlediti se: marinae aquae tardius gelant PLIN., vultus gelassent LUCAN.; brezos.: non ante demetuntur quam gelaverit PLIN.

glacer [glase] verbe transitif zledeniti, spremeniti v led; prevleči z glazuro; glazirati, polirati; otrpniti (od mraza); figuré ohladiti, napraviti brezčutnega; odreveneti (od strahu); satinirati (papir)

se glacer zledeneti, zmrzniti, otrpniti
glacer le sang (figuré) zlédeniti kri

indolenzire

A) v. tr. (pres. indolenzisco) povzročiti bolestno občutje, otrplost

B) ➞ indolenzire, indolenzirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ indolenzisco) otrpniti, zaspati (noga)

in-dūrēscō -ere -dūruī (dūrus)

1. otrdeti, strditi se, otrpniti: virga ... tactu induruit Medusae O., saxo oculorum induruit humor O. solze so okamenele, Attis exuit hominem truncoque (v deblo) induruit illo O., stiria induruit barbis V., antequam grana indurescant Col., vetus condyloma iam induruit Cels., limus interdum in crustam indurescit Front., venter ind. Cels., fictilia ind. Col.; pesn.: sanguis induruit oris O.

2. metaf. utrditi se, okrepiti se, okremeniti se: corpus induruit usu O., sic veneficiis corpus induruit, ut saxa reverberet Sen. rh., totos induruit artūs Lucan.; ret.: miles induruerat pro Vitellio T. so se zvesto držali Vitelija, so mu ohranili zvestobo, tam obstinate magis ac magis (Atticum) induruisse Plin. iun. da se čedalje trdovratneje in neomahljiveje drži svojega sklepa, induruit (otrdel je) in pravum Q.

ingranchire, ingranchirsi v. tr., v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ ingranchisco) otrpniti, odreveneti

înţepení -ésc vi. odreveneti, otrpniti

intirizzire

A) v. tr. (pres. intirizzisco) ohromiti, odreveniti

B) ➞ intirizzirsi v. rifl. (pres. mi intirizzisco) otrpniti, odreveneti od mraza

intormentire

A) v. tr. (pres. intormentisco) otopiti, odreveniti

B) ➞ intormentire, intormentirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ intormentisco) odreveneti, otrpniti

intorpidire

A) v. tr. (pres. intorpidisco) otopiti, odreveniti

B) ➞ intorpidire, intorpidirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ intorpidisco) odreveneti, otrpniti

irrigidire

A) v. tr. (pres. irrigidisco) narediti odrevenelo, otrplo; poostriti (kazen), poslabšati

B) ➞ irrigidirsi v. rifl. (pres. mi irrigidisco)

1. odreveneti, otrpniti

2. biti nepremičen, stati nepremično

3. pren. togo vztrajati:
irrigidirsi in, su una posizione togo vztrajati na stališču

obàmrijeti òbamrēm, obàmrijeh ȍbamrije (ijek.), obàmrēti òbamrēm, obàmrēh ȍbamrē (ek.)
1. umreti, oslabeti
2. pomreti: u poslednjoj buni sve je obamrlo
3. izumreti: ljubav prema oružju nije u narodu obamrla; luka kao da je obamrla
4. omedleti: od užasa je obamrla
5. otrpniti: noge su mu bile obamrle

ob-rigēscō -ere -riguī (ob in rigēscere) otrpniti, okrepeneti, odreveneti: nocti ni interveniat (sc. sol) fructus per pruinam obriguerint Pac. fr., Luc. ap. Non., Varr., quod pars earum (sc. regionum) appulsu solis exarserit, pars obriguerit nive pruināque Ci., ita Sopater de statua M. Marcelli, cum iam paene obriguisset, vix vivus aufertur Ci.; metaf.: quid ergo? viro non vel obrigescere satius est? Sen. ph., contabui dolore et obrigui timore Aug.

ob-torpescō -ere -torpuī (ob in torpescere) otrpniti (otrpevati), (o)krepeneti, (o)dreveneti, premreti (premirati), neobčutljiv posta(ja)ti: Plin. idr., et linguam obmutuisse et manum obtorpuisse Ci., manūs prae metu obtorpuerunt L., oculi subitā caligine obtorpuerunt Sen. rh.; metaf.: animi obtorpuerant L., contionem subito metu obtorpuisse Cu., o. pavore L., subactus miseriis obtorpui Ci. poet., repentino mentis nubilo obtorpescunt Ap.

obùmrijeti òbumrēm (ijek.), obùmrēti òbumrēm (ek.)
1. umreti, oslabeti
2. pomreti: što od straha što od bola obumrije
3. izumreti
4. omedleti
5. otrpniti: osjeti da su joj obumrle noge

pretŕnuti prètr̄nēm otrpniti, odreveneti: pretrnuti od zime, od straha; pretrnule mi ruke

protŕnuti pròtr̄nēm odreveneti, otrpniti: protrnuti od straha, od zime; protrnula mi ruka

rattrappire

A) v. tr. (pres. rattrappisco) povzročiti krče, otrplost; narediti, delati otrplo, odrevenelo

B) ➞ rattrappirsi v. rifl. (pres. mi rattrappisco) dobiti krče; otrpniti; odreveneti