Franja

in-calfaciō -ere, ogreti, segreti: incalfacit hostia cultros O.

in-ūrō -ere -ūssī -ūstum

1. vžgati (vžigati), ožgati (ožigati), zažgati (zažigati): notas et nomina gentis inurunt (vitulis) V., picturas i. Plin. (o enkavstičnem slikarstvu), notae corporis, quae parvulo inustae erant Iust., foramen i. Col. (o svedru) neenako (iz)vrtati (kakor dela ogenj), vulnere sanguis inustus O. ožgana na rani strjena kri, loca inusta Lucr. požgani, truncus rogo inustus Aur., ferro candente calcaribus inustis Col., quidquid vitiosi est, inurere Col. odž(i)gati, ros inustus sole Plin. posušena, inurentes (žgoč) calcaria ad infima crura, usque dum rumpatur Varr., comas Q. kodrati; pren.: illa calamistris Ci., Suet. s svojo frizersko umetelnostjo nališpati, ne qua generi suo nota nefariae turpitudinis inuratur Ci., inexpiabili litterarum notā per summam oris contumeliam inustus (ožigosan) Val. Max.; subst. pt. pf. inūsta -ōrum, n opekline, opečeno mesto, ožgano mesto: Plin.

2. metaf.
a) ožigosati, zaznamovati, naznačiti, označiti (označevati): homo inustus verissimis maledictorum notis Ci., probitatis signa domesticis inusta notis Ci., inuri notā censoriae severitatis Ci., Trasymenum lacum dirā inustum (esse) memoriā Val. Max.
b) neizbrisno vtisniti, globoko vtisniti: inustum mentibus nefariis bonorum odium Ci., ignominiam, infamiam Ci., maculam genti L., alicui summam superbiae crudelitatisque famam L.; occ.: (kaj zlega) prizade(va)ti, zada(ja)ti, povzročiti (povzročati): mala (scelera, vulnera) rei publicae ab illo inusta Ci., alicui dolorem Ci. pekočo bolečino povzročiti, quas leges nobis inusturus fuerit Ci. ki nam jih je hotel vsiliti.

3. žgati, peči, ogre(va)ti, segre(va)ti, razgre(va)ti: sol inurens Cels., urinam testis candentibus Col., axis inustus solis equis Lucan., pars, quae curriculis solis inuritur Ap.

òdgrijati -jēm (ijek.), òdgrejati -jēm (ek.) ogreti: od zime obumrla čovjeka treba dobro odgrijati rakijom

ògrijati -jēm (ijek.), ògrejati -jēm (ek.) ogreti: tamo gde me prvo sunce ogrejalo v rojstnem kraju; da i tebe sunce ogreje da se tudi tebi sreča nasmehne; ogrejano, ogrejalo sunce toplo sonce; na sastanke je dolazio da je stolicu ogrejao

otòpliti òtoplīm
I. otopliti, ogreti: sunce je otoplilo zemlju
II. otopliti se otopliti se, ogreti se, postati toplo: žene pobacaše marame s glave jer se vrijeme lijepo otoplilo

per-coquō -ere -coxī -coctum (per in coquere)

1. prekuha(va)ti, dokuhati, na mehko (s)kuhati: carnes Plin., legumina Vitr., aliquid in furno Fest.

2. dopeči, speči: placentam Ca., panem Sen. ph.

3. metaf.
a) dozoriti: mora percoquit uvas O., sol percoquit fructūs Sen. ph., nam et sic facilius insolatur humus et fructus percoquitur Col., pingues terrenique colles … opimam messem serius tantum sed non minus percoquunt Plin. iun.
b) ogre(va)ti, razgre(va)ti, segre(va)ti: humorem Lucr., nullo modo facilius arbitror terram ab sole percoqui Ci. fr.
c) ožgati, počrniti: nigra virûm percocto saecla colore Lucr. (o črncih).

prìmariti -īm dial.
I.
1. pogreti, pristaviti k ognju, da se pogreje: primariti vosak
2. ogreti, pogreti: svud se čuje jeka i grmljava, a nas jedne samo sunce grije, i dosta je dobro primarilo
II. primariti se pogreti se: primariti se uz oganj; primariti se sjedeći prema suncu

ràspariti -īm razpariti, razgreti, pregreti, ogreti: stare kosti su mu se u toplicama dobro rasparile

razmláčiti ràzmlāčīm ogreti, ohladiti do mlačnosti: žena donese lonac vruće vode, koja se razmlači i u kvas ulije; ne valja se pustiti knjigama da te razmlače

re-cale-faciō in (nav.) re-cal-faciō -ere -fēcī -factum (re, calēre in facere) zopet (spet, znova) (o)greti, ogre(va)ti, segre(va)ti, razgre(va)ti, pogre(va)ti, (o)topliti: haud patitur dubitare diu calidumque priori caede recalfecit consorti sanguine telum O.; pren.: fac timeat de te tepidamque recalface mentem O.; pass. re-cal(e)-fīō -fierī -factus sum: statim recalefacto corpore Cael.

riscaldare

A) v. tr. (pres. riscaldo)

1. greti; ogreti, ogrevati; pogreti, pogrevati

2. pren. razvneti, razvnemati

3. ekst. segrevati

B) ➞ riscaldarsi v. rifl. (pres. mi riscaldo)

1. segreti se

2. pren. razvneti, razvnemati se; pren. zjeziti se

sàgrijati -jēm (ijek.), sàgrejati -jēm (ek.) ogreti, pogreti: ako dvoje zajedno spavaju, jedan će drugoga sagrijati

scaldare

A) v. tr. (pres. scaldo)

1. greti, segrevati:
scaldare il banco, il posto pren. lenariti, slabo se učiti, slabo delati

2. pren. razvneti; ščuvati:
scaldare la testa (a) naščuvati

B) ➞ scaldarsi v. rifl. (pres. mi scaldo)

1. ogreti, segreti se

2. pren. razgreti se; razvneti se; razburiti, razburjati se, zjeziti se

C) v. intr.

1. razgreti se

2. greti

stòpliti -īm pogreti, ogreti, otopliti

suf-fiō -īre (—) -ītus (iz *sub-dhu̯-ii̯ō; sor. s fūmus) I. intr. (pod)kaditi, pokaditi, obkaditi s čim: suffito sertā et schoeno et palmā Ca., suffire thymo V., bonis odoribus Col. —

II. trans.

1. kaj podkaditi, pokaditi, okaditi (okajati), kaditi: locum Pr., tecta Plin., oculos iocinere Plin., sulpure lanam Plin. žvepliti, žveplati, taetris se suffire odoribus Lucr.; v pass.: vestis sulpure suffitur Plin., suffiri furentes eodem (sc. dente) … praecipiunt Plin.; pt. pf. suffītus 3 pokajen: urna O., apes Col., vulva Plin., signa fumo Arn.

2. pesn. metaf. greti, ogre(va)ti: ignibus aetheriis terras suffire feracīs Lucr.

3. kaj kot kadilo (za)žgati: rutam, carnem recentem Plin., suffitum (sc. anisum) naribus Plin.

svrúćiti svrûćīm ogreti: da tvoj plamen moje srce svrući

tepe-faciō -ere -fēcī -factum, pass. tepefīō -fieri -factus sum (ixpt.; tepēre in facere) (o)mláčiti ((o)mlačíti), (o)toplíti, ogre(va)ti, ugre(va)ti, segre(va)ti: Varr., Cat., Lucr., Col., Plin. idr., sol tepefaciat solum Ci., umor tepefactus calore tabescit Ci., atro tepefacta cruore terra torique madent V., hasta traiecto tepefacta cerebro V., quod (sc. medicamentum) semper ante tepefieri convenit Cels.; pesn.: in matris iugulo ferrum tepefacere acutum H. (p)omočiti.

Opomba: Prim. tepēfaciet Cat.; toda tepĕfecit H.; star. obl. tepefaxit = tepefecerit: Cat.

tepidō -āre (tepidus) (o)mlačiti, ogre(va)ti, ugre(va)ti, segre(va)ti: circumfundunt riguis, quod ibi tepidare vocant circumfundunt riguis, quod ibi tepidare vocant Plin.

toast¹ [tóust]

1. samostalnik
pražena, popečena rezina (belega) kruha, popečenec; toast; s tekočino (vinom, mlekom) polit toast

a toast rezina popečenega kruha, namočena v vinu
as warm as toast prijetno topel
toast and water v vodi namočen popecenec
to have s.o. on toast britanska angleščina, sleng imeti koga v svojih rokah (v pesteh, v oblasti)

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
popeči (se), pražiti (se) (o rezinah kruha)
figurativno ogreti (se), greti (noge itd.) pri ognju

to toast one's feet (one's toes) temeljito si ogreti noge (prste na nogah)

ùgrijati -jēm (ijek.), ùgrejati -jēm (ek.) (se) ogreti (se): ugrijati metal, vodu do visoke temperature; ugrijati se kraj vatre; ugrijati se radeći; gosti su se dobro ugrejali od pića i jela uhvatili u kolo