Franja

deal^*2 [di:l]

1. prehodni glagol
deliti, razdeliti; zadati; obravnavati

2. neprehodni glagol
trgovati; ravnati; vesti se, ukvarjati se, poslovati

to deal a blow udariti, pripeljati komu zaušnico
he is hard to be dealt with z njim ni prijetno imeti opraviti

deal with neprehodni glagol
trgovati, poslovati; obravnavati; zanimati se, ukvarjati se

debatir pretresati, obravnavati; spodbijati, oporekati; prepirati se

debatirse s perutmi prhutati

debatírati -àtīrām, dèbatovati -ujēm debatirati, pretresati, obravnavati

dezbáte dezbát vt. obravnavati, pretresati, pretresti

dibattere

A) v. tr. (pres. dibatto)

1. hitro mahati, opletati (s čim):
dibattere le ali frfotati

2. pren. pretresati, obravnavati:
dibattere una proposta obravnavati predlog

B) ➞ dibattersi v. rifl. (pres. mi dibatto) (divincolarsi) zvijati se (tudi pren.):
si dibatteva nel dubbio, nell'incertezza razjedal ga je dvom, bil je v dvomih, v negotovosti

disceptō -āre -āvī -ātum (nam. *discaptō) „narazen jemati“, od tod

1. obravnavati, razpravljati, dognati, na čisto spraviti (spravljati); abs.: cum palaestritis … aequo iure d. Ci., erat non iure, non legibus, non disceptando decertandum: armis fuit dimicandum Ci., spes … iure potius disceptandi quam belli gerundi Hirt., cognitā inter disceptandum iniquitate Q., ne armis disceptarent T., disceptantium altercationes Suet.; brezos.: sicut inter Marcellum Siculosque disceptatum fuerat L.; v abs. abl.: multum invicem disceptato T. po dolgih medsebojnih razpravah; večinoma s praep.: de aliquo crimine Ci., de controversiis iure apud se (sc. Caesarem) potius quam inter se armis C., de cunctis negotiis inter se S., de foederum iure verbis L.; cum quibus ob rem pecuniariam disceptabat T.; brezos.: si coram de omnibus condicionibus disceptetur C., de agro deinde cum regis legatis disceptari coeptum L.

2. occ. odločiti (odločati), razsoditi (razsojati), razsodnik biti: controversias C., L., qui haec iuste sapienterque disceptet Ci., eodem audiente et disceptante te Ci., fetiales bella disceptanto Ci., ipso exercitu disceptante L., d. inter populum Carthaginiensium et regem in re praesenti L., inter amicos Plin. iun.

3. pren. na čem sloneti: in uno proelio omnis fortuna rei publicae disceptat Ci. ep.

discuter [disküte] verbe transitif razpravljati (quelque chose o čem), pretresati, obravnavati, diskutirati; spodbijati, oporekati; verbe intransitif pogajati se; govoriti (de quelque chose o čem); (familier)

discuter le coup, le bout de gras živahno diskutirati, klepetati
discuter un débiteur dans ses biens iztožiti in zarubiti dolžnika
discuter avec l'ennemi pogajati se s sovražnikom
discuter les ordres de quelqu'un oporekati ukazom kake osebe
discuter un point litigieux, une question obravnavati sporno točko, neko vprašanje
discuter (de) politique diskutirati o politiki
discuter le prix pogajati se za ceno
cela peut se discuter o tem bi se dalo diskutirati, o tem so argumenti za in proti

discutir razpravljati, obravnavati, pretresati; preiskovati; oporekati; debatirati, pogajati se o, prepirati se

discutir una cuenta oporekati pravilnosti računa

dissertare v. intr. (pres. dissērto) razpravljati, obravnavati:
dissertare di argomenti filosofici razpravljati o filozofskih temah

handle² [hændl] prehodni glagol
prijeti, tipati, potipati, dotakniti; rokovati, ravnati s čim; obravnavati, baviti se s čim; barantati; voditi, trenirati (boksarja), dresirati (žival)
ekonomija trgovati s čim

the material handles smooth blago je gladko pod prsti (čutiš, da je gladko, če ga potiplješ)

intrattabile agg. ki se ne da obdelati, obravnavati; pren. neprijazen, oduren:
metallo intrattabile kovina, ki je ni mogoče obdelati
problema intrattabile problem, ki ga ni moč obravnavati
persona intrattabile neprijazna oseba

ōrō -āre -āvī -ātum (ne iz ōs, ampak iz nekega onomatop. indoev. kor. *ōr-, *ər-; prim. skr. ā́ryati poveličuje, proslavlja, gr. ἀράομαι molim, živo prosim, ἀρή (Hom.) = at. ἀρά molitev, ἀρύω = βοάω, osk. urust (= oraverit, egerit); prim. tudi sl. óriti (ôriti) razlegati se, odmevati, starejše sl. oriti se glasiti (oglašati) se)

1. govoriti, besediti, besedovati: Pl. idr., talibus orabat dictis V., iuveni oranti tremor occupat artūs V., orantis medias deseruere preces O.; occ. (kot govornik javno) govoriti, predavati, podajati, razpravljati, obravnavati: Tab. XII, Ter., Suet., Aur. idr., orandi nescius T. slab govornik, orandi validus T. krepek, dober govornik, ars orandi ali orandi scientia Q. govorništvo, govorstvo, vestra in nos universa promerita … complecti orando Ci., orare litem Ci., causam Ter., Ci., L., T., capitis causam Ci., causas melius V., causam dixit et pro se oravit L. in se je sam zagovarjal, cum eo de salute orat C.; subst. ōrantēs -ium, m govorniki: T. —

2. prositi (koga česa, za kaj), naprositi (naprošati), zaprositi; abs.: Ter., V., Suet., Sil. idr., oranti surdas praebere aures O., sororem dedisse Prusiae precanti atque oranti L.; z acc. personae: L. Andr. fr., Enn. ap. Non., H., T. idr., vos orat atque obsecrat Ci., o. longis Hecaten ululatibus O.; z acc. rei: Pl., Ter., T. idr., vilam V., L., veniam O., V., auxilium ad bellum orantes L.; z acc. personae in rei: Enn. ap. Fest., Pl., Ter., Ci. ep., Suet., multa deos orans V., auxilia regem o. L.; v pass. z dvojnim nom.: socer non orandus erat mihi sed faciendus Erechetheus O. Erehteja sem si moral ne izprositi za tasta, ampak si ga narediti (sc. za tasta); z dat.: venit oratum filio Pl. za sina; z dat. in acc.: Ter., Suet., T., opes rebus affectis L., veniam dapibus … orant O.; s praep.: o. pro salute alicuius Brutus in Ci. ep., tu pro illā ores Pl., nec pro civibus se orare, sed pro … urbe Iust., nunc hoc me orare a vobis iussit Iuppiter Pl., hoc abs te oro Pac. ap. Non., orare cum aliquo aliquid proseč s kom kaj razpravljati (obravnavati), proseč se s kom pogovarjati o čem: Ter., face, quod tecum precibus pater orat Enn., hoc tecum oro Pl.; dopolnilo z velelnim stavkom: Sil., Suet.; oro: este mei memores O.; z zahtevnim stavkom: Pl., Ter., V., Plin. iun., Suet. idr., vos orat, sit apud vos modestiae locus Ci., faveas, oramus O., oro, ut homines miseros conserves incolumes Ci., oro … ne putetis Ci., Timoleon omnes oravit, ne id facerent N.; le pesn. in poklas. z inf.: a me illos abducere orat V., oratus sum huc venire Pl., principem orabat deligere senatores T. ali z ACI: Suet., permitti Meherdaten patrium ad fastigium orabant T.; pogosto kot vrinjeni stavek: Sen. ph., noli, oro te, velle N., dic, oro te, clarius Ci., ne illa quidam, oro vos, movent? L.; occ. moliti: mulierem decalvatam orare non decet Ambr., secessurus orandi gratiā … in montem Lact. — Od tod subst. pt. pf. ōrātum -ī, n prošnja, večinoma v pl.: cum orata eius reminiscor Ter.

Opomba: Sinkop. pf. orasti: Pl.; star. cj. pf. orasseis (= oraveris): Pl.

per-tractō (tudi, vendar slabše per-trectō) -āre -āvī -ātum (per in tractāre)

1. povsod (o)tipa(va)ti, pretipa(va)ti, (o)šlatati: Auct. b. Afr., barbatulos mullos Ci., caput dormienti Iust., manum hominis Ap.; pesn.: vulnera visu Sil. natančno pregled(ov)ati.

2. metaf.
a) natančno preisk(ov)ati, premisliti (premišlj(ev)ati), preučiti (preučevati), obravnavati, miselno se ukvarjati, pečati se s čim: Q., Plin. iun. idr., totam philosophiam Ci., perceptae penitus et pertractatae res humanae Ci.

2. (dušo, duha) obdel(ov)ati, nagniti (nagibati), (na duha, dušo) vplivati: sensūs mentesque hominum, hominum animos, animos iudicum Ci. — Od tod adv. pt. pf. pertractātē na zelo obrabljen (navaden, običajen, ustaljen) način: non pertractate facta est (sc. fabula) Pl.

plead [pli:d]

1. neprehodni glagol
pravno pledirati, zagovarjati se (for za)
braniti se pred sodiščem, navesti dokaze (for za, against proti)
prositi (for za, with koga)
potegovati, potegniti se (for za, with pri kom)

2. prehodni glagol
pravno braniti, zagovarjati, zastopati, navajati, sklicevati se na kaj, izgovarjati se; obravnavati, navesti dokaze

to plead s.o.'s cause zagovarjati koga
to plead guilty priznati krivdo
to plead not guilty zanikati krivdo
his youth pleads for him njegova mladost govori zanj

prèlaziti -īm
1. prehajati: prelaziti preko delikatnoga pitanja, na dnevni red
2. prehajati čez: prelaziti dvadesetu godinu
3. prehajati, prelivati se: boja prelazi na plavo
4. iti čez: prelaziti granicu
5. prestopati: rijeka prelazi obalu; prelaziti neprijatelju prestopati k sovražniku; prelaziti zid
6. prehoditi, narediti pot: pri padu tijelo prelazi ...
7. presegati: prihodi prelaze troškove
8. obravnavati: na sjednici prelaziti gradu

pretrésati prètrēsām
1. pretresati
2. rahljati
3. prekrivati
4. preiskovati
5. razpravljati
6. obravnavati

prüfen preskušati, preskusiti (sich se); auf etwas hin: preveriti, preverjati (kaj); einen Antrag, Vorschlag: obravnavati, tehtati; (durchsehen) pregledati, pregledovati, kontrolirati; bei Prüfungen, in der Schule: izpraševati, izprašati (in iz); finanziell: narediti revizijo; Technik kontrolirati, preskusiti, preskuševati, testirati; geprüft Dolmetscher usw.: izprašan

ràspraviti -īm
I.
1. urediti, poravnati: raspraviti kosu, račune; sud je je raspravio raspru
2. razmotati: raspraviti uzicu u koju se je zapleo mlad ker
3. zapisati v razpravi: o tom sam raspravio na drugom mjestu
4. razpraviti: raspraviti konja
5. pretresti: raspraviti neko pitanje
6. obravnavati: stvar će se raspraviti na sudu
II. raspraviti se urediti se, poravnati se

ràspravljati -ām
I.
1. urejati, poravnavati
2. razmotavati
3. razpravljati (v razpravi)
4. razpravljati: raspravljati konja
5. pretresati: raspravljati zamršeno pitanje, o važnim pitanjima
6. obravnavati
II. raspravljati se urejati se, poravnavati se