Franja

ēmētior -īrī -mēnsus sum

1. premeriti (premerjati), prehoditi, obhoditi (obhajati), prevoziti, prepotovati: Sil., Gell., hemerodromos vocant Graeci ingens spatium uno die cursu emetientes L., emetiri iter V., L., freta … terras omnīs V., maria terrasque Cu., regionem L., stadia Cu., emensosque, quae intererant N. fr.; (o času): Galba septuaginta tribus annis quinque principes emensus T. ki je preživel pet vladarjev, ter denos decies emensus annos Sil. Pt. pf. v pass. pomenu: pars itineris emensa L. odrinjen, toto emenso spatio C., emenso Olympo V.; (o času, v sl. bolje z act.) prebiti, preživeti: emensae in lucem noctes O., die cum hostili clade emenso, adusque autumnum emensum Amm.

2. pren. premeriti, odmeriti, dati: oculis spatium emensus V., voluntatem tibi emetiar Ci. (po)nudil ti bom, non aliquid patriae tanto emetiris acervo? H.

lūstrō² -āre -āvī -ātum (lūstrum2)

1. s spravno daritvijo očistiti (očišč(ev)ati): agrum Ca., exercitum Ci., L., Auct. b. Afr., populum Ci., lustranda colonia abeo, qui deducit Ci., l. Capitolium, classem, urbem L., lustratus et expiatus sacro L., purā undā spargens lustravit viros V., l. aras V., oves O., corpus divino odore O., terque senem flammā, ter aquā, ter sulphure lustrat O., ipseque te circum lustravi sulfure puro Tib., me lustravit taedis Tib., placet exercitum patrio more lustrari Cu., meminerit non nisi religiosā purificatione lustratos accedere ad templa debere Mart. (8, Praefat.); z dat.: lustrari Iovi V. očiščevati se Jupitru na čast = Jupitru darovati spravno daritev.

2. (ker je bil z očiščevalno ali spravno daritvijo združen pregled vojske in celo vsega naroda) pregled(ov)ati, ogled(ov)ati (si), potem sploh motriti, opazovati: exercitum Ci. ep., Hirt., L., T., Aur., Anchises … convalle virenti inclusas animas superumque ad lumen ituras lustrabat V., vestigia l. V., os oculosque loquentis … et totum lustrabat lumine (z očmi) corpus V., l. oculis campos Lucan., immania membra lustrabat visu Sil.

3. metaf.
a) prepotovati, potovati po čem, prehoditi (prehajati), obhoditi (obhajati), prepluti, pluti po čem: Aegyptum, terras Ci., stella Martis … eundem lustrat orbem Ci., quando luna lustrato suo cursu solem consecuta est Ci., dumque omnia lustrat eundo O., l. arva, extrema Libyae V., muros equo V. objezditi, lustrandum navibus aequor V., l. caerula puppe Sil., flumina navigiis Plin. iun.; pesn. in poklas. obiti (obhajati), obda(ja)ti, obleteti (obletavati): lustrantque (sc. regem) choreis V. plešejo okoli, l. agros V. v slovesnem sprevodu hoditi okoli, lustratis signis Suet. (o orlu) potem ko je obletel bojna znamenja; lustratis levi tactu oculis Plin. z lahnim dotikom oči; pren. kaj presta(ja)ti, (pre)trpeti, prebi(ja)ti se skozi kaj, vzeti (jemati) nase kaj, podvreči se čemu: multa alia Ci. poet., incerta pericula V.
b) premisliti (premišljevati), pomisliti (pomišljati), razmisliti (razmišljevati), pretehta(va)ti, preudariti (preudarjati), presoditi (presojati), oceniti (ocenjevati), razb(i)rati (v duhu, srcu): animo non has maximas artīs Ci., omnia ratione animoque Ci.

ob-eō -īre -iī (-īvī) -ītum (ob in īre)

I. intr. iti, stopiti kam, v kaj, na kaj, k čemu: o. ad hostium conatūs L. nasproti stopiti = upreti (upirati) se, ovreti (ovirati), o. in infera loca Ci., donec vis obiit Lucr. dokler ne nastopi kaka sila; occ.

1. zaiti, zahajati: Pl., Stat., Ci. poet., Plin. idr., in pelago nautis ex undis ortus in undis sol fit uti videatur obire et condere lumen Lucr., orientis aut obeuntis solis partes Ci.

2. (o mestih) (za)toniti, propasti (propadati), zamreti (zamirati): Plin. (5, 117; 5, 139); (o ljudeh) preminiti (preminevati), umreti (umirati): Pl., L., Lucr., Iuv., Plin., Vell., Eutr. idr., tecum vivere amem, tecum obeam lubens H. —

II. trans.

1. (hod)iti okoli, obhoditi (obhajati), pohajati, postopati, pohajkovati, postavati, obisk(ov)ati, potovati po čem, prepotovati kaj: V., O., Suet. idr., provinciam, Asiam, domūs, villas Ci., nundinas L. na semenj pri(haja)ti, vigilias T. obiti, obhoditi (obhajati) straže, narediti obhod straž, tentoria Cu. pregled(ov)ati, nadzirati, comitia, cenas Ci. ali symposia Ap. udeležiti (udeleževati) se; occ.
a) iti k čemu, dospe(va)ti (do) česa, doseči (dosegati) kaj: Acheruntem obibo Enn. ap. Fest., tantum urbis superfuturum, quantum flamma obire non potuisset Ci.
b) nasproti (stop)iti, iti na(d) koga, napasti (napadati): obit obvius hostes Sil., Ufentem collapsum poplite caeso ensis obit laudemque pedum cum sanguine ademit Sil., o. fortissima nomina ferro Sil. usmrtiti.
c) opaziti (opazovati), (po)čakati koga, kaj, pričak(ov)ati koga, kaj, ogled(ov)ati, pregled(ov)ati, razgled(ov)ati se: facinoris tempus Ci. čakati na priložnost, annum petitionis suae Ci., o. omnia visu V., oculis Plin. iun.; pren.: omnes oratione suā civitates o. Ci. v misel vzeti (jemati), dotakniti (dotikati) se.

2. lotiti (lotevati) se česa, prevze(ma)ti, nase vzeti (jemati), nastopiti (nastopati) kaj, podvreči se čemu, oskrbeti (oskrbovati), opraviti (opravljati), (iz)vršiti, (izvrševati): nihil erat, quod non ipse obiret Ci., o. munus vigiliarum L., munia imperii T. vladarske dolžnosti, officia L., Plin. iun., Iust., Suet., legationem Ci., res suas Ci., bellum L., bella T., pugnas V., proelia Lucr., pericula et labores L., adulteria Suet., concubitum Ap., vadimonium ali diem Ci. držati se roka, upoštevati rok; poseb. obire diem supremum N., Suet. ali samo diem o. N., Pl., Suet., Aur. zadnji dan nastopiti, evfem. umreti; tako tudi mortem obire Ter., Ci., Suet. ali (pesn.) letum o. Lucr., morte obitā Ci., V., Lucr., Gell. po smrti, pl. mortes obitas T.; od tod obītus 3 umrl, mrtev: L. Andr. ap. Prisc., pl. obiti Ap.

3. pesn. iti okrog česa = obdajati, obkrožati: Sil., chlamydem limbus obibat O., maria obeuntia terras V., equum leonis pellis obit V., pallor obit ora O.; pass.: campus obitur aquā O.

ob-errō -āre -āvī -ātum (ob in errāre)

I. intr.

1. sem in tja bloditi, begati: oberrantes rivi Cu. vijoči se, Maeandrus oberrat Sil. se vije; z dat.: o. locis ignotis Cu., tentoriis T.; s praep.: in domibus Plin.

2. metaf.
a) sem in tja hoditi: intra tecta oberrat timor Cl., imago oculis oberrat Cu., Plin. iun. = ob oculos versatur je pred očmi; tako tudi: mihi monstrum oberrat Sen. tr.
b) (z)motiti se: ut citharoedus ridetur chordā qui semper oberrat eādem H. mimo seči, udariti (zaigrati) na napačno struno. —

II. trans. prebloditi, obhoditi (obhajati), obkrožiti (obkrožati): quantum (sc. agri) non milvus oberrat Pers., paucis casulis et castellis oberratis Ap.; metaf.: dominos Pers. (= čustva, afekte), quas (sc. caeli plagas) mitis temperies oberrat Cl.

obíći òbīdēm, oni òbīdū, obídi, obídoh ȍbāde, obìšao obìšla
1. obiti, obhoditi: obići grad, kuću; tri puta obidoše crkvu trikrat so šli okrog cerkve
2. priti naokoli: skazaljka na časovniku obišla je cio krug
3. obiti, izogniti se: smrt ni tebe neće obići
4. obiti, priti za hrbet: obići neprijatelja u ratu
5. pregledati, obhoditi: obići granicu, počasnu četu
6. obiskati: obići prijatelja; obišlo me zlo
7. izpustiti, ne vzeti v poštev: ovo pitanje je obišao
8. pokusiti, poskusiti: uzmi dvije smokve, nikad ovakvih nisi obišao; obide vodu da vidi je li vruća

obìgrati òbigrām
1. preplesati naokrog: svati dvore obigraše
2. ekspr. obhoditi (kot plesaje): ovo polje momak bi za sat mogao obigrati
3. obhoditi, obiskati: obigrati po Sarajeva
4. utruditi konja z ježo: obigrati konja

obísti òbīdēm dial.
I.
1. obiti, obhoditi: carstvo vaše tako je prostrano, na noge obisti se ne može
2. preveriti, preskusiti: a lako ćemo obisti; ako se da zvono smaći sa crkve, nije čisto žao svetome Jovanu dati zvono svetoj Petki
II. obisti se poskusiti se s kom: evo i poljane, pa da se obidemo

òbiti ȍbijēm
1. vlomiti: obiti radnju vlomiti v trgovino; obiti bravu, vrata
2. zlomiti: obiti okove
3. pobiti: grad je obio vinograde
4. obiti: obiti sanduk željezom
5. odbiti: obiti volovima rogove
6. pretolči, z udarci poškodovati: obili su mu bubrege tako da je krv tekla od njega
7. omlatiti: obiti pšenicu
8. obhoditi: obio je mnogo svijeta; obila je sav komšiluk
9. obrusiti si noge: obiti noge
10. ekspr. hoditi okrog tujih pragov, tujih vrat in prosjačiti: obiti pragove, tuda vrata

obrédati òbrēdām, obréditi òbrēdīm
I.
1. po vrsti pogostiti: obredati goste vinom; boca je nekoliko puta obredala naokolo steklenica je nekajkrat šla naokrog
2. zvrstiti, po vrsti storiti, po vrsti odigrati: obredismo sve igre koje znadijasmo
3. ekspr. obresti, obhoditi: on prosi od vrata do vrata, svu je varoš obredio
II. obredati se
1. po vrsti se pogostiti: svi se obrediše rakijom
2. zvrstiti se: junaci se redom obrediše, gl. tudi obrijediti

ophòditi òphodīm
I.
1. obhoditi: ophoditi sve strane svijeta
2. hoditi naokrog: davao kao lav režeći ophodi i gleda koga da proguta
3. obiskovati: vojnici su redovito ophodili varoš i okolicu
4. obhajati: poče je stid ophoditi
II. ophoditi se vesti se, obnašati se: ona se u društvu veoma lijepo ophodi; prema tastu ophodio se upravo kao dobar sin

penetrō -āre -āvī -ātum (penitus; prim. intrāre: intus)

I. intr. prodreti (prodirati), (pri)dreviti, (pri)drveti, priti (prihajati), dospe(va)ti kam: Pl., Cu., Vitr. idr., per angustias Ci., ad urbem O., in templa Ci., intra vallum L., iaculum laevam penetravit in aurem O., caelum usque penetravit Ci., Ditem patrem ferunt penetrasse sub terram Ci.; metaf.: nulla res magis penetrat in animos Ci., quo non ars penetrat? O., cupere debemus, quo manuum nostrarum tela pervenerint, eodem gloriam famamque penetrare Ci., una vox eius usque ad contumeliam senatūs penetraverat T. je zašel, se je povzpel do … —

II. trans.

1. da(ja)ti, de(va)ti, postaviti (postavljati), vriniti (vrivati) v kaj: pedem intra aedes Pl., penetrare se iti, napotiti se, oditi (odhajati), odpraviti (odpravljati) se, upotiti se, spustiti (spuščati) se, vriniti, (vrivati) se, prodreti (prodirati), vdreti (vdirati): Ap. idr., se foras, se ex aedibus, se in fugam Pl., se ad plures Pl. = umreti, se in specum Gell., intra pectus se penetravit potio Pl.; med.: quae penetrata (po prodoru) queunt sensum progignere acerbum Lucr.

2. predreti (predirati), prodreti (prodirati), prehoditi (prehajati), obhoditi (obhajati), prepotovati: Plin., Vell., Val. Fl. idr., loricam corpusque fervens arenā penetraverat Cu., p. Lacedaemona, limina regna V., sinus Illyricos V., Iust.; pass.: iter Lucullo penetratum T., ut penitus nequeat penetrari Lucr., penetratae cum victoriā Media, Albania, Iberia Vell.

3. metaf. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, prešiniti (prešinjati), seči (segati) v srce: nihil Tiberium magis penetravit, quam … T. ni bolj zbodlo, id Tiberii animum altius penetravit T., penetrabat eos (z ACI) Lucr. misel jim je prevzemala (napolnjevala) glavo.

per-agrō -āre -āvī -ātum (per in ager) obiti (obhajati), obhoditi (obhajati), prehoditi (prehajati), prepotovati, hoditi okrog, potovati skozi (po, v): Ceres omnem orbem peragravit terrarum Ci., agros Ci., utrumque litus Italiae L. ali litora classe H. prepluti, prejadrati; metaf. prodreti (prodirati) v kaj, pronicati, prenikniti (prenikati), pronikniti (pronikati) v kaj: orator ita peragrat per animos Ci., rerum naturam Sen. ph. kot raziskovalec prodirati, omnes latebras suspicionum dicendo Ci. prodreti v svojem govoru v vse skrite sume, preiskati (izslediti) vse skrite sume; abs.: eā (tod) fama peragravit Ci. se je razširila. — Pt. pf. peragrātus 3 tudi med. = potem ko je kdo prepotoval, „prepotovavši“: Vell. — Od tod adv. pt. pr. peragrānter potujoč skozi, na poti (popotovanju) skozi: hi peragranter et dissimulanter honoratorum circulis assistendo pervadendoque divites domus egentium habitu, quidquid noscere poterant vel audire, latenter intromissi … Amm.

per-errō -āre -āvī -ātum (per in errāre) prebloditi, pohajati, potepati se, potikati se kod, kje, obiti, obhoditi (obhajati), prehoditi (prehajati), oblaziti: forum H., freta classe O., totum Latium L., omnem circuitum V., orbem Col., reges Sen. ph.; pass.: arva pererrantur O., pererrato ponto V. potem ko boš preblodil (preplul) morje; metaf.: aliquem totum luminibus V. meriti, ogledovati, venenum totam pererrat V. strup pronica skozi celo njeno telo, strup prodira po celem njenem telesu, hedera ramos pererrat Plin. iun. se vije okrog, opleta, Nilus pererrat Aegyptum Mel. se vije skozi Egipt, teče skozi Egipt, omnes istos … pererra Sen. ph. oglej si (v duhu).

per-lūstrō -āre -āvī -ātum (per in lūstrāre)

1. (z očiščevalno ali spravno daritvijo) očistiti (očišč(ev)ati), posvetiti (posvečevati), doseči (dosegati) spravo: paleas … quas substraturi sunt, sulpure et bitumine atque ardente taeda perlustrant et expiatas cubilibus iniciunt Col.

2. (po)gledati, pregled(ov)ati kaj, razgled(ov)ati se po čem: gregem oculis L., perlustrans diu oculis L., campos oculis Sil.; v tmezi: per singula lustrat oculis Sil.; pren. premisliti (premišljevati), razmisliti (razmišljati), oceniti (ocenjevati), presoditi (presojati), (raz)motriti: aliquid animo Ci.

3. metaf. obhoditi, prehoditi, prepotovati, potovati po čem: perlustravit hostium agros L., perlustrata armis Germania Vell.

per-trānseō -īre -īvī ali -iī (per in trānsīre)

I. intr.

1. iti skozi: cum viridis non pertransit aspectus Plin.; occ. mimo iti, preiti: Levita, cum esset secus locum et videret eum, pertransiit Vulg.

2. povsod okoli hoditi, obhoditi (obhajati): qui pertransiit benefaciendo et sanando omnes oppressos a diabolo Vulg.

3. raztezati se, segati: sors filiorum Iudae a vertice montis usque ad fontem aquae Vulg., in omnes homines mors pertransiit Vulg.

4. časovno preteči, miniti: cum pertransissent decem dies Vulg., donec pertranseat furor tuus Hier., donec pertranseat indignatio Hier. —

II. trans. prehoditi: Caucasum, Albanos, Scythas Hier., Macedoniam, fines Assyriorum, terram usque ad locum Sichem Vulg.

Opomba: Impf. pertransiebam: It.; fut. pertranseam: It., pertransiet: Vulg., It.

per-vagor -ārī -ātus sum (per in vagārī)

1.
a) intr. (vedno) klatiti se, potikati se, potepati se, potovati: omnibus in locis C., hic praedonum naviculae pervagatae sunt Ci., in omnes partes C. jezditi, jezdariti.
b) trans. obhoditi (obhajati), prehoditi (prehajati), iti skozi: errabundi domos suos p. L., bello prope orbem terrarum p. L.

2. metaf.
a) intr. razširiti (razširjati) se, razvedeti se: de quo pervagatum est usque ad ultimas terras Ci., ne is honos nimium pervagetur Ci.
b) trans. obvze(ma)ti, prevze(ma)ti, navda(ja)ti, prešiniti (prešinjati): dolor omnia membra pervagabatur Plin. iun., cupiditates omnium mentes pervagantur Ci. — Od tod adj. pt. pf. pervagātus 3

1. zelo razširjen, na daleč znan, splošno znan: gloria est pervagata fama meritorum Ci., pervagatissimus versus Ci.; subst. pl. n: ista communia et pervagata Ci. tista ustaljena in splošno znana pravila.

2. splošen: pars autem est pervagatior Ci. — Act. soobl. pervagō -āre (metaf.): ut primos quosque locos … celeriter animo pervagemus Corn.

pròšibati -ām
1. prešibati, pretepsti s šibo
2. ekspr. obresti, obhoditi, pretakniti: za nekoliko dana on je prošibao i uzduž i poprijeko kroz čitavu Podgoricu

rondar obhoditi; v krogu peti; ponočevati; zalezovati (iti za) žensko (zlasti ponoči); obletavati

la mariposa ronda la luz vešča obletava luč

round⁵ [ráund] prehodni glagol & neprehodni glagol
zaokrožiti (se), zaobliti (se); postati okrogel (poln, debel); obkrožiti, obkoliti; obpluti; obiti (oviro), obhoditi, iti (na)okrog, okoli; zaviti okoli (vogala); zvoziti (ovinek); obrniti (obraz) (towards proti)
obrniti se, ozreti se

to round one's eyes debelo gledati
to round on one's heels zavrteti se na petah

umrunden obkrožiti, zu Fuß: obhoditi