Franja

ir-ratiō -ōnis, f (in [priv.], ratiō) nespamet: Tert.

ir-ratiōnābilitās -ātis, f (irratiōnābilis) nespamet: Ap., Eccl.

irrazionalità f iracionalnost, nerazumnost, nespamet

mindlessness [máindlisnis] samostalnik
brezskrbnost, nespamet; nepozornost, brezobzirnost

nȅpamēt ž nespamet: tu nepamet morali smo učiti napamet

nȅrazūm m nerazumnost, nespamet

perversitās -ātis, f (perversus) napačnost, sprevrnjenost, nespamet(nost): hominum, opinionum Ci., morum Augustus ap. Suet., molestissima diligentiae perversitas Q.

stoliditās -ātis, f (stolidus) omejenost, neumnost, nespamet(nost), ábotnost, ábota, bebavost, slaboumnost, zagovednost, neumna predrznost, nesramnost, brutalnost, surovost, grobost: Arn. idr., ad deridendam scilicet monstri illius barbariam nec minus ad stoliditatem poeniendam Ap., Atesin flumen non ponte nec navibus, sed quadam stoliditate barbarica primum corporibus adgressi Fl., non minimum terroris incussit barbaris Cornidius centurio satis barbarae, efficacis tamen aput tales homines stoliditatis Fl., ipso illo quippe Cn. Lentulo stolidior est et vanior, qui ignorat eiusdem stultitiae esse vanitatem et stoliditatem Gell., maturandi et electi quidam stoliditate praecipites ad capessendum Illyricum Amm., ibi tunc rectoris imperii caries tota stoliditatis apertius est profanata Amm., non minus stoliditas in tanta reliqui corporis altitudine Plin., similiter nos „cogito quae sunt difficultates stoliditatis meae“ Prisc., nostra tantummodo cupit celebrare palatia, exosa terrigenae stoliditatis ignaviam M.

stultitia -ae, f (stultus) neumnost, nespamet(nost), bebavost, neprevidnost, glupost, budalost, abota, preprostost, preproščina (naspr. prudentia, sapientia): Pl., Ter. idr., est proprium stultitiae aliorum vitia cernere, oblivisci suorum Ci., stultitia … excusationem non habet Ci., malim equidem indisertam prudentiam quam stultitiam loquacem Ci., non enim omnis error stultitia est dicenda Ci., nolite … stultitia ac temeritate vestra aut animi imbecillitate omnem Galliam prosternere C., quo facilius caream stultitiae atque arrogantiae crimine Hirt., stultitiamque meum crimen debere vocari O., stultitia est sedendo aut votis debellari credere posse L.; tudi v pl.: hominum ineptias ac stultitias … non ferebat Ci.; stultitia včasih = nespametno dejanje, nespameten ukrep, nespameten poseg, nespameten čin: meae … stultitiam patiuntur opes H.; tudi = ljubimkanje, ljubljenje, ljubovanje, sramodejstvo, spolni odnos, spolno občevanje, seks, seksanje: si haec res graviter cecidit stultitiā meā Pl., tibi prospexi et stultitiae tuae Ter. — Soobl. stultitiēs -ēī, f: Ap.

stupiditās -ātis, f (stupidus) neumnost, nespamet(nost), bebavost, neprevidnost, glupost, brezumnost, topoumnost, topoglavost, budalost, omejenost, trapavost, stupidnost: ita imperitus stupiditate erumpit se, inpos consili Acc. ap. Non., incredibilem stupiditatem hominis cognoscite Ci.

stupor -ōris, m (stupēre)

1. odrevenelost, otrplost, okorelost, (telesna) brezčutnost, otopelost, stúpor: in corpore Ci., totius corporis Sen. rh., quidam morbo aliquo et sensūs stupore suavitatem cibi non sentiunt Ci., stupor linguae Ci. neokretnost, stupor obstitit illis O., oculos stupor urget inertes V.

2. metaf.
a) osuplost, presenečenost, strmenje, prevzetost: Ph., Iust., Cl., Arn. idr., sit in verbis tuis hic stupor Ci., cum … stupor silentiumque inde ceteros patrum defixisset L.; meton. osupel človek, osupnjenec: talis iste mens stupor nil videt Cat.
b) neumnost, nespamet(nost), bebavost, glupost, brezumnost, topost, topoumnost, topoglavost, omejenost, budalost, trapavost, stupidnost: sed stuporem hominis vel dicam pecudis attendite Ci., quis stupor hic, Menelaë, fuit? O.

unreason [ʌnrí:zən] samostalnik
norost, nespamet

Unvernunft, die, nespamet

Unverstand, der, nespamet; blinder Unverstand slepa neumnost

vaecordia (vēcordia) -ae, f (vae, vē in cor)

1. slaba vest: in facie vultuque vaecordia inerat S.

2. brezumnost, blaznost, norost, ponorelost, skoraj blazna besnost, nesmiselnost, brez(s)miselnost, nespamet(nost) ipd.: Ter., Iust. idr., quae te vaecordia pulsat? O., formidine quasi vaecordiā vexari S., plurima vaecordia constantiam exemerat T.

3. neumnost, slaboumnost, omejenost, topoglavost: hostes Mario vaecordiam obiectare S., uxor iniecit carminibus vaecordiam marito T. je spravila moža ob pamet, homo immani vaecordiā Gell.

безумство n (zast.) norost, nespamet

бессмысленность f nespamet, nesmiselnost, neumnost

неразумие n nespamet(nost)

неразумность f nespamet(nost)

nespámetnost (-i) f glej nespamet