Franja

cōnstituō -ere -stituī -stitūtum (cum in statuere)

A. z zunanjim obj.

I. (najprej o množinskih pojmih)

1. skupaj postaviti, obenem (hkrati) postaviti, skupaj z drugim(i) postaviti: circum bovem alias hostias Varr., quattuor … nigrantes terga iuvencos V., ingentem struxere pyram … et feralīs ante cupressos constituunt V., c. signa ante tribunal L. drugo poleg drugega postaviti, zapičiti, omnes currus triumphales Val. Max.

2. voj. postaviti (postavljati), v red postaviti, urediti (urejati); z množinskimi obj.: omnes alarios in conspectu hostium pro castris, reliquas legiones in armis expeditas contra hostem, reliquas sex legiones pro castris in acie, cohortes sub infimo colle C., octo cohortes in fronte S., impedimenta L., impedimenta cum captivis haud procul acie in edito colle Cu., naves longas ad latus apertum hostium C., naves in alto ali naves aperto et plano litore C. usidrati; s predikatnim acc.: reliquas (naves) subsidiarias (kot prihranek) in secundo ordine c. Auct. b. Alx.; s kolekt. pojmi: legionem Caesar passibus CC ab eo tumulo constituit C., intra silvas aciem ordinesque constituerant C., c. classem apud Aegos flumen ali apud Salamina adversum Athenas N.; occ. ustaviti, na pohodu z vojsko kje obstati: paulisper agmen constituit S., paulisper constituit … signa L.

II. (potem o edninskih pojmih)

1. tja postaviti, posaditi, namestiti: hominem ante pedes Q. Manlii Ci., ingentem quercum constituit tumulo V., in litore taurum constituam ante aras V., bovem in Aventino ante aram Dianae c. Val. Max.; pren.: constituitote ante oculos … huius miseri senectutem Ci. postavite si pred oči, predočite si, nihil tam alte natura constituit Cu.

2. occ. (tudi z množinskimi obj.)
a) naseliti, nastaniti, bivališče (bivališča) komu odkazati: ibi futuros Helvetios, ubi eos Caesar constituisset C., c. plebem in agris publicis Ci., reliquias praedonum … in certa sede Vell.
b) voj. kam postaviti (postavljati) = namestiti, premestiti (premeščati), preložiti (prelagati), prestaviti (prestavljati): praesidia in Rutenis … circumque Narbonem … constituit C., c. hiberna omnium legionum in Belgis C. na belgijsko ozemlje prestaviti; (o posameznem vojaku): se constituere Quadr. ap. Gell. postaviti se (v položaj za dvoboj).
c) (oblastnike, uradnike) v službo postaviti (postavljati), nastaviti (nastavljati), namestiti (nameščati); koga za kaj postaviti: Q., Q. Ci., regem, reges in civitate, aliquem sibi quaestoris in loco Ci., praefectos C., aliquem supra bibliothecam Vitr.; v pass.: princeps divinitus constitutus Plin. iun.; s predikatnim acc.: quem (Commium) ipse … regem ibi constituerat C.; v pass. s predikatnim nom.: rex (za kralja) constituitur Arbactus Iust., Alcibiades dux classi constituitur Iust.; v ACI: a quo regem et se et filium suum constitutos esse Ci.
č) koga (čemu, za kaj) postaviti (postavljati), določiti (določati), naje(ma)ti: Icti., accusatorem, testem Ci., curatores legibus agrariis, huic causae publice patronum, de ea re iudices Ci.
d) koga pri kom v kako razmerje postaviti; z in in abl.: Athenaeum in maxima apud regem auctoritate gratiaque Ci. ep. povzročiti, da ima kralj spet popolno zaupanje do Ateneja in mu dovoli neomejen vpliv.

III.

1. kaj skupno določiti (določati), dogovoriti (dogovarjati) se o čem, zastran česa, pogoditi (pogajati) se za kaj, dognati; diem nuptiis (dat. = za svatbo) Pl., quia olim in hunc (diem) sunt constitutae nuptiae Ter., ea dies, quam constituerat cum legatis C., ea re permissa diem concilio (dat.) constituerunt C. so določili dan za dogovor; s finalnim stavkom: constituimus inter nos, ut ambulationem … conficeremus in Academia Ci., constituerunt, ut omnes simul in rostra escenderent Ci., Lentulus cum ceteris … constituerant uti … L. Bestia tribunus plebis contione habita quereretur de actionibus Ciceronis S.; z ACI: constitui cum quodam hospite me esse illum conventuram Ter.; z odvisnim vprašanjem: quid agi placeat, inter se constituunt C., in primis constituendum est, quos nos esse velimus Ci.; abs.: in diem tertium constituunt S. dogovorijo se za tretji dan, sic constituunt, sic condicunt T.

2. preneseno na edninske pojme določiti (določati), dognati: de numero pastorum alii angustius, alii laxius constituunt; ego in octogenas hirtas oves singulos pastores constitui, Atticus in centenas Varr., (praetor) constituit frumento pretium Ci., c. pretium nautarum missionis Ci., vadimonium Ci., gravissimum ei rei supplicium cum cruciatu Ci., poenam alicui Ci., Q., capitis poenam iis, qui non paruerint C., Olympiada Ci., Vell., posterum diem pugnae (dat. = za boj) C., proximum diem ei negotio S., singulis fines imperii S. nakazati, odkazati, proemia C., aera militibus L., certam pecuniam proconsulibus ad mulos et tabernacula Suet.; v pass.: ut erat constitutum Cu., constituta die Ci., C. na določen dan; s finalnim stavkom: cum fides esset angustior, constituit, ut arbitri darentur C.; z ACI: et is hodie venturum ad me constituit domum Ter., bona possessa non esse constitui Ci. dognal sem, cum constituerit summum malum esse dolorem Ci. je določil, vellem non constituissem in Tusculanum me hodie venturum esse Laelio Ci.; z odvisnim vprašanjem: quid in annos singulos vectigalis Britannia penderet, constituit C., quantum pecuniae quaeque civitas daret, Aristides delectus est, qui constitueret N.

3. occ.
a) jur. α) (sodniško, po sodni poti) odločiti (odločati), ukreniti (ukrepati), razsoditi (razsojati): de perspicuo iure Ci., aut de religione aut de re publica Ci., fere de omnibus controversiis publicis privatisque (druides) constituunt C., de hoc (Eumene) Antigonus cum solus constituere non auderet, ad consilium retulit N., c. litem Petr.; s finalnim stavkom: c., ut debeatur Plin. iun. β) (zakonito) določiti (določati), odrediti (odrejati): disceptationem ali controversiam Ci. sporno točko, iudicium Ci. zakonito razglasiti za pravno veljavno, iudicium de rebus repetundis ali ad res repetendas Ci., c. in eum iudicium capitis Ci., iudicio damni iniuriā constituto Ci. o povračilu škode, ki jo je kdo protizakonito trpel, nuper apud C. Orchivium collegam meum (pred sodnim stolom Gaja Orhivija) locus ab iudicibus Fausto Sullae de pecuniis residuis non est constitutus Ci. sodniki niso odredili pravde zoper Favsta Sulo zastran …, lex ius melius Sullanis praediis constituit Ci. priznava.
b) α) ustvariti si trdno sodbo, dokopati se do trdne razsodbe, odločiti se: nondum satis constitui, molestiaene plus an voluptatis attulerit Trebatius noster Ci. ep., c. apud se debet, utrum … an … Plin. iun. β) (pri sebi) določiti = skleniti, sklep narediti, nameravati: sed haec melius ex re et ex tempore constitues Ci. ep., Helvetii id, quod constituerant, facere conantur C.; večinoma z inf.: Caesar … bellum cum Germanis gerere constituit C., cum mihi deliberatum ac constituum sit bellum ita gerere, ut … Ci., desciscere a rege constituit N.; z izpuščenim inf.: quā constituerat (sc. proficisci), proficiscitur N.; s finalnim stavkom: quin rus ut irem, iam heri constitueram Pl., constitueram, ut … Aquini manerem Ci. ep.

4. urediti (urejati), v red spraviti (spravljati), uravna(va)ti, ustrojiti: rem nummariam Ci., rem familiarem Ci. dobro upravljati, summa aequitate res (razmere) constituit N., his constitutis rebus C.; v političnem smislu: c. Chersonesum N., alicui regnum N., civitates Ci., civitatem Suet., bene constituta civitas Ci., c. rem publicam Ci., composita et constituta res publica Ci. mirna in dobro urejena država, tresviri rei publicae constituendae (dat.) L. epit. triumvirat za ureditev države; v pass. brezos.: non tam sinistre constitutum est, ut non … Plin. iun. nismo tako na slabem; pren. urediti (urejati), utrditi (utrjati), učvrstiti: is, cui corpus bene constitutum sit Ci. postaven mož, animus bene constitutus Ci. dobro razpoložen, ineuntis aetatis inscitia senum constituenda et regenda prudentiā est Ci., principium orationis, per quod animus auditoris constituitur ad audiendum Corn. ki nagiba … k poslušanju, iam confirmata et constituta vox Q., iam perfectis constitutisque viribus Q.; (o osebah): quotus quisque philosophorum invenitur, qui sit … ita animo ac vita constitutus, ut ratio postulat Ci. čigar mišljenje in obnašanje je tako urejeno, qui integri sunt … et bene constituti de rebus domesticis Ci. dobri gospodarji.

B. s proleptičnim obj.

1. s postavljanjem (z)graditi, postaviti (postavljati), (se)zidati, ustanoviti (ustanavljati), napraviti (napravljati): turres, castella C., vineas ac testudines N., triplex Piraei portus constitutus est N., c. urbem N., oppidum C., tectum antiquitus constitutum N., c. aedem Iovis Feretrii, sacellum N., aedem in foro geminis fratribus, templa arasque Suet., tropaea in Pyrenaeis iugis S., alicui publice statuam N., publice statuas Q., signum V., pyras curvo in litore V., sepulcrum, moenia O., in Getis Graias domos O., domos Athenis Plin., laterarias ac domum Plin., domicilium sibi Magnesiae N. nastaniti se, nidos Ci., aream Col., asylum Lact.; voj.: Romae castra c. Suet. utaboriti se; geom. načrtati: in data linea triangula aequis lateribus c. Q.; pren.: senectus, quae fundamentis adulescentiae constituta est Ci. ki sloni na …

2. pren. ustvariti, ustanoviti (ustanavljati), (o)snovati, napraviti (napravljati), utemeljiti (utemeljevati), uvesti (uvajati), pridobi(va)ti: dii primum homines humo excitatos celsos et erectos constituerunt Ci.; od tod poseb. o abstr.: novi generis imperia c. in aliquem C., quae (potestates, imperia, curationes) constituuntur ad populi fructum aliquem aut commodum Ci., c. vectigal in monte Antilibano Ci., nova portoria Vell., privatum aerarium Caesaris interfectoribus N. = denarno vsoto dati na razpolago, videte, quod ius nobis, quam condicionem vobismet ipsis, quam denique civitati legem constituere velitis Ci. uvesti, uveljaviti, si utilitas amicitiam constituet, tollet eadem Ci., c. amicitiam cum aliquo Q. Ci., concordiam Ci., pacem Ci., N., eae res, quas ipse Athenis constituisset N. kar je bil sam odredil, njegove odredbe, c. decemviralem potestatem in omnibus urbibus N., magistratus per singulas civitates, senatum centum senatorum, ex multis gentibus nationibusque unum regnum populumque Iust., tres legiones constituit C. je sestavil, legio septima constituta ex veteranis Ci. je sestavljena iz …, collegia antiquitus constituta Suet., ludos illic quinquennales c. Suet., cum magnam auctoritatem sibi pugnā illā navali … constituisset N. ko si je bil pridobil (zagotovil), c. sibi malum Ci. nakopati si; occ.
a) kako dejanje, opravilo, delo pričeti, začeti, prirediti, v roke vzeti, izpolnjevati: sermonem Varr., auctionem Ci., sponsalia Icti.; jur.: c. actionem Ci. ali actionem adversus aliquem Val. Max. ali crimen in aliquo Ci. tožbo podati, tožbo naperiti zoper koga, quaestionem Ci., Q. preiskavo sprožiti, preiskavo začeti.
b) kaj za posnemanje (zgled) postaviti: maximum exemplum iustitiae in hostem Ci., documentum more militari Auct. b. Afr. — Od tod

I. subst. pt. pf. cōnstitūtum -ī, n kar je bilo določeno,

1. dogovor, domena, pogodba: apparatus, colloquia, locus, constitutum, convivium Ci., constitutum factum esse cum servis, ut venirent ad balneas Senias Ci. da so se dogovorili s sužnji, constitutum inter eos fuisse, ut medicamentum adferret Ci., horum et timor idem fuit, qui meus, et constitutum Ci. ep., ex constituto ali samo constituto Vell. po dogovoru.

2. occ.
a) dogovor med strankama glede pravde, pred sodiščem dani rok ali dogovorjeni rok: qui ad constitutum experiundi iuris gratiā venissent Ci., numquam ne congressu quidem et constituto coepisse de tantis iniuriis experiri Ci.; šalj.: si quod constitutum cum podagra habes, fac, ut in alium diem differas Ci. ep.
b) dogovor ali obljuba, da se izplača kak tuj ali lastni dolg, prevzeto plačevanje: dies constituti Icti., constituta ex consensu facta Icti.
c) dogovorjeni čas (rok), kraj, shod, sestanek, dogovorjeno čakanje: Sen. ph., tam sero ad constitutum venire Varr., V Kalend. igitur ad constitutum Ci. na sestanek; (o stvareh): videmus enim ventos per complures dies ad constitutum redire Sen. ph.

3. določilo, odredba, odlok, ukrep; le v pl.: reperietis … haec in uno homine pecunioso tot constituta, ut … Ci. toliko uredb, sprejetih zoper …, per constituta procedere Sen. ph., Magnetes L. Scipionis et L. Sullae constitutis nitebantur T., ex more vetere et constitutis maiorum Icti. —

II. adv. pt. pf. cōnstitūtē na določen način, določno: Boet.

Opomba: Star. plpf. cōnstitīveram: Pl. (Pseudol. 549; na tem mestu se dobi tudi constitueram in mecum statueram).

dresser [drɛse] verbe transitif postaviti, montirati, vzdigniti; napraviti, zasnovati; (z)dresirati, učiti, izvežbati; napeti (ušesa); pogrniti (mizo); nastaviti (past); izstaviti (račun); technique obrusiti, obdelati, obsekati, obtesati; obrezati (živo mejo)

se dresser vzravnati se, postaviti se pokoncu, dvigniti se, dvigati se; vzpenjati se (okonju) ježiti se (lasje); štrleti kvišku (gora)
se dresser contre obrniti se, nastopiti proti, zoperstaviti se
dresser un contrat, une liste, un procès-verbal sestaviti pogodbo, seznam, zapisnik
dresser un chien (z)dresirati psa
dresser un plan napraviti načrt
dresser les quilles, une tente postaviti keglje, šotor
dresser un monument, une statue postaviti spomenik, kip
dresser quelqu'un (familier) ukloniti koga
je vais te dresser te bom že ukrotil
dresser quelqu'un contre quelqu'un koga naščuvati proti komu
dresser ses batteries (figuré) pripraviti, kar je potrebno
dresser une embuscade, un piège pripraviti zasedo, nastaviti past
dresser l'oreille, les oreilles (figuré) napeti ušesa, napeto poslušati
se dresser sur la pointe des pieds postaviti se na prste nog
les cheveux se dressent sur la tête lasje se ježijo na glavi
se dresser sur son séant sesti (v postelji)
se dresser sur ses ergots (figuré) postati napadalen

einregulieren nastaviti

einstellen

1. postaviti v/noter/pod streho; ein Auto: dati v garažo

2. (anstellen) nastaviti, vzeti v službo, zaposliti

3. (beenden) opustiti, prekiniti, ukiniti, prenehati z

4. Technik nastaviti, naravnavati, naravnati, regulirati; umeriti, uravnati; Chemie Konzentration: ugotavljati

5. einen Rekord: izenačiti sich einstellen (entstehen) nastati, pojavljati se, Gleichgewicht: vzpostaviti se; postaviti se; Frühling: priti; sich einstellen auf prilagoditi se (čemu); (sich vorbereiten) pripraviti se na

expōnō -ere -posuī -positum, pesn. tudi -postum

1. izložiti, iz(po)staviti: ratis … expositis stabat scalis V. z izstavljenimi lestvami (stopnicami), exponere fenum Graecum in sole Col.; pt. pf. (o krajih) = prosto stoječ (ležeč), prosto raztezajoč se ob čem: expositae prope in ipsis litoribus urbes L., expositum Sunion O., Numidia ad ripas exposita fluminis Ampsaci Mel.; occ. na ogled (po)staviti, očitno raz(po)staviti, predočiti (predočevati): vasa Samia Ci., exponit suas copias omnīs, multum argentum (mnogo srebrne posode), non pauca etiam pocula ex auro Ci., exponere copias in omnibus collibus, magnum argenti pondus (obilo srebrnine) C., pingi … gladiatoria munera atque in publico exponi coepta Plin., exponere aliquid venditioni T., apparatum in porticibus Suet.; pren.: fides exposita populo Romano Ci., vitam alterius in oculis conspectuque omnium exponere Ci., exponere vitam suam iuventuti ad imitandum Ci., quasi eximio praemio sceleris exposito Ci., causam ante oculos expositam consideremus Ci., exposuit mea me populo fortuna videndum O.

2. (otroke) izpostaviti: Suet., Iust., Lact., puellam Kom., puellam ad necem Pl., is (Romulus) … dicitur ab Amulio … ad Tiberim exponi iussus esse Ci., in proxima eluvie … pueros exponunt L.; subst. pt. pf. expositus -ī, m izpostavljenec: expositum agnoscere, recipere Q., lex de expositis Q.

3.
a) na suho vreči, na breg splaviti: expositum peregrinis arenis os O.
b) occ. navt. α) osebe na suho postaviti, izkrcati: inde (dominus navis) Ephesum pervenit ibique Themistoclen exponit N., exponere copias, exercitum, milites C., quartā … exponimur horā H. stopimo na suho. Od kod?: ex navibus cum essent expositi milites C., socios de puppibus altis … exponit V. Kam?: exercitum in terram C., expositis in terram militibus L., copiae omnes … in terram expositae L., exponere aliquem in litus L., armatis in litora expositis L., exponere legiones in terram Vell. Kje?: quibus regionibus exercitum exposuisset C., exponere milites ad eum locum, qui … C., (cymba) vatemque virumque … exponit in ulvā V., exponere exercitum in Africa L., aliquem in litore Suet., in portu Iust.; šalj.: ego istos amasios hoc ictu exponam Pl. bom na plitvo postavil, paene exposīvit (star. = exposuit) cubito Pl. β) stvari izkrcati, raztovoriti (raztovarjati): advexi (frumentum), exposui Ci., exponere tegulas de navibus L., merces suas Icti. γ) kaj (i)z ladje vreči: onus Dig.

4. (v)saditi: mense Februario seu planta seu semen exponitur Pall.

5. pren.
a) (v slabem pomenu) izpostaviti, nastaviti, prepustiti; z dat. ali s praep. in acc.: Pamphylia tibi exposita erat ad praedandum Ci., domus exposita cupiditati et voluptatibus Ci., rupes … exposta ponto (kipenju valov) V., libertas exposita ad iniurias Masinissae L., mare ad pericula classium … expositum L., expositus ad ictus L., Cu., expositi adversus Italiam L., contra magnas copias se expositum videre Auct. b. Afr., expositum Zephyris Lilybaeon O., ager expositus ventis, locus expositus solibus Plin., mare procellis undique expositum Mel., mare in omnes tempestates expositum Sen. ph., ut minus ad iniurias fortunae simus expositi Sen. ph., ira magis contemptui exposita est Sen. ph., exponere aliquem piscibus beluisque Petr., expositum ad invidiam Marcelli nomen T., ne inermes provinciae barbaris nationibus exponerentur T., ut (exercitus) undique hosti exponeretur Fl.; abs.: (iracundi) simplices videntur, quia expositi sunt Sen. ph.; v pozni lat. exponere aliquid kaj roganju (zasramovanju) izpostaviti (izpostavljati): nomen dei Lact., vitia patriarcharum Ambr.
b) komu kaj nameniti, na voljo dati: Oppio DCCC exposuisti Ci. ep., exponere colores alicui ad variandum Ci., per urbes benigne commeatūs L.
c) jur. izdati komu kako pismo (= pisanje), kak list: epistulam in eos exposuit Icti., exponere cautionem in aliquem Icti.
č) α) ustno ali pisno razložiti (razlagati), razkladati, razpravljati, (p)opis(ov)ati, pripovedovati, (po)kazati, objaviti, razglasiti (razglašati); abs.: sicuti exposui Ci.; z obj.: causam, illa crimina, Oppianici facinus, artes rhetoricas, mandata in senatu, vitam alicuius totam, breviter consulatum alicuius Ci., quae … vobis iam exponam breviter Ci., quam orationem in Originibus suis exposuit Cato Ci. je objavil, eadem … multitudini exponunt C., exponere mores Graiorum, aliquem versibus, omnem antiquitatem in uno volumine N., Africae situm paucis S., versibus exponi tragicis res comica non volt H.; z drugimi določili: de viris illis exposuit ita N., exponere de vita imperatorum N.; z odvisnim vprašanjem: Lucr. idr., quid senatus censuerit, exponam Ci., ab initio res quem ad modum gesta sit, vobis exponemus Ci., exposuit, quid iniquitas loci posset C.; z relativnim stavkom: exposito, quod nuntiatum erat Cu.; z ACI (redko) = (po)kazati: expone igitur … animos remanere post mortem Ci., etsi … tamen esse Acherusia templa Ennius aeternis exponit versibus Lucr. β) kaj sestaviti, napisati, spisati: condiciones pacis Iust., orationem obliquam Iust.
d) „odložiti“ = (o)pustiti, znebiti se česa: curas, nomen virginitatis Arn., infantiam Lact., veterem hominem Tert. — Od tod adj. pt. pf. expositus 3 odprt, prost, dostopen, pristopen, očiten, vsem razumljiv: Sen. ph., Q., limen, census Stat., quid referam expositos … mores? Stat., est obvius et expositus plenusque humanitate Plin.; (v slabem pomenu) nizek, podel: numen Lucan., nil expositum deducere Iuv. Adv. expositē: jasno, določno: exposite et aperte ostendere Gell.

impōnō (inpōnō) -ere -posuī -positum.

I.

1. (po)staviti, položiti (polagati), posaditi v: imposita gremio fronte O., nati membra impone sepulcro O., imp. pedem in navem Pl. Na vprašanje kje? coloniam in agro Samnitium imp. L., praesidium Abydi, Medione imp. L., praesidium arci imp. Cu. posaditi (postaviti) v …

2. occ. (moštvo in stvari) v (na) ladje spraviti, vkrcati: per istos quae volebat clam imponenda, occulte exportanda curabat Ci., expediti navem conscenderunt, quo maior numerus militum posset imponi C., Crassus exercitum Brundisii imposuit Ci. Kam? legiones (aeris pondus) in naves imponere Ci.; pesn.: imposita est Philomela carinae O.

3. metaf. (v kak položaj) spraviti, potegniti, pahniti v kaj: cuius amicitia me paulatim in hanc perditam causam imposuit Cael. in Ci. ep., aliquem periculo imp. Petr. —

II.

1. postaviti, položiti, posaditi, nadeti na kaj: molemque et montes insuper altos imposuit V.; z dat. personae: mortuo coronam Ci., Caesari diadema Ci.; od tod tudi: iuvenes rogis i. V., pontes paludibus i. T. položiti čez, cibos mensis i. O., dona aris V. (toda: libum Iano imp. O. = žrtvovati); podobno v zdravilstvu: i. fibulas (vulneri) Cels., i. spongiam, medicamentum vulneri Cels tako tudi pass.: vulneribus (ali in vulnera) imponi Plin.; v živinoreji: admissarium ali marem equae imp. Col. kobilo k žrebcu pripustiti (pripuščati); pren.: operi fastigium i. Ci. Sicer s praep. (kam?): mortuum in rogum Ci., dextram in caput L., aliquem in plaustrum L.; prim. pedem super cervicem Cu.; a tudi in z abl.: in capite aliquid imp. Ci.

2. occ. (osebe v kak namen) postaviti (postavljati), nastaviti (nastavljati): si emimus, quem vilicum imponamus? Ci., si ipse servire poterat, nobis dominum cur imponebat? Ci., consulem populo Ci., custodem in hortis N., regem imp. Macedoniae L. nad Makedonijo, eum legionibus T.

3. (breme, opravilo, odpravnino, dajatev idr.) naložiti (nalagati), naprtiti; v pravem pomenu: clitellas bovi imp. Ci.; potem pren.: gentibus iugum imp. Cu., alicui onera i. Cu., ferre onus impositum O., tantum oneris plebi imponebatur Ci., multa sunt huic ordini imposita munera Ci., agris novum vectigal imp. Ci., alicui portorium, decumas, laborem, negotium imp. Ci., stipendium Ci., Cu., tributum C., ea lex privatis hominibus imposita est per latrocinium Ci., alicui cognitoris personam Ci. (vlogo = krinko), eius partes Rosciis imp. Ci., belli invidiam consuli imp. S.; alicui impositum est z inf.: V.

4. komu kako laž natvesti (tveziti), naplahtati koga, preplahtati, prevarati, preslepiti koga: Catoni egregie imposuit Milo noster Ci., simulata deditione praefectis Antigoni imposuit N. —

III.

1. priložiti, pritakniti, pristaviti, nastaviti (k čemu ali ob kaj): claves portis imp. L.; pren.: frenos imp. animo L., licentiae Cu. nadeti; pogosto z manus: manum imp. calathis O.; od tod pren.: rei alicui extremam (supremam O.) manum imp. V. dodelati, dovrševati; od tod occ.: finem orationi imp. L., Cu. (do)končati, modum rei imp. L. dati pravo mero (smer, cilj).

2. metaf.
a) (ime) pridejati, pristaviti, dati, nade(va)ti: honesta nomina turpissimis rebus imp. Ci.; z acc.: filio … Philippum nomen imposuerat Ci.; z gen.: direptioni cellae nomen imp. Ci.
b) (zlo) prizade(ja)ti, povzročiti komu kaj hudega, nagoditi, zade(va)ti, nahuditi komu: mihi impone istam vim Ci., felicitati rerum eius labem imp. Cu., quibus tu privatim iniurias imposuisti Ci., accipienda plaga illi, qui imposuit Ci.

Opomba: Star. obl.: pf. imposīvit Cat., Pl., inf. pf. imposisse Pl., sinkop. pt. pf. im-(in-)-postus 3 V., Lucr., Stat., Val. Fl.

īn-staurō -āre -āvī -ātum (prim. re-staurō)

1. nastaviti (nastavljati), postaviti (postavljati), napraviti, pripraviti (pripravljati), storiti, prirediti (prirejati): choros V., epulas T., sacrum diis T., videte, ne nova proscriptio instaurata esse videatur Ci., instauramus Polydoro funus V., monumenta sibi, sibi tunicas Plin.

2. occ. pren. zopet dvigniti (dvigati), povzdigniti, (povzdigovati), (o)krepiti, osvežiti (osveževati): instaurati sunt animi V., silentio vires loquendi Macr., vinum Plin.

3. metaf. obnoviti (obnavljati), ponoviti (ponavljati), oživiti (oživljati): scelus illud pristinum instauravit Ci., gladiatoribus tuis instaurandae caedis potestatem non dedi Ci., bellum Auct. b. Alx., novum de integro bellum L., pugnam Iuv., arma Sil., rapinas et incendia S. fr., talia Grais instaurate V. storite, da se to ponovi, societatem Suet., sacrificium Ci., sacra, ludos Ci., L. instauratque diem donis V. ga zopet z darovi (= slovesno) obhaja.

justieren justirati; Technik (natančno) naravnati, uravnati, nastaviti; Münzen: preizkusiti težo

mandare v. tr. (pres. mando)

1. poslati, odposlati:
mandare per il medico poslati po zdravnika, poklicati zdravnika
mandare all'aria, a monte qcs. pognati kaj v zrak, pogubiti kaj
mandare a male pokvariti, skvariti
mandare a fondo potopiti
mandare in rovina uničiti, razdejati
mandare qcn. da Erode a Pilato pren. koga pošiljati od Poncija do Pilata
mandare qcn. all'altro mondo koga spraviti na drugi svet, umoriti
mandare in fumo pognati v zrak, izjaloviti
mandare via qcn. spoditi koga
mandare via un operaio odpustiti delavca
mandare una lettera odposlati pismo
mandare giù qcs. pogoltniti kaj; pren. požreti, prenesti

2. poslati, nastaviti:
lo mandarono come pretore in Sicilia poslali so ga za sodnika na Sicilijo
mandare in prigione poslati v zapor
mandare al diavolo, a quel paese, in malora pren. poslati k vragu

3. pognati:
mandare la macchina pognati avto
mandare in onda poslati v eter, prenašati (prek radia, televizije)

4.
mandare un grido zakričati
mandare lampi bliskati se
mandare sangue krvaveti

5. poslati, pošiljati (kot kazen, kot plačilo):
che Dio ce la mandi buona Bog pomagaj!, naj bo srečno
piove che Dio la manda lije kot iz škafa
PREGOVORI: chi vuole vada, e chi non vuole mandi preg. kdor sam naredi, naredi za tri

nachstellen

1. (ponovno) nastaviti; postaviti/uvrščati za; eine Uhr: pomakniti nazaj

2. (verfolgen) zalezovati (koga)

3. den Familiennamen: dodati svoj priimek

nàčēti nȁčnēm
1. načeti: načeti jabuku, hljebac, ušteđevinu, vreću brašna; starost ga je načela
2. začeti: načeo je govoriti o svojim nedaćama
3. nastaviti: načeti bure, bačvu
4. načeti, razdevičiti: načeo je poneku djevicu
5. načela ga je bolest začel je bolehati, zdeluje ga bolezen

namàknuti nàmaknēm, namàknuh nàmaknū in namàkoh nȁmače, namàknuo namàknula in namàkao namàkla
I.
1. natakniti: namaknuti uzdu, zamku, omču, koga na kolac, šešir na glavu, prsten na prst, neprijatelja na koplje
2. pomakniti: namaknuti kapu na čelo
3. dobiti, preskrbeti: bolje hrane treba joj namaknuti, ona je bolesna
4. pripraviti: poša mu je već namakla večeru
5. pripeljati: silan aga namaknu gojne vole i dželate
6. nastaviti: ako te udari po lijevom obrazu, ma ti mu namakni desni
7. sezidati, zgraditi: namaknuti most
8. pridobiti: namaknuti silno imanje, krupne pare, silan novac
II. namaknuti se priplavati nad: naoblači se i oblak se nad grad namaknuo

nàmjestiti -īm (ijek.), nàmestiti -īm (ek.)
I.
1. postaviti: namjestiti stolice oko stola; namjestiti stražu
2. nastaviti: namjestiti činovnika, zasjedu, klopku
3. vdeti: namjestiti pero u držaljicu
4. pristaviti: namjestiti ljestve o zid
5. vstaviti: namjestiti zub, protezu
6. postlati: namjestiti krevet
7. uravnati: namjestiti slomljenu nogu
8. pospraviti: namjestiti sobu
9. urediti: namjestiti kosu, odijelo
10. opremiti: namjestiti stan, sobu
11. pogrniti: namjestiti sto, stol
12. poravnati: namjestiti jastuk
13. popraviti: namjestiti sto, stol koji slabo stoji
14. namjestiti kome rebra ekspr. pretipati komu rebra, pretepsti koga
II. namjestiti se
1. postaviti se
2. urediti se
3. nališpati se
4. namestiti se

ob-iciō -ere -iēcī -iectum (ob in iacĕre)

1. nasproti vreči (metati), nasproti, pred, spredaj postaviti (postavljati): argentum alicui ob os Pl., tabulas alicui ob os Ap. pod nos tiščati, o. se copiis C., se hosti N., se alicui infesto venieti obviam L., abeunti se obiecit Cu., se ad currum obicit V. plane na voz; med. nasproti stopiti (stopati): visu repentino obiecto N. ob nepričakovanem prizoru, obiectā re terribili Ci. pri kaki strahoviti prikazni, aliud miseris obicitur V., obicitur monstrum oculis V. se prikaže; occ.: opponere id et obicere adversario Ci. odvrniti (odvračati).

2. vreči (metati), zagnati (zaganjati) kaj pred koga, komu: Pl., Ter., Varr., Sen. rh., Val. Max. idr., Cerbero offam obicit V., o. parricidae corpus feris Ci., devorundos servos muraenis Sen. ph., aliquem bestiis Eutr.; pren.: delenimentum animis Volani agri dimensionem o. L.; metaf. prepustiti (prepuščati), izročiti (izročati), nastaviti (nastavljati), izpostaviti (izpostavljati) koga, komu (čemu): legatum hominibus feris C., consulem morti Ci., exercitum flumini C., se hostium telis Ci., caput V. življenje (nevarnosti), vitam invidiae Ci., obiectus fortunae Ci. ali calumniantibus Q., obiectus ad omnes casus Ci., obicere se in dimicationes Ci.

3. occ. za obrambo postaviti (postavljati) kaj pred koga (kaj), preložiti (prelagati), položiti (polagati) kaj pred koga (kaj), držati kaj pred čim ali proti čemu: carros pro vallo C., Alpium vallum contra transgressionem Gallorum Ci., novum pro diruto muro L., portis ericium C., fores L. ali portas V. zaloputniti, o. fossam L., cervos L. španske jezdece, prenosne ovire, funes iumentaque Auct. b. Alx., scutum L., clipeos ad tella obiciunt V., navem faucibus portūs C.; metaf.: noctem peccatis et fraudibus obice nubem H. zagrni z nočjo in z oblakom = naredi nevidne; od tod pt. pf. obiectus 3 (o krajih, rekah idr.) ležeč (stoječ) pred čim, čemu nasproti, spredaj ležeč (stoječ): insula obiecta portui Brundisino C., silvae obiectae (= obiacentes) C., tot omnibus obiectis Cu.

4. (z abstr. pojmi) navd(aj)ati koga s čim, navdahniti (navdihovati), obuditi (obujati), vzbuditi (vzbujati), prizade(va)ti, povzročiti (povzročati) komu, kaj, spraviti (spravljati), postaviti (postavljati) koga v kakšno stanje (npr. v strah): Pl., o. alicui laetitiam nec opinanti (iznenada) Ter., deos sibi eam mentem obiecisse, ut … L. da so mu to misel navdahnili bogovi, quae res tantum furorem Roscio obiecit? Ci., rabiem canibus V. razbesneti, razdražiti pse, o. spem, terrorem L., mentem et dolorem Ci., religione obiectā C. ker so se porajali verski pomisleki; od tod pass. obicitur alicui aliquid = dogodi se, prigodi se, zgodi (dogaja) se, pripeti se komu kaj, koga doleti kaj: hocine? ...? mihi mali obici tantum! Ter., tum hoc mihi esse obiectum malum! Ter., obiectabatur animo metus et dolor Ci. sta obhajala (navdajala) srce.

5. oponesti (oponašati), očitati: L., O., T., Plin. iun., Pr. idr., ignobilitatem obiecit Caesaris filio Ci., furta mihi obiciuntur Ci.; s kavzalnim stavkom: non tibi obicio, quod (da) hominem dignissimum tuis moribus, Apollonium Niconis … spoliasti ac depeculatus es Ci., Meneclides Epaminondae obiecit, quod liberos non haberet N.; s povednim stavkom (ACI): obicit mihi me ad Baias fuisse Ci.; tudi z de: de Cispio mihi igitur obicies? Ci., quod obiectum est de pudicitiā Ci. Od tod subst. pt. pf. obiecta -ōrum, n očitki, očitanja: o. negare, diluere Q.

Opomba: Star. obiexim -is = obiecerim -is: Pl.

offerō -ferre, ob-tulī (op-tulī), ob-lātum (ob in ferre)

1. na(s)proti nesti, prinesti (prinašati), nuditi, ponuditi (ponujati), poda(ja)ti, (po)kazati: Acc. ap. Fest. et ap. Ci., Ter., S., Q., Tib. idr., dextram Philippo Cu., aciem (meč) strictam venientibus V., speciem Cu., os suum non modo ostendere, sed etiam offerre Ci. hote se dati spregledati, nec dis cordi fuisse poenam eius oblatam prope oculis suis L. da se je izvršila kazen skoraj pred njihovimi očmi, neque ut quicquam interesset inter intestinum et oblatum Ci. in da je čisto vseeno, ali je povzročilo tako stanje kaj notranjega ali kaj zunanjega (kak notranji ali zunanji vzrok); metaf.: quam in partem fors obtulit C. ga je privedlo, cohortes fors offert C. pelje nasproti, locum fors offert C. nudi, ponuja; med. in refl. ponuditi (ponujati) se, (po)kazati se, prikaz(ov)ati se, pri(haja)ti pred oči, pojaviti (pojavljati) se, na(s)proti stopiti (stopati): foedum omen se obtulit Cu., lux quaedam videbatur oblata Ci., mihi sese offert Amyntas V. mi pride nasproti, me sreča, Allecto se offert iuveni V. prikaže; metaf.: oblata occasione C. ko se je ponudila priložnost, nova res oblata V. nova prikazen, cuius oblata est praesentia O., religio oblata est Ci. utrnil se mu je verski pomislek, metu oblato Ci.; occ. sovražno na(s)proti stopiti, pot zastopiti, pot zastaviti (zastavljati), pot zapreti (zapirati), postaviti (postavljati) se po robu, upreti (upirati) se: o. se hostibus C., se consulibus ferociter obtulerunt L., statim me Antonii sceleri obtuli Ci., Fauno sese obtulit V.

2. metaf.
a) ponuditi (ponujati): spem imperii offerunt patricii Ci., obtulit se ad ferramenta prospicienda Ci., operam suam ultro L., foedus V.; z dvojnim acc.: magistratibus se offerre consiliarium Suet. za svetovalca, se medium paci V. za mirovnega posrednika; z ACI: offerebat se intercessurum T.
b) izkaz(ov)ati, prizade(va)ti, da(ja)ti, zada(ja)ti, storiti (delati), povzročiti (povzročati): Ter., Luc. ap. Non., Pac. ap. Non., Cat. idr., Germani Ambiorigi beneficium obtulerunt C., bonum a dis oblatum et datum est Ci., auxilium Cereris multis oblatum est Ci., mortem parenti, stuprum sorori Ci., quis est, qui moram mi occupato molestam optulit? Pl.; occ. Bogu darovati, podariti (podarjati), posvetiti (posvečevati), žrtvovati (prim. sl. ófrati, ófer): Eccl.
c) nastaviti (nastavljati), izpostaviti (izpostavljati): Acc. ap. Ci. et ap. Non., Pl., L., se proelio, telis, morti C., pro te totiens morti me obtuli Ci., meum caput obtuli periculis Ci., se invidiae Ci., se in discrimen (pogibeli) Ci.
d) na dan da(ja)ti, na dan spraviti (spravljati), starejše obelodaniti, povedati, reči (govoriti), izreči (izrekati) kaj zoper koga: oblato falso crimine L., crimina o. Ci.
e) prinesti (prinašati), vzrok (povod) da(ja)ti čemu, za posledico imeti kaj: formae, quae reapse nullae sunt, speciem (prevaro) autem offerunt Ci.

Opomba: V afr. vulg. lat. imp. ofers: Ap.

op-pōnō -ere -posuī -positum (ob in pōnere)

1. na(s)proti postaviti (postavljati), položiti (polagati), postaviti (postavljati), položiti (polagati), (po)držati pred (ob) kaj, pass. nasproti stopiti (stati), se uleči (ležati): Petr., Cels. idr., o. manum fronti O. dati na čelo, oculis (ante oculos) manū o. O. ali manum ad oculos Suet. zasloniti (zaslanjati), zakri(va)ti si oči z roko, auriculum H. nastaviti, prožiti, pomoliti, fores oppositae O. nasproti postavljena = zaprta; med.: luna … opposita soli Ci. ki je stopila soncu nasproti; poseb. kaj v varstvo ali bran, obrambo (čemu) na(s)proti, kaj pred kaj postaviti (postavljati): exercitum barbarorum copiis Cu., armatos ad omnes introitus C., turrim ad introitum portūs C., castra ante moenia L., alicui equites C., se alicui C. idr., pro carissimis pignoribus corpora o. Cu. te predrage zastave zaslanjati s svojimi telesi, urbs barbaris ut propugnaculum opposita N. nasproti stoječe, moles oppositae fluctibus Ci.; o mestih: oppidum oppositum Thessaliae C. ki stoji nasproti Tesalije, Rhegion oppositum contra Lanclēia saxa O.; occ.
a) kot kockarski t.t. staviti proti (za protidobitek): pono palium: ille suum anulum opposīvit (= opposuit) Pl.
b) kot t.t. raznih voznikov: o. currum Sil. ali samo opponere Plin. zavoziti preko poti, zapreti (zapirati) komu pot z vozom (da se naslednji voz zadene ob njega in prevrne).

2. metaf.
a) nastaviti (nastavljati), izpostaviti (izpostavljati), prepustiti (prepuščati): Gell., ad omne periculum solus opponitur Ci., se periculis o. Ci. izpostaviti (izpostavljati) se nevarnostim, nudatas radices hiberno frigori Plin.
b) komu kaj kot strašilo pred oči postaviti (postavljati), predočiti (predočevati): alicui formidines Ci., oppositus est terror Antonio Ci.
c) postaviti kak nasprotni razlog, opreti (opirati) se na nasprotni razlog, navesti (navajati) kaj proti čemu, ugovarjati, nasprotovati, oponírati: Q., quid habes, quod mihi opponas? Ci., quid opponas si negem? Ci., aliqui nomen, valetudinem alicuius Ci.
d) primerjaje na(s)proti postaviti (postavljati), v pass. = na(s)proti stati: Ph., Sen. ph., Gell. idr., multis secundis proeliis unum adversum C., omni virtuti vitium … opponitur Ci. stoji nasproti, his quattuor causis totidem medicinae opponuntur Ci.
e) kot jur. t.t. v zastavo da(ja)ti, zastaviti (zastavljati): o. res suas ad securitatem creditorum Sen. ph., ager oppositus est pignori ob decem minas Ter., o. domos nostras Vulg., animam suam tibi Vulg.; v besedni igri s pomenom pod 2. a): villula vestra non ad Austri flatus opposita est ..., verum ad milia quindecim et ducentos Cat. — Od tod adj. pt. pf. oppositus 3 nasproten, nasprotujoč, protiven, subst. opposita -ōrum, n nasprotujoči si stavki, protislovja: Gell.

Opomba: Star. pf. opposīvit: Pl.; sinkop. pt. pf. oppostus: Lucr.

os-tendō -ere -tendī -tentum, mlajše -tēnsum (iz *ops-(obs-)tendō)

1. nasproti držati, (po)moliti, prožiti, nastaviti (nastavljati), izpostaviti (izpostavljati): Varr., Plin. idr., o. manūs Pl., glaebas Aquiloni V., lucos Phoebo Stat., locus (ager) soli ostentus Ca.; metaf.: mihi eius defensio ostenditur Ci. ugovarjaje mi molijo pod nos, ugovarjajo mi in kažejo.

2. očem (pogledu) (po)nuditi = postaviti (postavljati) na svetlo (na ogled), (po)kazati, prikaz(ov)ati: Acc. et Pac. ap. Fest., Ter., L., O., V., H. idr., epistulam N., tabellas Ci., telum inimico Ci., dentem medico Suet., necopinato te ostendisti Ci.; kot voj. t.t. (z namenom, da bi sovražniku grozil ali ga prevaral) (po)kazati: o. ad terrorem hostium aciem L., pedestres copias C., ab ea parte oppugnationem L. navidezno se pripravljati na naskok; tudi refl. se o. H., S., C. idr.

3. ušesom (po)nuditi = da(ja)ti glas, glasiti se, oglasiti (oglašati) se: vocem o. Ph. oglasiti (oglašati) se.

4. metaf.
a) pred oči postaviti (postavljati), (po)nuditi, obljubiti (obljubljati), obetati: Vell., spes premiorum militibus ostenditur Ci., o. metum, viam salutis Ci., occasio mi ostenta Ter., hisce insidiose spem falsam Ci. slepiti jih s praznim upanjem, obljubljati jim „hruške na vrbi“, ostenditur aliquid (npr. triumphus, victoria) L. ali ostenditur spes alicuius rei Ter., Suet. obeta se, pričakuje se, pričakovati se sme, videti je kaj.
b) (po)kazati, na dan da(ja)ti, jasno, očitno izraziti (izražati), razode(va)ti: Pl., animi robur ostendit in equo domando Cu., potestatem suam in aliquem Ter., virtutem S., se alicui inimicum N. svojo mržnjo, odium patris ex hoc ostenditur Ci. se kaže v tem.
c) narediti (delati), da postane kaj očitno, razkri(va)ti, razložiti (razlagati), naznaniti (naznanjati), izjaviti (izjavljati), omeniti (omenjati), povedati (govoriti): adventūs causam N., alicui sententiam suam Ter., quod epistulis eius ostenditur Suet., ostendi hoc ex epigrammate Gell.; z dvojnim acc.: aliquem nocentem Plin. iun.; v pass. z dvojnim nom.: quibus verbis Philippus ostenditur … laetus Titus Castricius ap. Gell.; z ACI: Ter., C., N., ostendo nihil eorum fecisse Roscium Ci.; v pass. z NCI: Ci., Corn., Ap., palma … ex pavimento exstitisse ostendebatur C.; z odvisnim vprašalnim stavkom: quid sui consilii sit ostendit C., quid fieri placeret, ostendi Ci.; z de: de his partibus primum ostendendum est Corn. o teh delih moramo najprej izreči svoje mnenje; abs.: sed aliter atque ostenderam facio Ci.; kot vrinjeni stavek: uti supra ostendimus ali ut ostendimus supra N. — Od tod subst. pt. pf. ostentum -ī, n

1. čudežno znamenje (ki kaže na prihodnost), čudežna reč, čudežna stvar, čudež, čudo: L., Ph., Petr., Aur., Val. Max., Suet., magnorum periculorum metus ex ostentis portenditur Ci., ostenti prorsus genus Iust., scis Appium censorem hic ostenta facere Caelius in Ci. ep. da vzbuja tukaj velik strah.

2. pošast, nakaza, spaka: verebar, ne velut monstrum ostentumque me obtruncatum volturiis pabulum redderent Ap.; v nravnem pomenu: Vatinius inter foedissima eius aulae ostenta fuit T.

Opomba: Iz sup. debla izpeljane obl. se v klas. lat. nadomeščajo z obl. glag. ostentāre.

ponàmjestiti -īm (ijek.), ponàmestiti -īm (ek.)
1. po vrsti postaviti: ponamjestiti stolice u dvorani
2. nastaviti: ponamjestiti ljude na radna mjesta
3. postlati: ponamjestiti krevete
4. pospraviti: ponamjestiti sve sobe
5. pogrniti: ponamjestiti sve stolove

pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
I.
1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
2. odnesti: ponesi to odavde
3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
5. nastaviti: ponijeti čašu
6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
II. ponijeti se
1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele

pòstaviti -īm
I.
1. postaviti: postaviti što na svoje mjesto; postaviti mašinu, stroj; postaviti sebi za cilj; postaviti načelo; postaviti čete u bojni red; postavimo da to nije tako recimo, da to ni tako
2. podstaviti, podložiti: postaviti odijelo vatom, krznom
3. dati: postaviti kapu na glavu
4. pogrniti: postaviti sto
5. postaviti jed na mizo: postaviti gostu jelo
6. določiti: postaviti granicu
7. posaditi: postaviti gosta na stolicu
8. obložiti: postaviti korice od knjige zlatom i srebrom
9. namestiti, nastaviti: postaviti suca, sudiju, stražu
10. odrediti, določiti: postaviti globu, carinu
11. zastaviti: postaviti komu pitanje
12. napraviti, narediti: postaviti zulum, nešto za zakon
II. postaviti se
1. postaviti se: postaviti se u red
2. izročiti se, vdati se: što si se hudoj volji postavio
3. postaviti se: to će se sprovesti, pa makar se svijet na glavu postavio