Franja

eventuál

I. -ă (-i, -e) adj. morebiten, mogoč, možen

II. adv. mogoče, morda

fors-an, adv. (ixpt. z zamolčanim sit = fors[sit], an) morda, morebiti; s cj.: Ter., forsan aliquem verum auctores antiqui tradiderint L., et f. isto uterer beneficio Auct. b. Afr., occurrat mihi f. aliquis Q.; z ind.: Mart., forsan et haec olim meminisse iuvabit V., huic uni f. potui succumbere culpae V., et mihi f. tibi quod negarit, porriget hora H.; brez glag.: pernicies tibi paratur, f. et miserae mihi Ph.

forse

A) avv.

1. mogoče, morda, morebiti, nemara:
forse ho fatto male a dirglielo morda nisem storil prav, da sem mu povedal
forse ce l'abbiamo fatta morda nam je pa le uspelo

2. približno:
saranno forse le cinque ura bo približno pet

3.
forse (non) morda, slučajno, mogoče (v retoričnih vprašanjih)
non è forse vero? ali morda ni res?

B) m invar. dvom, negotovost:
essere, stare in forse biti v dvomih
metteresti in forse la mia buona fede? mar dvomiš o moji dobronamernosti?
senza forse zagotovo:
arriverò giovedì senza forse zagotovo pridem v četrtek
mettere in forse la propria vita ogrožati lastno življenje

forsit, adv. (ixpt. = fors sit) morda, morebiti: ut forsit honorem iure mihi invideat quivis H.

forsitan, adv. (ixpt. = fors sit, an) morda, morebiti, mogoče; s cj.: Ter., f. quispiam dixerit Ci., nimium f. haec illi mirentur Ci., maior ars aliqua f. esset requirenda Ci., f. nomen haberet O.; z odvisnim vprašalnim stavkom: f. quaeratis, qui iste terror sit Ci. f. et, scrobibus quae sint fastigia, quaeras V.; kot adv. z ind.: f. ea tibi dicta sunt mendacia Pl., longiorem orationem causa f. postulat Ci., et illi quidem f. et publica, sua certe liberata fide ab Caudio in castra Romana inviolati redierunt L., f. „Filia“ dixit O., f. et pugnas veniet germanus in ipsas Sil.; brez glag.: multa tulimus, spe f. recuperandae libertatis Ci.

fortasse, adv. (nadaljnja tvorba iz abl. forte) morda, morebiti, menda, pač; upam, da; abs.: Vah, tardus es. Fortasse Ter., amandat hominem — quo? Lilybaeum fortasse Ci.; pri glag. s cj. in ind.: f. dixerit quispiam Ci., f. in ea re nos fefellisset Ci., qui plus ei tribuerent quam f. vellent Ci., nescis tu f. Pl., f. dices, quid ergo? Ci., requiretur f. nunc, … Ci., iudices f. excusabuntur Ci., id illi f. minitantur Ci.; pri adj. in adv.: fretus f. familiaritate sua Ci., res enim f. verae Ci., de meo quodam amore gloriae, nimis acri f., … vobis confitebor Ci., incondite f. Ci., quem f. numquam viderat Ci., et tu idem f. Ci.; pri številnih pojmih = blizu, približno, okoli, okrog: nemo, nonnulli, pauci, plerique, multum, nimis, satis f. horā f. sextā Ci., triginta f. versus Ci. kakih 30 verzov, mercaris agrum f. trecentis … nummorum milibus emptum H.

fortassean, adv. (ixpt. = fortasse an) morda, morebiti: Acc. fr., Sis. ap. Non., Varr., Gell.

góbec -bca m., мо́рда -и ж.

haply [hǽpli] prislov
arhaično slučajno, morda

kȁko, kàko
I. prisl.
1. kako: kako se zoveš?
2. kakor: kako kome napiješ, onako će ti i otpiti
II. vez.
1. kakor: govorite pošteno, kako srce srcu zbori
2. da: ona izade da svima javi kako je umrla baka
3. kakor hitro: kako me ugledao, on mi pride
4. ker: kako su svi poznavali problem, mogao sam odmah preći na stvar
III. kako bilo kakor koli: gledaj da mu se kako odužiš; kako god kakor koli: treba to kako urediti; kako kad kadar koli: dodi ti kako; kako mu drago kakor koli: možeš napisati kako; kakogod
1. kako: nema nade da bi to moglo postati kako drukčije
2. morda: kad si Crnogorac, da ne poznaješ kako Maksima Crnojevića
3. kakor tudi: Boka je zemlja zdrava kako Hercegovina

magari

A) inter. še kako, bogdaj; seveda, kajpada:
Vengo con te? - Magari ! Ali naj grem s tabo? - Kajpada!

B) cong. ko bi le, bogdaj da:
magari fosse vero! ko bi le bilo res!

C) avv.

1. morda, verjetno

2. celo:
magari sarebbe capace di pretendere di esser pagato bil bi celo sposoben zahtevati plačilo

maybe [méibi:]

1. prislov
morda

2. samostalnik
možnost, verjetnost

mayhap [méihæp] prislov
arhaično morda

mica¹

A) f knjižno mrvica

B) avv.

1. (za podkrepitev nikalnice) ne, sploh ne:
non è mica vero saj ni res
mica male severnoital. kar dobro

2. morda, saj ne (v vprašalnih ali klicalnih izrazih):
mica ce l'hai con me? saj nisi hud name? ali si morda hud name?

mögen (mochte, gemocht)

1. (gern haben) imeti rad, marati; nicht mögen ne marati; sich mögen imeti se rada/radi

2. Hilfsverb: Hoffnung, Wunsch: naj (kar) (mag sie kommen naj (kar) pride; der Teufel mag ... hudič naj ...); Möglichkeit: morda, utegne (das mag so sein utegne biti tako); wer mag (das sein) kdo neki ...; wo mag ... kje neki ...; ich möchte rad bi, hotel bi; ich möchte nicht ne bi rad, ne bi hotel; möchtest du ...? bi rad/rada ...?; was (ich auch tun mag)/wer (auch kommen mag) kdorkoli, kadarkoli; möge (kommen) ... naj (pride) ...

möglicherweise po možnosti, morda, mogoče

mȍgūćno prisl.
1. mogoče: da li je to mogućno
2. mogoče, morda: tu ćemo, mogućno, naći i izlaz

mȍžda prisl. morda: možda imate pravo

mȍžebiti prisl. morda, morebiti: možebiti je i vaša tvrdnja pravilna

peradventure¹ [pərədvénčə] prislov
arhaično morda, slučajno

lest peradventure da ne bi slučajno
if peradventure če bi slučajno