Franja

crédit [kredi] masculin kredit, dobroimetje; vera, zaupanje; ugled, veljava, vpliv

à crédit na up, na kredit, familier zastonj
à porter au crédit du compte v dobropis konta
à valoir sur mon crédit na konto mojega dobroimetja
crédit de banque, de caisse, de transition bančni, blagajniški, premostitveni kredit
crédit extraordinaire izreden kredit
crédit foncier zemljiški kredit(ni zavod)
crédit municipal zastavljalnica
crédit à long, à moyen, à court terme dolgoročen, srednjeročen, kratkoročen kredit
banque féminin de crédit kreditna banka
balance féminin du crédit et du débit ravnovesje v kreditu in debetu (ni debeta)
côté masculin du crédit stran (v knjigi) imetja, aktiva
dépassement masculin de crédit prekoračenje kredita
établissement masculin de crédit kreditni zavod
lettre féminin de crédit kreditno pismo
octroi masculin, ouverture féminin d'un crédit odobritev, odprtje kredita
restriction féminin du crédit omejitev kredita
accorder, octroyer un crédit odobriti kredit
acheter à crédit kupiti na kredit
avoir du crédit imeti, uživati kredit
avoir tout crédit pour faire quelque chose imeti vso prostost za kaj
dépasser, ébranler le crédit prekoračiti, omajati kredit
donner du crédit à quelque chose dati čemu veljavo
être en grand crédit, jouir d'un grand crédit auprès de quelqu'un biti pri kom dobro zapisan
faire crédit à quelqu'un verjeti, zaupati komu, imeti zaupanje v koga; oprostiti, odpustiti komu; commerce komu kredit dovoliti, kreditirati
mettre en crédit (commerce) lansirati
ouvrir un crédit en faveur de quelqu'un jusqu'à concurrence de ... odpreti, odobriti komu kredit do višine ...
passer, porter quelque chose au crédit de quelqu'un komu kaj v dobro pisati
user de son crédit auprès de quelqu'un uporabiti svoj vpliv pri kom

crédit -e n posojilo, kredit

credito m

1. vera, zaupanje:
dare credito alla parola di qcn. verjeti besedi nekoga
un politico che ha, che trova credito presso gli elettori politik, ki mu volivci verjamejo, zaupajo
fare credito a qcn. zaupati komu

2. ugled, zaupanje (javnosti):
godere di molto credito uživati veliko zaupanje
persona di poco credito oseba, ki ne zasluži zaupanja

3. pravo, ekon. kredit:
essere in credito verso qcn. biti komu kreditor, upnik
titoli di credito vrednostni papirji
lettera di credito kreditno pismo, akreditiv
comprare, vendere a credito kupiti, prodati na kredit
carta di credito kreditna kartica
millantato credito lažno izdajanje, nepošteno predstavljanje (pred uradno osebo)

4. (attività bancaria) kredit:
istituto di credito kreditni zavod, kreditna ustanova
credito a lungo, a medio, a breve termine dolgoročni, srednjeročni, kratkoročni kredit

5. bančna ustanova, banka

crédito moški spol vera, zaupanje; kredit, ugled; odobravanje, privolitev, pritrditev; potrdilo; dokaz

crédito limitado (ilimitado) omejen (neomejen) kredit
carta de crédito kreditno pismo
establecimiento de crédito kreditni zavod
comprar (dar, tomar, vender) a crédito kupiti (dati, vzeti, prodati) na kredit
dar crédito a alg. verjeti komu
gozar de crédito uživati ugled
merecer (obtener) crédito zaslužiti (dobiti) kredit
otorgar (dar, hacer, conceder) crédito odobriti (dati) kredit, kreditirati
restringir el crédito omejiti kredit
sentar (tener sentado) el crédito na dobrem glasu biti
créditos pl krediti, kreditne vsote
créditos incobrables neizterljivi krediti
crédito abierto odprt (blanko) kredit
crédito largo, crédito a largos plazos dolgoročen kredit

crēdō -ere -didī -ditum (osnovni pomen je srce [= zaupanje] polagati na [v] koga ali kaj, zaupati komu)

I.

1. komu kaj zaupa(va)ti, poveriti (poverjati), preda(ja)ti, izročiti (izročati), v roke da(ja)ti, prepustiti (prepuščati): O., Plin. iun., Iust. idr., alicui id aurum, alicui tutelam Pl., alicui omnem exercitum Ter., cuinam praesidio pecua credemus Corn., cr. alicui omnes res ali res tantas Ci., ut mihi illum honorem non solum datum, sed etiam creditum et commissum putarem Ci., cr. fortunas suas alicuius fidei N., arma militi, alicui imperium L., num puero summum belli, num credere muros (hortati sumus)? V., Aenean credam (quid enim?) fallacibus auris et caelo? V., navis, quae tibi creditum debes Vergilium H., semina sulcis cr. Tib., ea (= semina), quae terrae credimus Col., cr. vela Ionio mari Cl.; pesn.: credere aliquem solo ali terrae Lucan. podreti koga na tla (na zemljo). Včasih s stranskim pomenom molčečnosti = zaupno izročiti (izročati), molčečno zaupa(va)ti: facinus magnum timido pectori Pl., quod erat cerae creditum, iam mihi credis? Pl., alicui cr. verba ali consilia sua omnia Ter., id tibi non credidit Ci., ei arcanos sensus cr. V., illa velut fidis arcana sodalibus olim credebat libris H., alicui tantundem quam sibi cr. Sen. ph. Pogosto refl. se credere alicui ali alicui rei zaupa(va)ti se, izročiti (izročati) se komu, čemu: se Neptuno (pesn. = mari) Pl., se victori Ci., cui se, cui salutem suam crederet Ci., cr. se alicuius tectis Ci., se suaque omnia alienissimis C., Daedalus … praepetibus pinnis ausus se credere caelo V., ausus se credere pugnae V. pogumno spustivši se v boj, te comminus aequo mecum crede solo pugnaeque accinge pedestri V. spusti se z menoj peš v boj, age te procellae crede veloci H., qui perfidis se credidit hostibus H., cr. se caelo Iovique O., se nocti ali se ponto O. upati si v noč (na morje), se publico (na plano) Sen. ph., temere se colloquio, se templi religioni Vell., se ventis Q., se pedibus Sil. (o bežečih), simpliciter se amicis Plin. iun., se fidei medici Iust.; kam? z in in acc.: inque novos soles audent se germina tuto credere V.; pass. (med.): casūs … turbae, quae tecum est credita ponto O. ki si je s teboj upala na morje.

2. occ. denar idr. komu zaupa(va)ti, posoditi (posojati), v najem da(ja)ti, na up da(ja)ti: cr. nemini Ca., quod credidisti, reddo Pl., alicui numquam quicquam cr. nisi si accepto pignore Pl., alicui male cr. Pl., ei nummum nullum credidit Ci., cr. alicui pecuniam (pecunias), grandem pecuniam Ci., pecuniam alicuius fide (na besedo) cr. Ci., cr. alicui aut pecuniam aut beneficia Sen. ph., exegit, quod crediderat Ci., ne, quod crediderat, perderet Ci., pecuniamque sine faenore sineque ulla stipulatione credidit N., cr. populis Ci., talenta Q.; abs.: credendi modum constituere Ci., in dando et credendo procedere longius Ci., cum credebat inductus usuris Ci., emam, aedificabo, credam, exigam Sen. ph. Pogosto v pt. pf.: res creditae zaupano, posojeno blago (= denar), npr.: solutio rerum creditarum Ci., iustitia in rebus creditis fides nominatur Ci., pecunias creditas solvere Ci. ali non solvere C., pecuniam creditam ali argentum creditum solvere L., pecuniae male creditae exactio Sen. ph.; elipt.: certa credita (sc. pecunia) Q.; pren.: quam bonā fide (terra) creditum fenus reddidit Plin. — Od tod subst. pt. pf. crēditum -ī, n kar je bilo komu posojeno, posojilo, dolg, kredit: creditum abiuraverat S., solvere creditum sorte L. plačati dolg z glavnico po odbitih obrestih, solvere creditum fide incolumi ex thesauris Gallicis L., etiam malo (sc. homini = lopovu) reddere creditum Sen. ph., exigere creditum Q., Suet., crediti exactio Mel., cr. iustum L., insolubile Sen. ph., publicum Q.; pren.: ex beneficio creditum facere ali beneficium creditum (predikatni acc.) facere Sen. ph.

II.

1. zaupati komu, čemu, upati na (v) koga, nasloniti se na koga, sloneti na kom, zanesti (zanašati) se na koga, na kaj; z dat. personae ali rei: cr. eorum nemini Ci., neque credit nisi ei, quem fidelem putat Ci., alicui parum ali nimium cr. C., Corn., neque loco neque homini cuiquam satis cr. S., neque mortali cuiquam neque tempori satis cr. S., dubitare, virtuti an fide (dat.) popularium minus crederet S., consules magis non confidere quam non credere suis militibus L. sta zaupala manj srčnosti kakor zvestobi … , praesenti fortunae non cr. L., cr. alicuius fidei Cu., cr. non amicorum fidei, non liberorum pietati Sen. ph., utrumque vitium est, et omnibus credere et nemini Sen. ph., alicui tantum cr., ut … Auct. b. Alx.; pesn.: nimium ne crede dolori V., altae neu crede paludi V., non cr. caelo adventantibus Euris V., equo ne credite Teucri V., hastae credere V., neu struere auderent aciem neu credere campo V. spustiti se v boj na planem, cr. talaribus O. zanašati se na … , credere desine ventis O., ante actis veluti male crederet O.; v pass.: pratensibus optima fungis natura est, aliis male creditur H.; z de: nec de te credam nostris ingrata serenis Val. Fl.; abs.: post amicitiam credendum est, ante amicitiam iudicandum Sen. ph., perditissimi hominis est fallere eum, qui laesus non esset, nisi credidisset Sen. ph.

2. occ.
a) α) komu, čemu verovati, verjeti; z dat. personae: credamus testibus Ci., ubi quis peieraverit, ei credi postea, etiam si per plures deos iuret, non potest Ci., si diceret iuratus, crederes (sc. ei) Ci., ego potissimum Thucydidi credo N., his auctoribus temere credens C., meliori (modrejšemu) credere non vis? H., si Valerio qui credat L., cr. talia deferentibus pueris Cu.; pogosto kot vrinek mihi crede, v pl. mihi credite verjemi(te) mi (moji besedi), poslušajte me (moj nasvet): Sen. ph., Amm., fuit tanti, mihi crede Ci., muta iam istam mentem, mihi crede, oblivisere caedis atque incendiorum Ci., sed, mihi credite, non est iturus (sc. Catilina in exsilium) Ci., „facinus“, inquit, „memorabile fecistis; sed, mihi credite, inchoata vestra gloria nondum perfecta est … “ L., carpe viam, mihi crede, comes H., nec perit in tanto quicquam, mihi credite, mundo O.; redk. obratno crede mihi, credite mihi: Ci. ep., Plin. iun., regia, crede mihi, res est V., namque ego, crede mihi, … te sequerer O., credite mihi, et nos, si viri sumus, a dis adoptabimur Cu., credite mihi, non est turpe misereri Sen. rh.; z dat. rei: fortunatorum promissis miseros credere non oportet Ci., cr. fabulis, somniis Ci., falsis visis non cr. Ci., nos non minimo potissimum numero credidimus L. nismo ravno najmanjšemu številu verovali = nismo imeli ravno najmanjše število za pravo, cr. oculis magis (ali amplius še več Sen. ph.) quam auribus L., cr. lacrimis O., nec vanis credite verbis O., (non) cr. famae Cu., O., cr. talia suadentibus oraculis Cu., rumori Suet.; star. z gen. rei ali causae: nam mihi divini numquam quisquam creduat (gl. opombo), qui … Pl., numquam … mihi quisquam homo mortalis posthac duarum rerum creduit (gl. opombo) Pl.; določilo z de: recte non credis de numero militum Ci. ep., leniter te accusans in eo, quod de me (govoricam o meni) cito credidisses Ci. ep., Dinon historicus, cui nos plurimum de Persicis rebus credimus N., maluit avunculo et Caesari de se quam vitrico credere Vell., de his famae credere Cu., cr. oratori maximo de nomine suae artis Q.; abs.: hae latebrae dulces et, iam si credis, amoenae H., egregium cum me vicinia dicat, non credam? Pers. Pass. brezos.: creditum est aliquando Sardis et fortasse credetur Ci., in quo scelere, etiam cum multae causae … inter se congruere videntur, tamen non temere creditur Ci., ne, quodcumque volet, poscat sibi fabula credi H.; pesn. pass. z osebnim skladom (credor = creditur mihi): ora (Cassandrae) non umquam credita Teucris V. ki jim Tevkri niso nikoli verjeli, certe credemur, ait, si verba sequatur exitus O., vix equidem credar O. komaj se mi bo verjelo, creditus accepit cantatas protinus herbas O. β) sibi credere samemu sebi (svojemu prepričanju) verjeti, sam pri sebi prepričan biti: non satis sibi ipsi credebant Auct. b. Alx., crede nobis, crede tibi Plin. iun., fieri malunt alieni erroris accessio quam sibi credere Min.
b) (z zunanjim obj.) kaj verjeti, kaj (v kaj) verovati, kaj za resnico imeti: quid iam credas? Ter., quod fere libenter homines id quod volunt credunt C., ille lacrimans orare, ne ea crederet S., cr. haec cupidius L., primus est deorum cultus deos credere Sen. ph., hoc nolo mihi credas, sed fideli Vergilio Sen. ph.; posebna rekla (večinoma kot vrinek): crede hoc meae fidei (besedi) Ter., quod quidem magis credo Ci. in to se mi zdi verjetneje, quod et non praedicanti facile equidem crediderim Ci., quod mihi credas velim, hoc mihi velim credas, tudi samo credas mihi velim ali velim mihi credas (sc. hoc) Ci. ep., quis hoc credat, nisi sit pro teste vetustas? O., quod nisi expertus vix credat Vell., quod equidem non temere crediderim Suet. V pass.: res tam scelesta credi non potest Ci., testimonium si diceret, non crederetur Ci., opinio in Sardinia credita Ci., Euander venerabilior divinitate creditā Carmentae matris L. ker se je splošno verovalo (priznavalo) božanstvo … , saepe, quod falso creditum est, veri vicem obtinuit Cu., falsum est, quod vulgo creditur, testamenta hominum speculum esse morum Plin. iun. Določilo s praep.: ne quid de se temere crederent S., licet Thrasymachus quoque idem de actione crediderit Q., Vittelius credidit de perfidia T., facilius de odio creditur T.; potest alio tempore … falsum aliquid pro vero credi S.; z ACI: Plin. iun., Ap., credone tibi hoc nunc, peperisse hanc e Pamphilo? Ter., credo te isto animo venisse Ci., quod vix credendum sit tantas res tam breviter potuisse declarari N., quod civitatem ignobilem atque humilem Eburonum suā sponte populo Romano bellum facere ausam vix erat credendum C., si pleraque dure dicere credit eos H., utinam Indi quoque deum esse me credant Cu.; z odvisnim vprašanjem: vix credere possis, quam sibi non sit amicus H., quam trepide anxieque certaverit, … vix credi potest Suet.; abs. (zunanji obj. se lahko pristavi v mislih): Lucr., audivi et credo (kot odgovor) Ter., credo, satis credo (kot odgovor na željo, ki jo je kdo o kom izrekel) Ter. že verjamem, že dovolj verjamem, imperiti facile ad credendum impelluntur Ci., ita me ad credendum ducit tua oratio Ci. tako me prepričuje tvoj govor, neque id mirandum, si non facile ad credendum adducebatur N., vidit, si quo esset iter facturus pronuntiasset, hostes non credituros N., neque caede vulgatā statim creditum est Suet.
c) verjeti = meniti, misliti, kakega mišljenja biti, imeti koga ali kaj za kaj: timeo, ne aliud credam atque aliud nunties Ter.; s predikatnim acc.: quid eam credis? Pl. kaj misliš (sodiš) o njej? quoscunque moribus aut fortunā novis rebus idoneos credebat S., quae deserta et inhospita tesqua credis, amoena vocat mecum qui sentit H., Scipionem Hannibal … praestantem virum credebat L., se Iovis filium credidit Cu., quos gravissimos sapientiae magistros aetas vetus credidit Q.; v pass. s predikatnim nom.: credi posset Latonia O., male credebar sanguinis auctor ego O., pignora da, per quae tua vera propago credar O., unde origo animi caelestis creditur Q.; pt. pf. v voc.: Rufe, mihi frustra ac nequicquam credite amice (drugi berejo amico) Cat.; z inf.: credit de suo adventu esse auditum N., in rem fore credens universos appellare et cohortari S., credas pluisse (lapidibus) Mel., non amavisse credebant sibi Plin. iun.; z ACI: Pl., Ter. idr., credidit Quinctius eum facta imitaturum Ci., credo ego vos, iudices, mirari, quod ego potissimum surrexerim Ci., cum reliquum exercitum subsequi crederet C., quod deditione factā nostros praesidia deducturos … crediderant C., ceterum credere illum nihil palam ausurum S., Poeno cepisse iam se urbem credente L., caelo tonantem credidimus Iovem regnare H., iurando gratiam Scythas sancire ne credideris Cu.; v pass. z NCI: Mel., Plin. iun. idr., ea (navis) praeter creditur ire Lucr., pro certo creditur (Catilina) necato filio vacuam domum scelestis nuptiis fecisse S., creditur, ex medio quia res arcessit, habere sudoris minimum … comoedia H., huic Epaphus magni genitus de semine tandem creditur esse Iovis O., Antiphon … pro se dixisse optime est creditus Q., aries creditus vexisse Phrixum T. o katerem se je mislilo, da … , illic voluntariā morte interisse creditus T.; pa tudi pass. z ACI: quorum neminem nisi iuvante deo talem fuisse credendum est Ci., creditur Pythagorae auditorem fuisse Numam L., creditum est ceteros veneno aut fame exstinctos (esse) T., numquam credito (absolutni abl.) sine fraude Germanicum interisse T.; abs.: at ego haut credo, sed certo scio Pl., credin' (= credisne)? Ter. meniš? misliš? (dvomeče vprašanje), ut Athenaeus credit (kot vrinek) Q., oppidum adiacet Cherrone, a Diana (sic creditur) conditum Mel.

3. Rekla:
a) credo (večinoma kot vrinek) kot subjektiven, pogosto ironičen izraz govornikovega mnenja, menim, mislim, menil bi, mislil bi, sumil bi, menda, pač: credo, misericors est Pl., Mulciber, credo, arma fecit Pl., si te iam, Catilina, comprehendi, si interfici iussero, credo, erit verendum mihi, ne non … Ci., quaerendum, credo, est, Heius num aes alienum habuerit Ci., quod Pompeius insidias timens, credo, … munitionibus appropinquare aliquamdiu non audebat C., quo maiorem, credo, licentiam habeant, qui peccare conentur C., credo, falsa existimans ea, quae de inferis memorantur S., a bello, credo, quod deinde gessit, appellatum L., evasti (= evasisti): credo, metues doctusque cavebis H. (prim. H. Sat. II, 2, 90), at, credo, mea numina tandem fessa iacent V., quisquis es, haud, credo, invisus caelestibus V., iam Thessali equites et Acarnanes Aetolique, … fundis, credo, et hastis igne duratis repellentur? Cu.
b) crederes (nekakšen porek irealnega pogojnega stavka) menil (mislil) bi bil, utegnil bi bil meniti (misliti), namreč: „ko bi bil videl“, 'ko bi bil mogel videti': Q., maestique — crederes victos — … redeunt in castra L., crederes Alexandrum … flere Cu., signum datum crederes Cu.

Opomba: Star. cj. ali opt. pr. creduam, creduas, creduat ali creduis, creduit, creduint: Pl.

fido² m ekon. kredit:
concedere un fido odobriti kredit

Haben, das, dobroimetje, imetje, dobro, v dobro, kredit

jaw-bone [džɔ́:boun] samostalnik
anatomija čeljustnica
ameriško, sleng kredit, posojilo

on jaw-bone na kredit

kréda ž (lat. credere) kredit, veresija: dobiti kaj na -o; v trgovini vzeti blago na -o
u dućanu uzeti robu na kredit; piti na -o
piti na veresiju, na vjeru (ver-)

nâvjera ž (ijek.) dial. kredit

òbduga ž zastar. upanje, kredit: kupio sam na -u

posojil|o¹ srednji spol (-a …) der Kredit, das Darlehen (denarno Gelddarlehen, hipotekarno Hypothekardarlehen, na vrednostne papirje Lombardkredit, osebno Personalkredit, za kupca Kundenkredit, za ustanovitev lastnega gospodinjstva Ehestandsdarlehen, potrošniško Konsumentenkredit)
posojilo proti zastavi die Beleihung (von)
prošnja za posojilo der Kreditantrag
najetje posojila die Schuldaufnahme, Geldaufnahme
podelitev posojila die Krediteinräumung
višina/vsota posojila die Darlehenssumme
stroški posojila Kreditkosten množina
terjatev iz posojila die Darlehensforderung
zavarovanje posojila die Kreditversicherung
vzeti posojilo einen Kredit aufnehmen, proti zastavi: (etwas) beleihen

posojílo -a s., по́зика -и ж., по́зичка -и ж., креди́т -у ч.

prìček m
1. počak, kredit: kupiti robu na priček; daje li se ovdje jesti i piti u priček
2. sprejem: izići kome u priček; ovdje nam nema ni -a, a kamoli ručka; izade u priček svome mužu

púf m nisko razg. kredit, veresija: vzeti blago na puf

surface [sürfas] féminin površina; površje; zunanjost, videz; commerce kredit, sredstva; figuré površnost, plitvost

en surface (minéralogie, mines) na površini, na dnevnem kopu
surface de l'eau, de la mer vodna, morska površina
surface convexe, plane izbočena, ravna površina
surface de la Terre, terrestre površina Zemlje, zemeljska površina
40 mètres carrés de surface 40 m² površine
calculer la surface d'un appartement izračunati površino stanovanja
ne connaître que la surface des choses poznati le zunanjo plat, videz stvari
(populaire) enboucher une surface à quelqu'un osupiti koga, zbuditi v njem veliko začudenje
faire surface priti na površje
le sous-marin a fait surface podmornica je prišla na površje

tick³ [tik]

1. samostalnik
pogovorno račun; kredit, up
ekonomija debetna postavka

on tick pogovorno na up, na kredit, na dolg
to buy goods on tick kupiti blago na kredit
to go tick delati dolgove

2. neprehodni glagol
kreditirati, dati na up (na kredit), vzeti na kredit; kupiti ali prodati na dolg; delati dolgove

trust¹ [trʌst] samostalnik
zaupanje (in v)
trdno upanje; zaupna oseba; kredit; depó, depozit; varstvo, skrbništvo, kuratorstvo; odgovornost, dolžnost skrbnika, kuratorja; obveznost, dolžnost; varovanec; dobrodelna ustanova, fundacija
ekonomija trust, kartel, koncern

in trust v shrambi, deponiran
on trust na kredit; na pošteno besedo
trust money pupilarni denar
breach of trust zloraba zaupanja, verolomstvo
the steel trust jeklarski trust
he is our sole trust on je naše edino upanje
to be in a position of trust biti na zaupnem (odgovornem) položaju
to commit to s.o.'s trust zaupati komu v varstvo
to give trust odobriti kredit, dati na kredit
to hold in trust for hraniti, upravljati za (koga)
to leave s.th. in trust with s.o. zaupati komu kaj, dati v varstvo
to place (to put) one's trust in zaupati (komu), zanesti se na (koga)
there is no trust to be placed in him nanj se ni moč zanesti
to put (to repose) trust in zaupati (se) komu
to take on trust vzeti na kredit
you must take what I say on trust morate mi to verjeti na besedo
to watch over one's trust paziti na osebo ali stvar, ki nam je zaupana

úpanje s
1. nadanje, nada: živeti v -u na kaj; nobenega -a ni več
nikakve nade nema više
2. kredit, veresija: kupiti na upanje

vàđevina ž (lat. vadimonium) dial.
1. kredit, upanje: kupovati na -u; uzeti ledinu na -u vzeti zemljo v zakup
2. predujem: posjednik šume udario je u -u lastnik hoste je letos posekal, kar bi prišlo na vrsto šele naslednje leto
3. kreditni zavod, posojilnica: štedionica koja se u nekim narječjima zove vađevina