Franja

Zadetki iskanja

  • herausbekommen* dobiti, spraviti ven; Geld: dobiti nazaj (drobiž); (feststellen) ugotoviti, izvabiti; ein Rätsel: (raz)rešiti
  • herauslocken jemandem etwas, pejorativ izmamiti, izvabiti
  • īn-spīrō -āre -āvī -ātum

    I. intr.

    1. pihniti (pihati) v (na) kaj, (za)piskati na kaj: inspirat conchae O., inspirantes ramis arborum aurae Q., nullius inspirat salo ventus Sen. tr.; kot gram. t. t. pridihniti glas = aspirirati: i. primae litterae Gell. —

    II. trans.

    1. foramen Plin. v luknjo, flammam Fl., granaria aquilonibus inspirentur Col.; metaf. navdahniti, navdihniti (navdihovati), navdušiti (navduševati), razvne(ma)ti: vates inspirati Iust., quibus viribus inspiret (orator) Q.

    2. vpiha(va)ti, vdahniti, vdihati (vdihavati, vdihovati): aliquid gravitati aurium per fistulas Plin., aliquid per scriptorium calamum Cels., animam homini Col., vipeream animam O., graves animas O., venenum O., venenum morsibus V., se (Fames) viro inspirat V. prešine; metaf. komu kako čustvo (na)vdahniti, obuditi (obujati), vzbuditi (vzbujati), navda(ja)ti ga s čim: alicui fortitudinem Cu., occultum ignem V., magnam cui mentem inspirat vates V., iram, misericordiam Q.

    3. izvabiti glas iz kakega pihala: fistulā brevi graviusculum sonum Gell.
  • iskúčiti ìskūčīm dial. izvabiti (s pretkanostjo): onu knjigu nisam mogao od njega iskučiti ni za novce ni na veru
  • izmámiti ìzmāmīm izmamiti, izvabiti: izmamiti pare od koga; izmamiti suzu iz oka
  • ìzmašiti -īm, izmášiti ìzmāšīm
    I.
    1. zamahniti: izmašiti nožem, sjekirom, rukom
    2. izmetati: iz zobnice izmaši sedam mrtvih glava
    3. izvabiti: unakrsnim pitanjima izmašiti pravu istinu
    4. oditi naprej: gazda Stevan se od sviju Tršićana odvojio i izmašio im radom i poštenjem
    5. priti na vrh: kad izmaših na brdo, počinuh
    6. dopolniti: izmašiti osamdeset godina
    II. izmašiti se porabiti, ostati brez česa: izmašiti se sitnoga novca
  • ìzviti ȉzvijēm
    I.
    1. zviti: izvila je tri zelena vijenca
    2. izviti: izviti komu što iz ruke
    3. izvabiti: izviti varnicu iz kremena; Partija je izvila iskru ustanka
    4. izvesti, izpeljati: izviti zaključak
    5. izdreti, potegniti: izviti nož iz korica
    6. nasršiti: izviti obrve
    7. zviti si, zviniti: izviti nogu
    II. izviti se
    1. zviti se: zubići, kao dlake tanki, izviše se ili polomiše
    2. izviti se: izviti se iz nevolje, iz zagrljaja; izviti se praznim izgovorima
    3. vzdigniti se: izvio se soko nebu pod oblake
    4. pokazati se: izvila se zlatna žica vrhom iz mora
  • ižicáriti ižìcārīm žarg. izmoledovati, izvabiti, izžicati: ižicariti novac za bioskop
  • lotsen [Schiffahrt] Schifffahrt pilotirati; Luftfahrt voditi z zemlje; figurativ jemanden spraviti (kam), durch eine schwierige Angelegenheit: spraviti skozi, pomagati skozi; Geld aus der Tasche: izvabiti, izmamiti
  • nakrèsati nàkrešēm
    I.
    1. naklestiti: nakresati granja za jedna kola
    2. izvabiti: nakresati komu suze gnjeva
    II. nakresati se ekspr. nakresati se, napiti se
  • namámiti nàmāmīm
    I.
    1. zvabiti: namamiti koga slatkim riječima
    2. izvabiti: namamiti smiješak, smešak na njeno lice
    II. namamiti se
    1. dati se zvabiti: on se namami lijepim izgledima
    2. navaditi se: namamila se djeca, pa često biju čardak kamenicama
  • nàtjerati -ām (ijek.), nàterati -ām (ek.)
    1. napoditi, nagnati: natjerati konja u rijeku
    2. pognati: natjerati komu rumen u lice
    3. prisiliti: natjerati koga na poslušnost
    4. izvabiti: natjerati komu suze na oči
    5. zvišati: natjerati cijenu robi
    6. spraviti, pripraviti: natjerati koga u škripac
  • prō-liciō -ere (prō in lacere) izvabiti (izvabljati), privabiti (privabljati), privlačiti (privlačevati), (pri)mamiti (primamljati), zamamiti (zamamljati), (za)mikati: nos illum interea proliciendo propitiaturos facul remur Pac. fr., eius amor cupidam me huc prolicit per tenebras Pl., ceterus ad spem proliceret arma sine noxā ponendi T., voluptas tardā prolicienda (vzbuditi) morā O.
  • rush2 [rʌš]

    1. neprehodni glagol
    navaliti (na), naskočiti, napasti, pognati se, vreči se, zagnati se, planiti, zakaditi se, (slepo) (z)drveti; (o vetru) besneti, šumeti; (o vodi) valiti se
    figurativno leteti, hiteti
    ekonomija živahno se razvijati
    šport spurtati

    to rush into certain death drveti v gotovo smrt
    to rush into extremes pasti v skrajnost
    to rush on (upon) s.o. planiti na koga
    to rush at the enemy planiti na sovražnika
    the blood rushed to her face kri ji je planila v obraz
    to rush into an affair prenagljeno, brez premisleka se lotiti neke zadeve
    to rush to the station drveti na postajo
    fools rush in where angels fear to tread figurativno norci si več upajo kot junaki

    2. prehodni glagol
    pehati, goniti, hitro gnati (voditi, peljati, poslati, transportirati), priganjati, pritiskati (na), siliti
    avtomobilizem hitro voziti, drveti z; prenagliti, prenaglo (brez premisleka) izvesti ali izvršiti (posel)
    vojska navaliti na (barikade), zavzeti, osvojiti v jurišu, jurišati na
    pogovorno preveč zaračunati, opehariti (out of za)
    izmamiti, izvabiti, izžicati (iz koga) (for s.th. kaj)

    to rush an examination ameriško z veliko lahkoto napraviti izpit
    do not rush me ne priganjaj me preveč, pusti me, da pridem do sape (da premislim)
    to be rushed for time pogovorno imeti zelo malo časa
    to rush one's car to Maribor drveti z avtom v Maribor
    to rush s.o. into danger spraviti koga v nevarnost
    to rush one's fences figurativno biti nestrpen, neučakan
    the guide rushed us through the Tower vodnik nas je hitro vodil (gnal) skozi Tower
    to rush s.o. sleng preveč komu zaračunati
    to rush s.o. to the hospital hitro koga prepeljati v bolnico
    to rush an obstacle z vso hitrostjo, v skoku premagati zapreko
    to rush an order (through) in a few days naglo izvršiti naročilo v nekaj dneh
    to refuse to be rushed ne se pustiti siliti (k naglici)
    to rush a task hiteti s poslom, naganjati k hitri izvršitvi naloge ali posla
    to rush a train navaliti na vlak
  • sacar [c/qu] vzeti iz, potegniti iz, izvleči, izpuliti; kopati, izkopati; izdati (knjigo); izvabiti (denar); (po)kazati, na dan prinesti, objaviti; izmisliti; odkriti, najti; odvzeti, odstraniti, očistiti (madeže); sklepati, rešiti; (žreb) izvleči; splakniti (perilo); izigrati (žogo); ameriška španščina laskati se; trgovina izvažati (blago)

    sacar absuelto oprostiti (pred sodiščem)
    sacar agua vodo zajeti, po vodo iti
    sacar buenos alumnos dobro učiti (o učitelju)
    sacar consecuencias potegniti sklepe, sklepati
    sacar copia prepisati
    sacar una copla izmisliti pesmico
    sacar la cuenta iz-, za-računati; premisliti
    sacar dinero (a) denar izvabiti (iz)
    sacar fuera de sí čisto zbegati
    sacar el gordo glavni dobiček vleči
    sacar lágrimas do solz ganiti
    sacar lengua (a) jezik pokazati; komu jezik izpuliti (grožnja)
    sacar manchas odstraniti madeže
    sacar una moda uvesti modo
    sacar un mote zasmehljivo ime dati
    sacar muelas izdreti zobe
    sacar un ojo oko izbiti
    sacar notas (za)beležiti, opazke (si) delati
    sacar novio spustiti se v ljubezensko razmerje (o dekletu)
    sacar el pecho izprsiti se
    sacar pollos rediti kokoši
    sacar un premio de la lotería zadeti dobitek v loteriji
    sacar una prenda zopet odkupiti zastavljen predmet
    sacar provecho (ali fruto) imeti korist
    sacar una prueba (fot) napraviti kopijo
    sacar punta priostriti (svinčnik)
    sacar la raya lase s prečo razdeliti
    ¿qué has sacado? kaj imaš od tega?
    ¿de dónde lo has sacado? odkod imaš to?
    sacar cavando izkopati
    sacar meditando izmisliti
    sacar mendigando izprositi
    sacar a bailar, sacar al baile pozvati na ples
    sacar a luz razkriti; objaviti
    sacar a pulso (un dibujo) prostoročno risati
    sacar a sol izpostaviti soncu
    sacar con agua fuerte odjedkati
    sacar con bien srečno končati
    sacar de un apuro iz stiske pomagati
    sacar de la cama iz postelje spoditi
    sacar do madre (fig) koga razburiti
    sacar de paseo na sprehod peljati, na sprehod s kom iti
    sacar en hombros na ramena vzeti
    sacar por el color po barvi spoznati
    sacarse la espina trn si izdreti
    sacar de tino pamet spraviti
  • sangrar kri puščati; figurativno na čep dati, nastaviti; (ribnik) odčepiti; zaklati (prašiča); izvabiti (denar); krvaveti

    sangrar por las narices krvaveti iz nosa
  • scalzare

    A) v. tr. (pres. scalzo)

    1. sezuti

    2. spodkopati (tudi pren.):
    scalzare l'autorità di qcn. spodkopati nekomu ugled, avtoriteto

    3. pren. pog. vleči, izvabiti (iz koga)

    B) ➞ scalzarsi v. rifl. (pres. mi scalzo) sezuvati se
  • soutirer [sutire] verbe transitif pretakati, izvabiti (quelque chose à quelqu'un kaj iz koga)

    soutirer le vin, le cidre pretakati vino, jabolčnik
    soutirer des promesses, un secret à quelqu'un izvleči, izvabiti iz koga obljube, tajnost
    soutirer de l'argent à quelqu'un izvleči, izsiliti denar iz koga
  • suf-fundō2 (sub-fundō) -ere -fūdī -fūsum (sub in fundere)

    1. suffundere alicui rei ali alicui aliquid
    a) (o tekočinah) spodaj vli(va)ti, spodaj zli(va)ti, spodaj razli(va)ti, podli(va)ti: vinum salutare Macr.; preg.: clam … aquam frigidam subdole suffundunt Pl. skrivaj … zahrbtno podlivajo mrzlo vodo = skrivaj … zahrbtno obrekujejo; klas. le med. spodaj (pod čim) se razli(va)ti, teči pod čim: animum esse cordi suffusum sanguinem Ci. pod srcem tekoča kri, quibus intumuit suffusa venter ab unda O. od vode, tekoče pod kožo = od vodenice, quorum (sc. imbrium) aqua tacite suffunditur Sen. ph., sanguinem oculis suffusum emendant Plin. podpluto kri v očeh, bilis subfusa Plin. pod kožo razlit žolč = zlaténica, rumeníca, ulcera alte suffusa medullis Cl.
    b) metaf. pesn. in poznolat. (o rdečici in bledici (bledobi) na obrazu): si (sc. luna) virgineum suffuderit ore ruborem V. če razlije (pravzaprav „podlije“) deviško rdečico po obrazu = če ji deviška rdečica zalije (oblije) obraz; sicer le med. in pass.: Masinissae haec audienti non rubor solum suffusus (sc. est) L. Masinise ni le oblila rdečica, animae rubor primum, deinde pallor suffunditur Sen. ph. po obrazu umirajočega se razlije najprej rdečica, potem bledica, pallor deinde suffusus est Cu. potem ga je (napol mrtvega) oblila bledica = potem je (napol mrtev) pobledel.

    2. suffundere aliquid aliqua re
    a) kaj s čim podli(va)ti, poli(va)ti, obli(va)ti, da(ja)ti čemu teči pod čim, kaj (po)rositi s čim, orositi (orošati) s čim, kaj namočiti (namakati) ali (o)močiti (omakati), (po)barvati, napolniti (napolnjevati), preplaviti (preplavljati), navda(ja)ti, zakri(va)ti, pokri(va)ti, prekri(va)ti, zastreti (zastirati) ipd.: tepido suffundit lumina rore O. porosi oči s toplimi solzami, s toplimi solzami prekrije oči, omnia suffundens mortis nigrore Lucr., suffunduntque sua caelum caligine (sc. nebulae) Lucr., rabidas suffundit sanguine venas Cl.; večinoma pass. in med.: lingua est suffusa veneno O., bile subfusi ali felle subfusi (suffusi) Plin. zlatenični ljudje, oboleli za zlatenico, agricola minio suffusus Tib. pobarvan, ut … vidit … Hyperionis orbem subfundi maculis Stat., crebro suffusae lanae Plin. pogosto namočena volna, superpositis lanis, quae subinde subfundantur Plin., equus suffusus P. Veg. ki so mu noge otekle, igne suffusae genae Sen. tr. ognjeno podpluta, si cruore suffunduntur oculi Plin. če so oči podplute, lacrimis suffundi Plin. iun. zasolziti se, inbecillos oculos esse scias, qui ad alienam lippitudinem et ipsi suffunduntur Sen. ph. ki se … tudi same zasolzijo; z gr. acc.: lacrimis oculos suffusa nitentīs V. s solznorosnimi očmi, (sc. lupus) rubrā suffusus lumina flammā O. z ognjenordeče podplutimi očmi.
    b) metaf. (o rdečici na obrazu): illa … pulchra verecundo subfuderat ora (gr. acc.) rubore O. je sramežljivo zardela (zažarela) v lepa lica, candorem (gr. acc.) roseo suffusa rubore O., vultum rubore suffundere Hier. zardeti (zažareti) v lica, in ore impudentia multo rubore suffusa Plin. iun., multo pudore suffunditur Plin. iun. oblije ga obilna rdečica; abs.: suffundere aliquem (sc. rubore) povzročiti (storiti, poskrbeti), da kdo zardi (da koga rdečica oblije), izvabiti (priklicati) komu rdečico na lica: haec et huiuscemodi Theophrastus disserens, quem non suffundat Christianorum? Hier. katerega kristjana bi ob takih njegovih besedah ne oblila rdečica?; pass. suffundi (sc. rubore) zardeti: sancti viri est suffundi, si virginem viderit Tert.; pren.: aequabili calore suffusus aether Ci. napolnjen, prežarjen, animus nulla in ceteros malevolentia suffusus Ci. ne navdan z nobeno zlohotnostjo do drugih = brez sleherne zlohotnosti do drugih, sales suffusi felle O. z žolčem prepojeni = ujedljivi, zajedljivi, porogljivi, littera suffusas quod habet maculosa lituras O. s solzami zabrisana mesta, oculi suffusi voluptate Q.

    3. na kaj, v kaj nali(va)ti, prili(va)ti, vli(va)ti: aquulam Pl., mare vinis Pl., „bene vos, bene te … optime Caesar!“ dicite suffuso terbona verba mero O., suffundere merum in os mulae Col., suffundere ius (omako) Col., in doliis sarmenta componentes acetum suffundunt Vitr.; pren.: cibo suffundamus vires Varr. Od tod adj. pt. pf. suffūsus 3 sramežljiv; v komp.: ab his annis et suffusior et vestitior sexus est Tert.
  • worm2 [wə:m] prehodni glagol
    osvoboditi, očistiti črvov (žival, rastlino)
    figurativno premikati, obračati v vijugah
    navtika spiralno omotati vrv sidra
    figurativno izvleči, izvabiti; prerezati kito (vez) pod pasjim jezikom

    to worm o.s. plaziti se kot črv
    to worm a secret from (ali out of) s.o. izvabiti tajnost iz koga
    to worm one's way (ali o.s.) into s.o.'s confidence vriniti se, vtihotapiti se v zaupanje kake osebe
    he wormed his way through the thicket kradoma se je splazil skozi goščavo
    neprehodni glagol
    iskati črve; vijugati se, viti se, vijugasto se plaziti; zvleči se (v), skrivaj se premikati