Franja

exprimer [ɛksprime] verbe transitif izraziti, izreči; pokazati, podati; izžeti, iztisniti (sok)

s'exprimer izraziti se
exprimer l'espoir izraziti upanje
droit masculin d'exprimer son opinion pravica izražanja svojega mnenja
exprimer sa reconnaissance izraziti svojo hvaležnost
exprimer le jus du citron iztisniti sok iz citrone
si je puis m'exprimer ainsi če smem tako reči
s'exprimer difficilement en anglais s težavo se izražati v angleščini
s'exprimer par gestes izraziti se s kretnjami

exprimir iztisniti, izže(ma)ti

exprimō -ere -pressī -pressum (ex in premere)

I.

1. iztisniti (iztiskati), iztlačiti, izgnesti, izže(ma)ti, ože(ma)ti: lacrimulam oculos terendo Ter., nubium conflictu ardor expressus Ci., expressus salsus de corpore sudor Lucr., liquor exprimitur per densa foramina O., Venus madidas exprimit imbre comas O., sucus ex sesama expressus Cu., suco expresso semini Plin., exprimere spongiam Cels., nasum Mart. usekniti se, sucina solis radiis expressa T., (Epicharis) vinclo fasciae … spiritum expressit T. si je sapo „iztisnila“ = se je obesila; occ.
a) kvišku pognati (poganjati), (po)vzdigniti, zvišati: quantum has (turres) cotidianus agger (nasipavanje) expresserat C., Appias expressis aëra pulsat aquis O. brizga vodo v zrak, exprimere aquam in altum Plin., ali in altitudinem summi clivi Vitr., si vertices isti terrena ex humili in altum exprimere possent Sen. ph.
b) besede krepko iz grla iztiskati = (jasno) izgovoriti (izgovarjati): nolo exprimi litteras putidius Ci., septimo anno lingua sermonem exprimit Q., exprimere verba ore libero Q., quamquam soni verba non exprimunt Q.

2. pren. iz koga kaj izsiliti (izsiljevati), prisiliti (prisiljevati), iz koga kaj izvleči, spraviti, komu kaj izsiliti: exprimere pecuniam Ci., Suet., nummos ab aliquo blanditiis Ci. izmamiti, nihil ab egentibus, laudem ab invitis, ab eis tantum exprimi frumentum, nihil dolore expressum, dictum per dolorem expressum, decretum officio expressum Ci., quam (legem) … ex natura ipsa … expressimus Ci., cur tu in iudicio exprimis, quod non fit in campo? Ci., exprimere vocem C., eam coronam amor, non vis expresserat N., utilitas expressit nomina rerum Lucr., deditio necessitate expressa L., exprimere alicui confessionem L., Sen. ph., Suet., exprimere laetitiam Auct. b. Alx., veritatem Cu., tantum ab aliquo, quantum concupierat Sen. rh., risum magis quam gemitum Plin. iun.; s finalnim stavkom: expressi, ut conficere se tabulas negaret Ci., expressit tandem, ut … operam polliceretur Cu.

— II.

1. kiparsko upodobiti (upodabljati): expressa in cera imago Pl., faber … ungues exprimet H., expressi vultus per ahenea signa H., exprimere simulacra ex auro Cu., litteras Cu. po vosku pisati, imaginem hominis gypso e facie ipsa Plin., arma casus tuos expressa Val. Fl. ki so na njem tvoje nezgode upodobljene, tako tudi: ara casus suos in marmore expressa T.; pesn.: pictura concubitus varios Venerisque figuras exprimens O; ret.: cuius (athletae) lacertos exercitatio expressit Q. je napravila v oči bijoče, veste … singulos artus exprimente T.

2. pren.
a) posnemajoč upodobiti (upodabljati), posne(ma)ti: oratorem imitando effingere atque exprimere Ci., exprimere alicuius vitam et consuetudinem Ci., expressa imago vitae Ci., N., liberalitate vitam patris expresserat filius Ci., virtutum nostrarum effigies expressa Ci., in Maeandri persona esse expressam speciem civitatis Ci., vitia imitatione ex aliquo expressa Ci., litterae lituraeque omnes adsimulatae et expressae Ci., exprimere solitos incessus vultumque sonumque loquendi O., incessum alicuius Sen. ph.; occ. α) preložiti (prelagati), prevesti (prevajati): verbum de verbo Ter., ali verbum e verbo Ci. dobesedno, fabellas Latinas ad verbum (dobesedno) a Graecis expressas non inviti legunt Ci., κατάληψις verbum verbo exprimentes comprehensionem dicemus Ci., ut Latine uno verbo exprimi non possit Ci., si modo id exprimere Latine potuero Ci., aliquid aemulari Latine et exprimere Plin. iun. β) (z besedami) izraziti (izražati), razločno (jasno) določiti (določati): haec verba non satis exprimunt fideicommissum Dig.
b) izraziti (izražati) = (p)opis(ov)ati, pripovedovati, povedati, natančno razložiti (razlagati), predočiti (predočevati): exprimere atque effingere verbis corporis cuiusquam formam Corn., mores alicuius oratione Ci., dicendo sensa exprimere posse Ci., exprimere intimos sensus civitatis Ci., omnīs hominis libidines, stupra, adulteria delicatissimis versibus expressit Ci., Charybdim poëtae exprimunt Ci., in Platonis libris omnibus fere Socrates exprimitur Ci., multas nobis imagines fortissimorum virorum expressas scriptores Graeci et Latini reliquerunt Ci., Mithridaticum bellum magnum atque difficile totum ab hoc expressum est Ci., aeque efficaciter odium fraternum hac sententia exprimere Sen. rh. — Skladi: z odvisnim vprašanjem: qui … dicat diligenter oportere exprimi, quae vis subiecta sit vocibus Ci., quam fuerit eventus exitiabilis, vix verbis exprimi potest Vell., exprimere non possum, quanto sim gaudio affectus Plin. iun.; z ACI (v zvezi z glag. dicere): nemo … superiorum non modo expresserat, sed ne dixerat quidem posse hominem nihil opinari Ci. (Tusc. disp. I, 26, 65) — Od tod adj. pt. pf. expressus 3, adv. -ē,

1. krepko (iz grla) iztisnjen, razločen: litterae neque expressae neque oppressae Ci. niti razločne niti pogoltnjene, verba expressa, sermo expressior Q., expressior loquacitas Plin., ut ea (R littera) a nullo expressius efferretur Val. Max.

2. izrazit, razvit: species deorum, quae habeat … nihil expressi Ci., corpora … lacertis expressa sunt Q. mišičasta, omnibus membris expressus infans Q.

3. pren. izrazit, jasen, nazoren, natančen, določen, razločen: iustitiae expressa effigies, expressa sceleris vestigia, non expressa signa, sed adumbrata virtutum Ci., haec profecto vides, quanto expressiora … futura sint Ci., expresse conscripta ponere oportet exempla Corn., quid ad exemplar antiquitatis expressius? Plin. iun., expresse dicere Plin. iun., quod ipsum expressius hoc versu Hesiodus significavit Col., ut expressius dicam ali dicatur Aug., expressius continere Cod. I.

extract² [ikstrǽkt] prehodni glagol (from)
izvleči, izruvati, ven potegniti; iztisniti
kemija izločiti; narediti izvleček, povzeti; izbirati
matematika koreniti

extraire* [ɛkstrɛr] verbe transitif izvleči, izruvati, potegniti ven, izdreti; minéralogie, mines pridobivati; iztisniti (sok); chimie izlužiti, izločiti; ekscerpirati, izpisati, napraviti izpisek ali izvleček; izvleči, izsiliti (skrivnost)

extraire une balle izvleči kroglo
extraire la houille d'une mine pridobivati premog iz rudnika
extraire des citations d'un livre ekcerpirati citate iz knjige
extraire la racine carrée, cubique potegniti kvadratni, kubični koren
s'extraire de sa voiture (familier) s težavo zlesti iz avtomobila

extravasate [ekstrǽvəseit]

1. medicina prehodni glagol
iztisniti (kri)

2. neprehodni glagol
izlivati se, prenikati (iz žil)

extrude [ekstrú:d]

1. prehodni glagol
izriniti, izgnati, iztisniti

2. neprehodni glagol
štrleti

exurgeō -ēre (—), (—) iztisniti, izže(ma)ti: Pl.

fließpressen iztiskovati, iztisniti

herausdrücken iztisniti; die Brust herausdrücken izprsiti se

herauspressen iztisniti, iztiskati

herausquetschen iztisniti

herausschinden izvleči, iztisniti, izžeti

herausstoßen^* poriniti ven; Worte: iztisniti

herausziehen^* potegniti ven/na dan; Saft: iztisniti; aus einem Gebiet: odseliti se, oditi

hinausdrücken iztisniti; sich hinausdrücken (potihem) izginiti (ven)

hochpressen iztisniti

iscijèditi ìscijedīm (ijek.), iscéditi ìscēdīm (ek.)
I.
1. izcediti, precediti: iscijediti sir, med
2. iztisniti, izžeti: iscijediti sok iz limuna
3. izmozgati: iscijediti koga
4. počasi, narejeno kaj reči: iscijediti rečenicu, dvije kroz zube
II. iscijediti se izcediti se

ìskljukati -ām
1. spitati: iskljukati ćurane, guske
2. iztisniti, izprešati: iskljukati grožde, med, saće; saće se s medom izvadi i iskljuka u karlicu

ìsprešati -ām
1. izprešati: isprešati grožđe, ulje
2. iztisniti: isprešati posljednju krajcaru iz kese