Franja

gábrnat -a -o hrapav: -a bombaževina

gárast -a -o star. hrapav: -a koža

gárav -a -o hrapav: -a srajca

grámpast -a -o
1. hrapav, neravan: -a koža
2. promukao: grampast glas

granelloso agg. zrnat; hrapav

granulato agg.

1. granuliran, zrnat

2. hrapav

grápast i grápav -a -o
1. neravan, jarugast: -a cesta
2. hrapav: -a koža

gredòvit -a -o
1. kamenit, neraven, rupast: gredovit put
2. neizglajen, hrapav: zemljano posuđe je bilo -o

grenu, e [grənü] adjectif zrnat; hrapav, raskav

grob grob, nicht glatt: hrapav; Undank, Fehler, Fahrlässigkeit: hud, See: razburkan, nur für Menschen: robat, neotesan, Mehl: oster, Angaben, Daten: približen; grober Undank Recht huda nehvaležnost; aus dem Gröbsten heraus sein biti iz najhujšega

grûb grúba grúbo, dol. grûbī -ā -ō, komp. grȕbljī -ā -ē
1. grob, debel, hrapav, raskav: grub kamen, glas; -o sukno; -a turpija, -i pijesak, filter, raster; -a gradnja, obrada, procjena, žbuka; -o brušenje, sito; -o obraditi drvo
2. surov: grub čovjek
3. velik: -a pogreška

hackly [hǽkli] pridevnik
razsekan, sesekan, sesekljan; hrapav, neraven, nazobčan

harsh [ha:š] pridevnik (harshly prislov)
hrapav; oster, rezek, kisel; zoprn, odbijajoč; osoren, strog, krut; kričeč (barva)

hirtus 3 (gl. hircus)

1. ščetina(s)t, sršast, sršeč, razmršen, kosmat, dlakav, (o obleki) hrapav ali raševnat, raševinast,
a) o stvareh: aures V., crinis, capilli, saetae O., comae Cu., capillus Ap., canities rigidis stetit hirta capillis O., pilus Plin., hirta plumis femora Ca., taxi frons hirta comis Val. Fl., hirtiora folia Ap. h., h. tunica (srajca) N., toga Q., T., Sil., chlamydes Lamp., hirta dumis saxa Stat., hirtae pelles bestiarum Prud., spinigeris stirpibus hirtus ager Prud.; subst. neutr. pl.: per hirta (sc. loca) dumis et aspera Amm. ob trnovem grmovju in štrlečem kamenju.
b) o bitjih: oves Varr. s sršečo volno, capellae O., pecus Col., caudae nudae hirtis (sc. animalibus), ut apris Plin., dumalibus hirta setis (femina) M.

2. metaf. surov, neizobražen: ingenium H., Marius Vell.

horridulus 3 (demin. horridus)

I.

1. štrleč, napet, napolnjen: caput Luc., papillae Pl.

2. sršav, sršljiv, hrapav, raskav: horriduli hircosi filii subulci Mart.

3. metaf. (o govoru) neizpiljen, preprost, (v slabem pomenu) grob, neotesan: orationes Ci., tua illa … horridula mihi atque incompta visa sunt Ci. ep., horridula eius verba Amm. —

II. od mraza trepetajoč, — drgetajoč: comes Pers.

horridus 3, adv. -ē (horrēre)

I.

1. štrleč, od tod sršav, mršav, dlakav, kosmat, hrapav, raskav, bodljiv: capillus, corpus, iecur Ci., barba V., sus V. ščetinasta, cervix apri O., caesaries (cupressi) O., pilus Col., silva, pelex Iuv.; pesn. z abl. = štrleč od česa, gosto pokrit s čim: barba paedore horrida Poeta ap. Ci., hastilibus horrida myrtus, silva dumis horrida V., Iuppiter horridus austris V.; occ.
a) pust = neobdelan: campus Ci., horridior locus O., horrida humus Sil.
b) (sadje) rezkega okusa (gen.): pomum Plin.

2. metaf.
a) grob = neizobražen, neomikan, neolikan, neotesan, zarobljen, zagoveden, oduren, divji: miles Enn., homo, tribunus plebis Ci., Tubero vitā et oratione horridus Ci., horrida gens V., horridus squamis et cristā Sil., te neglegit horridus H. zagovednež, gumpec, Marius hirtus atque horridus Vell., horridus atque ieiunus Q., vir paulo horridior et durior Plin. iun.; poseb. o govoru: oratio, scripta Ci., verba Tib., quaedam horridiora verba Ci., h. modus dicendi L., horridus ille defluxit numerus Saturnius H. neuravnani, litterae h. Q. trde izreke (gen. qualitatis); v dobrem pomenu = nenakičen, nenalepotičen, preprost: virgo Ter., horridum militem esse debere, non caelatum auro et argento L., h. vita Ci. življenje na kmetih, horride vivere Ci., horride dicere Ci. kratko in jedrnato, horridius utetur ornamentis Ci.
b) osoren, oster, strog: adlocuti sunt … mitius aut horridius T.
c) zoprn, grd, ostuden: sapor, tempestas Plin.
č) grozen, grozovit, strašen, strahovit: horridiores (po drugih horridiore) sunt (Britanni) in pugna aspectu C., horridus irā O., horridus in iaculis V.; o rečeh: paupertas Lucr., bellum, proelia, fata belli, macies, iussa, furor, grando, procella V., aequora H., arma O., Sil., horrida primi sors loci Sil. nevarna; acies T., ruta silvestris horrida ad effectum est Plin.; z drugim sup.: risu et auditu horrida Sen. tr.; z inf. pr. pass.: horrida cerni Lucan. —

II. od mraza se tresoč, — trepetajoč, — drgetajoč: si premerem ventosas horridus Alpes O.; o stvareh ali pojmih (od mraza) grozen, grozno mrzel: hiems O., bruma horrida gelu V., h. December Mart.

hrápast -a -o i hrápav -a -o hrapav: hrapast les, papir; -a skorja, koža; -e roke; hrapast stil

kȑbav -a -o hrapav

mūriceus 3 (mūrex) podoben škrlatniku, bodičast, koničast, hrapav: lacunae Aus.

òdrpaviti -īm postati raskav, hrapav: iza krasta lice je pocrnjelo i odrpavilo