graffire v. tr. (pres. graffisco) vrezati, gravirati
gravá -ez vt. (v)gravirati
grave*1 [greiv] prehodni glagol
arhaično pokopati (on)
vrezovati, gravirati; vtisniti
arhaično rezbariti
to grave in the memory vtisniti si v spomin
graver [grave] verbe transitif gravirati, vrezati, vtisniti
se graver vtisniti se (dans v)
graver sur bois, sur cuivre gravirati v les, v baker
graver à l'eau forte risati na kovinsko ploščo, radirati
graver un disque posneti na gramofonsko ploščo
gravieren gravirati; vrezovati, vrezati
gravitate [grǽviteit]
1. neprehodni glagol (to, towards)
težiti, usmerjati se, gravirati; potopiti se
2. prehodni glagol
pustiti pasti na dno
incise [insáiz] prehodni glagol
vrezati, zarezati, gravirati
rézati režem
1. rezati, sjeći (se-): rezati z nožem
rezati, sjeći nožem; rezati kruh, les; žaga dobro reže; rezati tobak
2. rezati, presijecati (-se-) cestu, drum na zavojima, okukama: rezati ovinke
3. orezivati, podsijecati, podsecati: rezati trto, drevo
4. vaditi: rezati šoto, rušo
5. krojiti: rezati usnje, tkanino
6. rezati, klesati: rezati kamen; balkon iz rezanega kamna
7. rezati, urezivati, gravirati: rezati v baker
8. rezati: srajca iz hodnega platna ga reže po hrbtu
9. rezati, probadati, žigati: v trebuhu ga reže
10. rezati: veter reže v lica; vino, mraz reže; oster glas reže zrak; godci jo dobro režejo
svirači dobro sviraju
11. sjeći, miješati, mešati razna vina: rezati vino
12. štrojiti, škopiti: rezati bikca, prašička
13. rezati jo kam žurno ići nekud, žuriti nekud
savatlèisati -išēm (t. savatlamak) gravirati, ornamentirati
scalpō -ere, scalpsī, scalptum (indoev. kor. *sqele-p- praskati, raziti, rez(lj)ati (razširjeno iz *squel(e)-); prim. gr. σκόλοψ -οπος oster kol, σκάλοψ krt, lat. scalper, scalprum, sculpō, stvnem. scelifa = nem. Schelfe lupina, got. halbs = stvnem. in nem. halb [prvotno „deljen“], skr. kl̥ptáḥ urejen, (o laseh in nohtih) ostrižen, obrezan, kalpáyati ureja, razdeljuje)
1. (s)praskati, grebsti, razgrebsti (razgrebati), raziti, vražati, (z)drgniti, (o)dŕzati, podŕzati: caput digito uno IUV. čohljati (praskati) se (ševeljati) po laseh z enim (samim) prstom (da se frizura ne pokvari), poseb. o Pompeju: ASIN. POLL. AP. SEN. RH., ASIN. POLL. AP. AMM., terram unguibus H., dentes NOV. FR., PLIN., scalpendo ferreis unguibus PLIN., vitiosum locum morsu COL. (o)glodati (oglodavati), verrucam SUET.; pren. dražiti k pohoti, zbujati pohoto (k pohoti), drástiti, razvnemati, zbujati poželenje (naslado): tremulo scalpuntur ubi intima versu PERS.
2. (kot umetniški t. t.) rezati, vrezati (vrezovati, vrezavati) v kamen, les, (iz)rezljati, vrezlja(va)ti, izrezati (izrezovati, izrezavati), (v)gravirati, (v)dolbsti, izdolbsti, vsekati (vsekovati, vsekavati) (scalpere o ploskem reliefu (basreliefu, ploskorezbi), sculpere o visokem reliefu (pridvižnem ali na pol pridvižnem delu)): MIN. idr., apta manus est ad fingendum, ad scalpendum CI., nostri memorem sepulcro scalpe querelam H., flores et acanthi eleganter scalpti, capita leonina sunt scalpenda VITR., scalpsisse marmora PLIN., vetuit in gemma se ab alio scalpi quam ab Pyrgotele PLIN.
tallar rezljati; gravirati; brusiti (dragulje), izmeriti (višino); oceni; Argentina kramljati
гравировать gravirati, vrezovati
гравірува́ти -ру́ю недок., gravírati -am nedov., dov.
карбу́вати -бу́ю недок., gravírati -am nedov., dov.
intailler [ɛ̃taje] verbe transitif vdrto gravirati
mezotint [médzoutint]
1. samostalnik
umetnost mezotint
2. prehodni glagol
gravirati v mezotintu
roulette [rulét]
1. samostalnik
ruleta (igralna naprava; hazardna igra)
matematika cikloida
tehnično kolesce z ostrimi zobmi (npr. za perforiranje znamk); zvitek kodrov
2. prehodni glagol
gravirati ali (pre)luknjati s kolescem
mezotínt mezzotint
gravirati v mezotíntu to mezzotint
sur [sür] préposition na; proti (smer, čas); o; za
sur soi pri sebi
sur l'heure takoj
sur ce(la) na to
sur toute(s) chose(s) predvsem
coup sur coup udarec za udarcem
lettre sur lettre pismo za pismom
sottise sur sottise neumnost za neumnostjo
un jour sur deux vsak drugi dan
une fois sur mille enkrat na tisoč
sur le soir proti večeru
sur la recommandation na priporočilo
sur terre et sur mer na zemlji in na morju
sur notre invitation na naše povabilo
vêtement masculin sur mesure obleka po meri
aller sur ses 30 ans, sur sa cinquantaine bližati se svojemu tridesetemu, petdesetemu letu
arriver sur les huit heures priti proti osmi uri
avoir son portefeuille sur soi imeti listnico pri sebi
affirmer sur son honneur zatrjevati pri svoji časti
ce verbe se conjugue sur finir ta glagol se sprega kot (glagol) finir
croire quelqu'un sur parole verjeti komu na besedo
se diriger sur Paris kreniti proti Parizu
(familier) c'est sur le journal to je v časopisu
l'emporter sur quelqu'un zmagati nad kom, premagati koga
être sur le départ nameravati odpotovati
être sur ses gardes čuvati se, paziti se
être sur un travail biti pri delu
la clef est sur la porte (familier) ključje v vratih
fermer la porte sur quelqu'un zapreti vrata za kom
graver sur le marbre gravirati v marmor
juger les gens sur les apparences soditi ljudi po zunanjosti
marcher sur les pas de quelqu'un iti za kom
mettre quatre chrvaux sur une voiture vpreči štiri konje v voz
recevoir visite sur visite dobivati obisk za obiskom
sur cent candidats soixante ont été reçus od 100 kandidatov jih je bilo 60 sprejetih
prendre exemple, modèle sur quelqu'un zgledovati se po kom
refeter une faute sur quelqu'un zvaliti krivdo na koga
rester, se tenir sur la défensive ostati v defenzivi
retenir sur les gages odtegniti od plače
revenir sur ses pas vrniti se
tirer sur quelqu'un biti podoben komu, vreči se po kom
tomber sur quelqu'un naleteti na koga
tourner sur son axe vrteti se okoli svoje osi
travailler sur quelque chose delati na čem
se tromper sur quelqu'un varati se, zmotiti se v kom
vivre les uns sur les autres stanovati, živeti na tesnem