Franja

flush⁴ [flʌš]

1. prehodni glagol
zaliti, preplaviti; izp(i)rati, splakniti; povzročiti, da zardi; navdušiti, razvneti, razburiti; ohrabriti; rediti (ovce)

2. neprehodni glagol
brizgniti, štrcniti; priteči, vdreti; kliti, brsteti, rasti; zardeti

fruticō -āre -āvī -ātum (frutex) mladike poganjati, brsteti: Sid., salix fruticat e trunco, seges fruticat (gre v bilje) Col., fruticat brassica (bohoti) Plin.; metaf.: fruticante pilo (kuštrav) Iuv. rura fruticantia (zeleneča) Sil. — Dep. soobl. fruticor -ari: quam fruticetur (arbor), vides Ci. ep.

gemmare

A) v. intr. (pres. gēmmo) brsteti

B) v. tr. knjižno okrasiti z dragulji

gemmāscō -ere (–) (–) (incoh. glag. gemmāre) začeti brsteti, brsteti, dobiti popke: COL., PLIN.

gemmate [džémeit]

1. prehodni glagol
brsteti

2. pridevnik
popčast, brsten

gemmer [žɛme] verbe intransitif, botanique brsteti; zarezati smrekovo deblo, da iz njega teče smola

gemmō -āre -āvī -ātum (gemma)

1. brsteti, v brstje iti, popke delati, popke odganjati ali poganjati, dobiti popke: VARR., COL., PLIN., PALL., „gemmare vitīs“ ... etiam rustici dicunt CI.

2. (le v pt. pr.)
a) biti okrašen z dragulji, od draguljev žareti (bleščati se, lesketati se): gemmantia sceptra O.
b) metaf. bleščati se (lesketati se, svetiti se, iskriti se) kakor dragulj(i) herbae gemmantes rore recenti LUCR., pinnae gemmantes caudae COL., Memphites ... gemmantis naturae PLIN., gemmantes explicat alas (pavo) MART.

germiná *-eáză vi. kaliti, (vz)kliti, vzkliti, brsteti, poganjati

germināscō -ere (–) (–) (germen) kliti, (kali) poganjati, brsteti: AMBR.

germinō -āre -āvī -ātum (germen)

I. intr. kliti, vzkliti, (kal ali kali) pognati (poganjati), brsteti: PLIN., germinat ... termes olivae H. –

II. trans. storiti, da požene =

1. dobi(va)ti: capillum, pennas PLIN.

2. roditi: salvatorem VULG.

germogliare v. intr. (pres. germoglio)

1. kliti, kaliti

2. brsteti, poganjati

înmugurí *-éşte vi. (vz)brsteti

knopfen brsteti

knospen brsteti

krétati krêćēm
I.
1. gibati: vjetar kreće lišće
2. pripravljati se za odhod, pomikati se naprej: vojska kreće; ptice selice kreću na jug
3. poganjati: kretati divljač
4. brsteti, poganjati: usjevi kreću
5. prenositi: kretati mjenicu
II. kretati se
1. gibati se: kretati se medu prostim narodom; dva se tijela kreću jedno prema drugom
2. pomikati se: kola se kreću cestom

mailler [maje] verbe transitif petljati, delati petlje, zanke; plesti (un filet mrežo); verbe intransitif zadržati ribo v mreži; ostati v mreži (riba); dobivati pege; botanique (vz)brsteti

ce faucon maille, ce perdreau se maille ta sokol, ta jerebičica dobiva pege

mignolare v. intr. (pres. mignolo) bot. brsteti (oljka)

pullulāscō -ere (pullulāre) odgnati (odganjati), pognati (poganjati), (vz)brsteti: ex novello palmite vitis pullulascit Col.; pesn. metaf.: renatis artubus Prud.

pullulate [pʌ́ljuleit] neprehodni glagol
kliti, poganjati, brsteti, delati popke
figurativno bohotiti, širiti se

pullulō -āre -āvī -ātum (pullulus¹ mladika, demin. k pullus1)

I.

1. odgnati (odganjati), pognati (poganjati), (vz)brsteti, (pri)kliti, vzkliti: Col., Plin. idr., pullulat densissima silva V.

2. metaf. bujno se razvi(ja)ti, (raz)bohotiti se, bohotáti, bohotéti, bohotno (bujno, hitro) rasti, bohotno (bujno, hitro) se razrasti (razraščati), razmnožiti (razmnoževati) se, (na)množiti se: quae (sc. luxuria) incipiebat pullulare N., sors nascentium obitorum loco pullulat Ap., fluxioris vitae initia (kali) pullularunt Amm., et surgere ac pullulare plus coepit haereticae perversitatis et schismatum venenata pernicies Cypr. —

II. trans. pognati (poganjati) kaj, roditi (rojevati) kaj: terras Venerem aliam pullulasse Ap., tamquam silvam ex se Ambr. (o drevesih), aperiatur terra et pullulet salvatorem Lact., oviparos pullulat fetus Fulg.