díka ž
1. kras, ponos, slava, čast: Cankar je dika naše književnosti
2. ljubica, ljubček, ljubljeno bitje: oj zbogom, diko, ja idem
3. biti, služiti na -u biti v ponos
 Zadetki iskanja
-  dostojánstvo s
 1. dostojanstvo: braniti svoje lično dostojanstvo
 2. čast: doktorsko dostojanstvo
-  Ehre, die, (-, -n) čast; zur Ehre v čast; mit allen Ehren častno, z vsemi častmi; aller Ehre wert vse pohvale vreden; Ehre bringen/machen biti v čast (komu); jemandem Ehre erweisen izkazovati čast komu, počastiti koga; in Ehren halten spoštovati; in Ehren, doch ... vsa čast, toda ...; sich etwas zur Ehre anrechnen šteti si v čast; die Ehre haben/sich die Ehre geben imeti čast; jemandem die Ehre abschneiden kratiti čast komu, žaliti koga, jemati čast in dobro ime, obrekovati koga; etwas zu Ehren bringen pripomoči čemu do priznanja
-  fálă f
 1. ošabnost, oholost, nadutost
 2. čast; ponos
-  fastīgium -īi, n
 1. nagib, strmina, vzdigovanje: tria fastigia agri Varr., spectandum, qua has (trabes) molli fastigio coniungunt C. z neznatnim nagibom, v topem kotu, omnia leni fastigio subvexa L. vse se je v zmernem vzponu (z zmerno strmino) vzdignilo; occ. položnost, nagnjenost, reber: paulatim angustiore ad infimum fastigio C. polagoma se znižujoča in spodaj zožena reber, tenui fastigio vergere C. zložno nagnjeno, loci ad declivitatem f. C. skoraj strma nagnjenost, f. declive C., lenius Cu.; (o vodovju) padec, strmec: si erit fastigium magnum, facilior erit decursus aquae Varr., cloacae fastigio in Tiberim ductae T. s strmcem proti Tiberi.
 2. meton. zgornji ali spodnji konec česa
 a) vrh, vrhunec, površje, površina, višina, sleme, rob: montes pari altitudinis fastigio C. enako visokega vrha, enake višine, fontis f. C. ali aquae f. Cu. višina, fastigia surarum Lucr., anno Solis erat supra fastigia currus Pr., summum munimenti fastigium Cu., fastigia moenium Cu. ali muri Cu., Val. Fl. zobčasti nadzidki, summi operis fastigium Cu. najbolj gornji rob, f. terrae Cu. strmina, triplici pulsares fastigia cristā Val. Fl., fastigia montis Sil.; occ. pročelje, hišno čelo, čelni zid, zatrep (posebno pri svetiščih): Plin. iun., Suet., Fl., Amm. idr., tempestas aliquot fastigia templorum dissipavit Ci., (Caesar) habet simulacrum, fastigium (sinekdoha) templum, flaminem Ci., fastigia aliquot templorum a culminibus abrupta L. quorum (delubrorum) fastigia turpi pallebant musco O., Capitolii fastigio examen apium insedit T.; pesn. (po metriški potrebi) pogosto pl. nam. sg.: summi fastigia tecti ascensu supero V., fastigia aurea (templi) movit O.; sinekdoha: = streha: ad fastigia taedas inicere Val. Fl.; od tod pren.: α) operi quoniam fastigium imponimus Ci. ker … tako rekoč postavljamo streho. β) nad besedo postavljeno naglasno znamenje: M.
 b) spodnji konec = globočina: forsitan et scrobibus quae sint fastigia quaeras V. kako globoke so.
 3. pren. vrhunec, višek, najvišja stopnja: modo erant in summo aut fastigio aut periculo N. ali na vrhuncu (življenja) ali v največji nevarnosti, pari fastigio stare N. ali eodem fastigio stare Cu. držati se na enaki višini, in fastigio eloquentiae stare Q., praeteriae fortunae fastigium capio Cu., nedum pulcherrimo populi Romani fastigio T., summum fastigium privati hominis implere Plin. iun., a fastigio tantae maiestatis in captivitatem redigi Iust.; occ.
 a) visoki stan, visoka služba, čast, čin, dostojanstvo: mortale (smrtnika) Cu., super humanum f. elatus Cu. nad človeški stan, semper dictaturae altius fuit fastigium L., curatio altior fastigio suo L. previsoko za njegov čin, f. regium Cu., Val. Max., invidiosum magistratus (= consulatus) f. Val. Max., f. consulare Vell., paternum Cu., patrium T., muliebre T. povišanje ženske, ad summum f. deligi T., id summi fastigii vocabulum (sc. „potestas tribunicia“)
 b) glavna točka: summa sequar fastigia rerum V.; od tod fastigia = vrste: Varr.
-  gloire [glwar] féminin slava; ponos, dika; čast; sijaj; gloriola, glorija, svetniški sij, obstret; slavna oseba
 gloire éternelle večna slava
 à la gloire de quelqu'un v slavo, v čast komu
 gloire à ...! slava, čast (komu)!
 avide de gloire slavohlepen
 couvert de gloire ovenčan s slavo
 passion féminin de la gloire slavohlepnost
 temple masculin de la gloire hram slave
 courir après la gloire loviti slavo
 se couvrir de gloire ovenčati se s slavo
 être au sommet de la gloire biti na vrhuncu slave
 se faire gloire de quelque chose biti ponosen na kaj, ponašati se z
 mettre sa gloire à, en quelque chose svojo čast staviti za kaj
 rendre gloire à quelqu'un, quelque chose, chanter la gloire de quelqu'un, quelque chose slaviti koga, kaj, poveličevati
 rendre gloire à la vérité izkazati čast resnici
 tirer gloire de imeti slavo od
 travailler pour la gloire delati za slavo, za čast, brez materialnih koristi
-  gloria ženski spol slava, čast, sijaj; blaženost, zveličanje; glorija, svetniški sij; svetniška podoba; užitek, naslada
 dar gloria proslaviti
 dar la gloria dati večno blaženost
 estar en la gloria mirno in zadovoljno živeti
 que en santa gloria esté, que santa gloria haya (q. s. g. h.) rajni, pokojni
 saber (oler) a gloria očarljiv biti, blesteti
 tocar a gloria z vsemi zvonovi zvoniti, pritrkavati
 en la gloria v nebesih
 ¡gloria santa! za božjo voljo!
 ¡pedazo de gloria! srček moj!
 estar en sus glorias biti v svojem elementu
-  glōria -ae, f
 1. slava, sloves, čast, hvala, imenitnost, veličastnost, poštenje, dobro ime: gloria est frequens de aliquo fama cum laude CI., gloria est inlustris ... fama meritorum CI., qui bonam famam bonorum, quae sola vere gloria nominari potest, expetunt CI., gl. militaris CI., bello quaeritur gloria CI., qui ... maximam gloriam ceperit CI., sit aeternā gloriā Marius CI., militavi non sine gloria H. slavno, maiore famā quam gloriā CU.; s subjektnim gen.: viri nunc gloria claret ENN., minuis gloriam Pompei CI., cuius excellens in re militari gloria CI.; z objektnim gen.: dicendi gl. CI., Q., gl. iuris civilis CI., doctrinae et ingenii CI., rerum gestarum gl. CI., gl. rei militaris CI. vojna slava, fortitudinis CI. junaška slava, gl. belli atque fortitudinis C. vojna in junaška slava; pl. gloriae = priložnosti za slavo, priložnosti za proslavitev: CORN., penes eosdem ... gloriae triumphique erant S.
 2. meton.
 a) slavno dejanje, slavno delo: quā gloriā aequabat se Tiberius priscis imperatoribus T.; pogosto v pl.: gloriae meretricum PL., memorare veteres Gallorum glorias T., quaestu atque compendio gloriarum GELL.
 b) (o)kras, dika: Lapithaeae gloria gentis (Caeneus) O., sub ... vallibus Idae candidus, armenti gloria, taurus erat O., tardi pecoris sim gloria taurus TIB., ne armentis quidem suus honor aut gloria frontis (est) T. čelni okras.
 3.
 a) slavohlepnost, slavohlepje, slavoljubje, častihlepnost, častilakomnost, častiljubje: optimus quisque maxime gloriā ducitur CI., cives vestri maxime gloriā ducuntur CI., illi gloriae causā accusant CI., ne vos titillet gloria H., quem tulit ad scaenam ventoso gloria (Gloria) curru H., non laudis amor, non gloria cessit O.; pesn.: generandi gloria mellis V. prizadevnost, vnema, lautae gloria mensae LUCAN.
 b) (v slabem pomenu) nečimrno (puhlo) slavohlepje, bahavost, samohvala: quod genus tandem est istuc ostentationis et gloriae? CI., tollens vacuum plus nimio gloria verticem H., gloria quem supra vires et vestit et ungit H., ab insolentia gloriae abesse N. prost biti nedostojne samohvale; v pl. = neprestano bahanje, bahaštvo: hominem si quis viderit ... gloriarum pleniorem PL., inanes flare glorias GELL. neprestano se širokoustiti s puhlim bahanjem.
-  gostí -i ž mn. gozba, gošćenje, čast: v gradu so imeli gosti; priti v gosti
 doći u goste; povabiti v gosti
 pozvati u goste; dolgo biti pri kom v gosteh
 dugo boraviti negdje (-gde) u gostima
-  gradus -ūs, m (gradī)
 1. korak, stopinja: PAC. FR., ACC. FR., ENN. FR., TER., SEN. PH., Q. idr. gr. militaris PL., anilis V., tremulus O., gradum facere CI. stopinjo narediti = stopiti, citato (concito) (PH.) gradu L. pospešil je korak, z urnim korakom, hitro = concito gradu PH., (naspr.) quieto et placido gradu PH. počasi in mirno, ingenti gradu O. (gr. μακρὰ βιβάς HOM.) široko stopaje, ingentes gradus ferre O. široko stopati, gradum proferre L. naprej iti, gradum referre L. ali retro dare FL. nazaj iti, gradum inferre T. ali gradum inferre in hostes L. pomakniti se proti sovražniku, gradum conferre spopasti (spoprijeti, zgrabiti) se: L., T., pa tudi = sniti se na pogovor (razgovor), pogovarjati se, razgovarjati se: PL., V., pleno gradu ad castra hostium tendere ali aciem instructam pleno gradu in hostem inducere L. s hitrimi (naglimi) koraki, gradum addere (sc. gradui) L. hitro narediti korak za korakom, suspenso gradu L. po prstih, gradum celerare V. korak pospešiti, hiteti, gradum continere V. ali sistere V., CU. ali sustinere O. ustaviti se, obstati; pren.: (spondēus) habet stabilem quendam ... gradum CI. korak, hod, primus gradus imperii CI. ali capessendae rei publ. N. prvi korak do vladarstva, prvi korak na političnem prizorišču, prius tarda necessitas leti corripuit gradum H. je pospešila (podvojila) korak = se je jela hitreje bližati, mortis gradum timere H. bati se bližajoče se (bližnje) smrti, gradum fecit ex aedilitate ad censuram L. z edilitete je takoj preskočil na cenzorstvo = po ediliteti je takoj postal cenzor, eo gradu via facta est ad consulatum L., primos gradūs (amoris) vicinia fecit O., incipis ... primo lapsus abire gradu PR., non gradu (korakoma, polagoma), sed praecipiti cursu (v naglem teku) a virtute descitum, ad vitia transcursum VELL.
 2. occ. kot borilni t. t. zavzeto mesto, stojišče, položaj: de gradu pugnare L. s trdnega položaja (stojišča, mesta, stališča), in suo quisque gradu obnixi pugnabant L., stabili gradu impetum hostium excipere L., gradu movere (aliquem) L. z zavzetega mesta potisniti, pregnati, izpodriniti (koga), hostes gradu demoti (= moti) L., in gradu stetimus, certi non cedere O., stabili gradu e ripa vulnera dirigebant T.; pren. ugoden položaj, ugodna namestitev; mirnost (duha): iterum (Xerxes) ab eodem gradu depulsus est N., de gradu deici CI. pustiti se zbegati, deiectus de gradu CI. EP., non deiectus, ne motus quidem gradu SEN. PH., corda virûm mansere gradu SIL. so ostala mirna.
 3. meton. stopnja, stopnica, klin (pri lestvi); večinoma v pl. gradūs stopnice, stopnišče, stolba: cum dextro pede primus gradus ascenditur VITR., scalarum gradus CI., gradūs eiusdem templi tollebantur CI., frequentissimi in gradibus Concordiae (= Konkordijinega svetišča) steterunt CI., aerea cui gradibus surgebant limina V., gr. alti V., longi O. navzdolž se dvigajoče, per gradus deiectus L. ali per gradus dec(idere, per gradus labi L. po stopnicah navzdol, perque quater denos itur in illa gradūs O., pergradus saltare PETR. od klina do klina; occ. v pl. stopnjasto (stopničasto) zgrajene vrste sedežev v gledališču ali odri na cestah za gledalce ob slovesnih sprevodih: subitarii gradus et scaena T., exstructi sunt spectaculorum gradus T.; pren. v sg.: at Novius collega gradu post me sedet uno H. sedi eno vrsto (sedežev) za menoj = je po dostojanstvu eno stopnjo za menoj.
 4. metaf.
 a) kot agr. t. t. oddelek med razoroma, kraj, leha: gr. soli crudi COL., secundus vel tertius gradus COL.
 b) guba, gubica, vraska na konjskem nebu (takih je 12): sanguinem detrahere gradu tertio de palato P. VEG.
 c) lasna vrsta, kita las: comam in gradus frangere Q., caput in gradus atque annlos comptum Q., coma in gradus formata SUET.
 č) kot glasbeni t. t. stopnja glasov (tonov): sonorum gradūs CI., ab ima (voce) ad summam ac retro multi gradus (sunt) Q.
 d) kot gram. t. t. primerjalna stopnja: gr. positivus PRISC., gr. absolutus ali primitivus (= positivus), gr. comparativus, superlativus CHAR.
 e) stopnja = red, zaporedje, vrsta: a virtute ad rationem video te venisse gradibus CI. stopnjema, polagoma, renuntiatio gradūs habet CI. ima svoje zaporedje, se vrši zaporedno, perque gradūs (= gradatim) uterum pectusque humerosque manusque ambit (cortex) O., tertio gradu primores civitatis scripserat (heredes) T.
 f) stopnja časa, stopnja starosti, doba: gr. temporum CI., Q., aetatis CI. EP., LUCR., VELL., Q., T., inferior gr. aetatis VARR., omnes gradus aetatis CI., per aetatis gradus ali per omnes aetatis gradus SUET., pro gradu aetatis IUST., opportunum quaerere gradum VAL. MAX. ugoden čas, lepo priložnost.
 g) vrsta rodu, koleno, člen sorodstva: necessitudinum gr. CI., ille gradu propior sanguinis (krvnega sorodstva) O., totidem gradus distamus a Iove: gr. cognationis SEN. RH., gradu cognationis aliquem attingere SEN. RH. biti s kom v sorodu, nullo gradu contingere Caesarum domum SUET. prav nič ne biti v sorodu s cesarsko rodovino, a matre (po materi, po mleku) aliquem artissimo gradu contingere SUET. biti s kom v najbližjem sorodstvu, affinitatis gr. PLIN. IUN. gradus a consortio coniugii exceptus AMBR. koleno sorodstva, ki prepoveduje zakon (zakonsko zvezo); tudi častna stopnja v človeški družbi, v rodbini ali prijateljstvu: gradus plures sunt societatis hominum CI., gradum filii apud eum habuit L. z njim je bil v sinovskem razmerju, ab illo traditi ad hunc gradum amicitiae tuae ascendimus CI.
 h) stopnja v častnih službah, častna stopnja, čast, čin, dostojanstvo: senatorius gr. CI., in amplissimo gradu dignitatis CI., ex tam alto dignitatis gradu CI., altior gr. dignitatis CI., summum ... gradum tenere et dignitatis et gratiae CI., ascendens gradibus magistratuum CI., qui (populus Rom.) te ... tam mature ad summum imperium per omnīs honorum gradus extulit CI., secundum gradum imperii tenere N. = zavzemati prvo mesto za kraljem; tudi brez gen.: quis est civis, praesertim hoc gradu, tam oblitus beneficii vestri CI., eodem gradu fuit apud Alexandrum N. imel je isto dostojanstvo, opravljal isto častno službo.
 i) stopnja, razvrstitev po stopnjah, postopnost vsakovrstnega stanja in razmerja: infimus fortunae gradus CI., oratorum aetates et gradus CI., ut gradus essent ambitionis inter aequales CI., mille argumentorum gradus T.
 Opomba: Star. gen. sg. graduis: VARR.; dat. sg. gradū: LUC. AP. FEST.; acc. pl. (po 2. deklinaciji) gradōs: PAC. FR.
-  grandezza f
 1. velikost; širina:
 la grandezza di un edificio velikost stavbe
 riproduzione in grandezza naturale posnetek v naravni velikosti
 la grandezza della piazza era impressionante velikost trga je bila osupljiva
 2. veličina, plemenitost, odličnost:
 l'antica grandezza di Roma nekdanja veličina Rima
 grandezza d'animo velikodušnost
 3. pomp, razkošje, sijaj, čast:
 manie di grandezza častihlepnost, nečimrnost
-  honestās -ātis, f (honestus)
 I.
 1. čast, ugled, veljava (pri ljudeh): honestatem et decus conservare Ci., omnem honestatem amittere Ci., aliquem honestatis gratiā nominare Ci., appetens honestatis Ci., nihil esse in vita magno opere expetendum nisi laudem atque honestatem Ci., in eoque (officio) et colendo sita vitae est honestas omnis et neglegendo turpitudo Ci.; v pl. = odlike, odlikovanja, počastitve (ki koga dolete): nolite … eum … etiam ceteris ante partis honestatibus … privare Ci.
 2. meton. v pl. časti vredni —, spoštovani —, ugledni državljani, imenitniki: in qua (causa) omnes honestates civitatis … consentiunt Ci. —
 II.
 1. cenjenost, poštenost, dostojanstvo, spodobnost: hinc (pugnat) honestas, illinc turpitudo Ci., h. vitae Ci., summa in utroque est honestas Ci., quae omnia apud nos … ab honestate remotă ponuntur N., tanta honestate praeditus Suet.; occ. kot fil. t. t. naravna dostojnost, plemenitost, čednost, krepost: habes … perfectam … formam honestatis, quae tota his quattuor virtutibus … continetur Ci.
 2. metaf. lepota: testudinis Ci., si est honestas in rebus ipsis Ci.
-  honneur [ɔnœr] masculin čast, čut za čast; ponos, dika; pluriel častne službe, dostojanstvo, častna salva, histoire insignije; najvišje karte
 affaire féminin d'honneur dvoboj
 homme masculin d'honneur mož beseda, človek, ki drži svojo besedo
 dette féminin d'honneur časten dolg
 parole féminin d'honneur častna beseda
 point masculin d'honneur stvar časti
 champ masculin d'honneur bojno polje, polje slave
 tour masculin d'honneur častni krog (po zmagi)
 garde féminin d'honneur, escorte féminin d'honneur častna straža, častno (vojaško) spremstvo
 Légion féminin d'honneur Častna legija
 dame féminin d'honneur dvorna dama
 hôte masculin d'honneur časten gost
 membre masculin d'honneur časten član
 garçon, demoiselle d'honneur drug, družica (pri poroki)
 honneurs pluriel funèbres, honneurs suprêmes izkazovanje poslednjih časti (pri pogrebu)
 avoir tous les honneurs à cœur imeti vse visoke srčne karte
 donner une réception en l'honneur de quelqu'un prirediti sprejem v čast komu
 être en honneur biti v časti, biti zelo cenjen
 faites-moi l'honneur de venir me voir počastite me s svojim obiskom
 faire les honneurs d'une maison goste sprejemati na domu
 faire honneur à sa signature, à ses engagements, à sa parole izpolniti svoje obveznosti
 faire honneur à une lettre de change plačati menico
 faire honneur à quelqu'un čast komu delati
 faire à quelqu'un l'honneur de ... komu izkazati čast s tem, da ...
 faire honneur à un repas jesti s tekom
 se faire honneur, se donner l'honneur de quelque chose prilaščati si kaj, hvaliti se s čim
 jurer sur son honneur prisegati pri svoji časti
 reudre honneurs à quelqu'un izkazati čast(i) komu
 se rendre avec les honneurs de la guerre vdati se s častnimi pogoji
 mettre son honneur à zastaviti svojo čast za, da ...
 piquer quelqu'un d'honneur apelirati na čast kake osebe
 se piquer d'honneur à v čast si vzeti, da ...
 en l'honneur de v čast, populaire zaradi
 en l'honneur de quel saint? čemu? komu v čast?
 pourl'honneur (le) za čast, brezplačno, zastonj
 (en tout bien et) en tout honneur pošteno
 sauf votre honneur z dovoljenjem, če dovolite
 assurer sur l'honneur zatrjevati pri svoji časti
 j'ai l'honneur de vous présenter ... imam čast, da vam predstavim ...
 à tout seigneur, tout honneur, honneur au mérite čast, komur čast
-  honor moški spol čast, spoštovanje, dostojanstvo, slava; nravnost
 campo de honor polje slave, bojišče
 caso de honor stvar časti
 dama de honor častna dama
 doncella de honor družica
 matrícula de honor odlično šolsko spričevalo
 en honor de v čast
 lo considero un gran honor imam za veliko čast
 hacer honor a su firma točno izpolniti svoje obveznosti
 hacer honor al giro plačati menico
 tengo el honor de presentarme čast mi je se predstaviti
 honores pl častni naslov, izkazovanje časti
 hacer las honores de la casa pozdraviti goste (v svojem domu)
 hicimos los honores a la comida jed nam je dobro teknila
-  honōrātiō -ōnis, f (honōrāre) izkazovanje časti, čast: Arn., M., P. F.
-  honōrificentia -ae, f (honōrificus) izkazova-nje časti, počastitev, spoštljivo vedenje do koga, čast: Vop., Symm., Eccl., Vulg.
-  hono(u)r1 [ɔ́nə] samostalnik
 čast, spoštovanje; dober glas, poštenost, častitost, devištvo; izkazovanje časti
 karte najmočnejša karta, slika; (golf) pravica do prvega udarca
 množina častni naslovi
 množina odlika pri univerzitetnem izpitu; sprejem gostov
 an affair of hono(u)r častna zadeva, dvoboj
 to be an hono(u)r to biti v čast
 to be on one's hono(u)r to; ali to be bound in hono(u)r biti moralno obvezan za kaj
 pogovorno hono(u)r bright! častna beseda!, pri moji časti!
 court of hono(u)r častno sodišče
 a debt of hono(u)r častni dolg
 to do (ali give, pay) hono(u)r to izkazati komu čast
 to do s.o. the hono(u)r of počastiti koga s čim
 to do the hono(u)rs of nastopati kot gostitelj
 hono(u)r to whom hono(u)r is due čast tistemu, ki mu gre
 an hono(u)rs degree posebno odlična diploma
 hono(u)rs are easy obe strani dobita enako
 with hono(u)rs even istega položaja
 guard of hono(u)r častna straža
 to give one's word of hono(u)r dati častno besedo
 to have the hono(u)r of (ali to) šteti si v čast, da
 in hono(u)r of s.o.; ali to s.o.'s hono(u)r komu na čast
 (to render) the last (ali funeral) hono(u)rs (izkazati) poslednje časti
 man of hono(u)r poštenjak
 maid of hono(u)r dvorna dama
 military hono(u)rs vojaške časti
 on (ali upon) my hono(u)r pri moji časti
 point of hono(u)r častna zadeva
 to pledge one's hono(u)r dati častno besedo
 to put s.o. on his hono(u)r sklicevati se na čast nekoga
 the hono(u)rs of war vojaške časti (pri kapitulaciji)
 Your Honour vaša milost (naslavljanje sodnikov)
 hono(u)r is satisfied časti je zadoščeno
 to be held in hono(u)r biti spoštovan
 ekonomija to pay (ali do) hono(u)r to plačati v roku
 ekonomija to meet due hono(u)r izplačati (menico)
 ekonomija acceptance of a bill for the hono(u)r of častno priznanje menice
-  hono(u)rableness [ɔ́nərəblnis] samostalnik
 čast, ugled, dostojanstvo
-  honra ženski spol čast, čut za čast (poštenje); spoštljivost, spoštovanje; čistost; poštenost
 con honra s častjo, častno
 ¡a mucha honra! velika čast zame! ponosen sem na to!
 honras (fúnebres) pogrebne svečanosti; maša zadušnica
 hacer honras a alg. komu poslednjo čast izkazati
-  hr̂z m, mest. hrzu (t. yrz, ar.) čast, poštenje: čuvati komu hrz; nasrtati na ženski hrz, gl. tudi rz