Franja

ùbiti ȕbijēm, ùbīj, ùbih ùbi, ùbio ùbila, ubìjen -èna in ȕbīt
I.
1. ubiti: ubiti koga nožem, iz puške; ubiti brava i nabaviti akov rakije; lijek ga je ubio; jednim udarcem ubiti dvije muhe; ubio te bog; garom te ubio
2. pomoriti: slana je ubila vinograd; ozima žita ubili su rani mrazevi
3. pobiti: ubio je grad polja; filoksera je ubila vinograde
4. uničiti: ubio ga raskalašeni život; on ti je ubio ugled u društvu; ubili ga porezi i dugovi
5. zabiti: ubiti kolac u zemlju
II. ubiti se
1. ubiti se
2. poškodovati se: ubih se s nogu
3. preutruditi se: ubih se dokazujući društvu o koristi novih zakona

uccidere^*

A) v. tr. (pres. uccido)

1. ubiti, ubijati (tudi ekst.); zaklati

2. ekst. pomoriti, zamoriti; uničiti, uničevati

3. pren. pokončati

B) ➞ uccidersi v. rifl. (pres. mi uccido) ubiti, ubijati se; narediti samomor

učùrisati -išēm (t. učurmak) uničiti, ugonobiti, pogubiti, zapraviti

ugásiti ùgāsīm
I.
1. ugasiti: ugasiti vatru, svijeću, žarulju, sijalicu, motor, vapno, kreč, žed, komu život
2. zatreti, uničiti: ugasiti cijelo pleme; fašisti i nacisti su htjeli da ugase naš narod; ugasiti kome svijeću uničiti koga
II. ugasiti se ugasniti: ugasio mu se život; ugasile mu se oči; ugasila mu se svijeća

umésti umétēm
I.
1. pomešati
2. zamesti, zmešati v
3. ekspr. uničiti: umesti koga
II. umesti se uničiti se

uncreate [ʌnkriéit] prehodni glagol
odvzeti življenje, uničiti

undermine [ʌndəmáin] prehodni glagol
(pod)minirati; spodkopati (voda), izdolbsti
figurativno spodkopati, oslabiti, uničiti

to undermine one's health spodkopati, uničiti si zdravje

undo^* [ʌndú:] prehodni glagol
odpeti, odpreti; odstraniti; razdreti, uničiti; razveljaviti; rešiti (uganko)

to undo a bargain razdreti kupčijo
to undo s.o.'s hopes uničiti komu upe
what's done cannot be undone kar je narejeno, je narejeno (se ne da spremeniti, popraviti)

ùništiti -īm (se) uničiti (se): uništiti presudu

unmake^* [ʌnméik] prehodni glagol
razveljaviti; odstaviti (kralja itd.); razdreti; razkosati, uničiti

unroot [ʌnrú:t] prehodni glagol
izpuliti (s korenino vred); izkoreniniti, uničiti, odstraniti
neprehodni glagol
(redko) izkoreniniti se

unwork [ʌnwə́:k] prehodni glagol
uničiti; odpeti, odvezati; razparati

uproot [ʌprú:t] prehodni glagol
izruvati (izpuliti) s korenino vred
figurativno iztrgati (from iz)
izkoreniniti, iztrebiti, uničiti

upropástiti upròpāstīm (se) uničiti, pogubiti (se): to će ga upropastiti; prekomjernim pićem upropastiti svoje zdravlje

ùrnisati -išēm (se) uničiti (se), ugonobiti (se): zapalio je kuću i urnisao; jednog dana ceo svet se urniše i propadne

ūrō -ere, ūssī, ūstum (nam. *euso > *ūsō; indoev. kor. *eus-, *us-, *(e)u̯es- žgati; prim. skr. ṓṣati žge, uṣṇaḥ vroč, topel, uṣṭaḥ žgan = lat. ustus, gr. εὕω [z aor. εὗσαι] palim, srednjevisokonem. usele, üsele žerjavica; sem lahko najbrž uvrstimo tudi lat. Vesuvius)

1. (v)žgati (vžigati), sežgati (sežigati), zažgati (zažigati), (s)kuriti, (s)paliti: Plin., Lucr., Lact. idr., dona, stipulam flammis V., picem et ceras O. ali nocturna in lumina cedrum V. ali in usum nocturni luminis T. sež(i)gati, zaž(i)gati kot svetivo, hominem mortuum Tab. XII ap. Ci., uri se patiuntur Indi Ci. se pustijo žgati soncu, ignis urit domos H. uničuje, ustis navibus H., periculum, ne Appio suae aedes urerentur Ci. da se ne bi vžgala (vnela), urenda filix H. vredna, da se sežge, zona usta Macr. vroči pas, calx urit Plin. ogreje (ogreva) (kot zdravilo). Od tod subst. pt. pf.
a) ūsta -ae, f žgana okra, starejše žgana zemeljska rumenica: Plin., Vitr.
b) ūstī -ōrum, m opečen(c)i, ožgan(c)i, opaljen(c)i: Plin.

2. occ.
a) kot medic. t.t. žgati = zdraviti z ognjem: quod reliquo corpori noceat, id uri patimur Ci., si uri non potest vulnus Cels., quoties quid ustum est Cels.
b) kot slikarski t.t. (barve) vžgati (vžigati), enkavstično (na)slikati: picta coloribus ustis puppis O.; prolept.: tabulam coloribus O.
c) s sežiganjem (z ognjem) pokončati (pokončevati, pokončavati), požgati (požigati), (o)pustošiti, razdeti (razdejati), uničiti (uničevati) ipd.: urendo populandoque gesserunt bella L., vastare, urere, trahere praedas T., urere Carthaginis arces H., urbes hostium T., terram urere vicos exscindere Cu., Numidae sociorum agros urebant L., vastatur, uritur Gallia Ci., pestilentia urens urbem L.

3. metaf.
a) žgati, sušiti, osušiti (osuševati), posušiti, izsušiti (izsuševati), (o)smoditi, prižgati (prižigati): solum O., (sc. sol) terras ignibus urit O., partes (sc. terrarum) calore uruntur Ci., arista solibus usta O., sitis usserat herbas O., sitis urit fauces (sc. guttur) O., (sc. cicer) urit solum, fimum suillum urit vineas Plin., dysenteria si urit Plin.; pass.: ora visceraque penitus uruntur Cu. so suha; pren.: febribus uror anhelis O. dušeča vročica me tare; pesn.: urit lini campum seges, urit avenae, urunt papavera V. izsušuje(jo); occ. (o mrazu) (o)smoditi, povzročiti (povzročati), da kaj zmrzne ali pozebe, (po)žgati; v pass. tudi = zmrzovati: iis, quae frigus usserit, remedio sunt Plin., ustus ab assiduo frigore Pontus O. ki ga tare večni mraz, herba per nives usta O. pozebla; venatores in montibus uri se patiuntur Ci. zmrzujejo, Scythae continuis frigoribus uruntur Iust. neprestano zmrzujejo.
b) povzročiti (povzročati) skeleč (pekoč) občutek, ožgati (ožigati), (o)žuliti, otisniti, otiščati (otiskati), (o)drgniti, raniti (ranjati, ranjevati), tiščati, težiti: cum aculeus sagittae aut glandis abditae introrsus tenui vulnere in speciem urit L., uri virgis H., loris non ureris H., lorica urit lacertos Pr., urunt iuga prima iuvencos O., calceus, si minor pede erit, uret H., ea (sc. terebra) non urit Col., si te meae gravis uret sarcina chartae H.; metaf. peči, težiti, nadlegovati, vznemirjati, mučiti: urit Venerem Iuno V. misel na Junono peče (muči) Venero, eos bellum Romanum urebat L., quo (sc. bello) Italia urebatur L., Aetolos assiduo labore urente L., populum gravis urebat annona Vell., quidam in quaslibet aures, quidquid illos urit (kar jih teži), exonerant Sen. ph.
c) (ljubezen, strast) komu vne(ma)ti, razvne(ma)ti koga; v pass. vne(ma)ti se, razvne(ma)ti se, (v ljubezni) (vz)plamteti (za koga): urit me Daphnis V. ali Glycerae nitor H., amor urit me V.; pass.: uritur Dido V., quid in hospite ureris? O.; (o strasteh, čustvih, afektih): quod urit invidiam L. ali urit fulgore suo, qui praegravat H. vnema (vzbuja) skelečo zavist, mala, quibus uror, torreor, vexor Arn., (sc. mulierum) delicias et panniculus bombycinus urit Iuv., meum iecur urere bilis H. = grabila me je jeza, uro hominem Ter. jezim ga, id nunc his cerebrum uritur, me esse … Pl. zdaj jih jezi to, da … ; v pozitivnem pomenu: urere aliquem avorum laudibus Val. Fl. spodbujati koga k posnemanju …

utamániti utàmānīm uničiti, pokončati utamaniti gamad; gamad je utamanjena

vāstō -āre -āvī -ātum (vāstus)

1. (s)prazniti, izprazniti (izpraznjevati), narediti (delati) kaj pusto (puščobno, prazno), delati (narediti) kaj samostno ali opustelo, (o)samotiti, spremeniti (spreminjati) v puščavo, razljuditi (razljudovati), vzeti (jemati) kaj, čemu, oropati kaj česa, starejše obrezljuditi: forum Ci., agros L., agri (vasi) vastati sunt L., Siculorum civitates Ci., terrae … stirpium asperitate vastari Ci. postati puste, postati nerodovitne (neplodne), vastata lustra Val. Fl. loži brez divjačine; z abl.: vastare cultoribus agros V., fines civibus, aedificiis, pecore Hirt., vastati classe T.

2. occ.
a) (o)pustošiti, pokončati (pokončevati, pokončavati), uničiti (uničevati): S., Hirt., H., Ph. idr., vastandi causā C., vastare agros Ci., C., orbem terrae caede atque incendiis Ci., omnia ferro ignique L., Eutr., ubi igni ferroque Vell.
b) (prebivalcem kake dežele) povzročiti (povzročati) opustošenje, (o)pustošiti, (prebivalce kake dežele) (o)pleniti, (o)globiti (starejše naložiti (nalagati) požigalščino ali paležino): nationes, Mardos T., vastati Macedones Iust. (po mnenju nekaterih so taki skladi meton.: nationes, Mardos, Macedonas vastare = vastare terram (agros, fines) nationum, Mardorum, Macedonum); zevg.: ipsi cultores arvaque vastabantur T. kmete same so globili in pustošili njihova polja.
c) kako vojsko docela (popolnoma) potolči, pobiti, poraziti, razbiti, premagati: Aur.

3. metaf. razrváti, blázniti,(z)mesti, (z)begati, vznemirjati, mučiti: conscientia mentem vastabat S.

verhageln uničiti (toča)

vernichten uničiti, uničevati