Franja

Zadetki iskanja

  • opárničiti se -īm se začeti pravdo s kom: oparničiti se s kim
  • opàruša ž s kropom zamešena pogača
  • open-door [óupəndɔ:] pridevnik
    s prostim dostopom

    ekonomija open-door policy politika svobodne trgovine
  • opepèliti opèpelīm
    1. potresti s pepelom: opepeliti sebi glavu
    2. ekspr. slišati: o tome ne da ni opepeliti
  • opepèljaviti -īm potresti s pepelom, opepeliti
  • operate [ɔ́pəreit]

    1. neprehodni glagol
    delati, funkcionirati (stroj itd.); vplivati, delovati (on, upon na)
    medicina operirati (on koga)
    ekonomija, pogovorno operirati s čim, špekulirati
    vojska izvajati operativne premike

    2. prehodni glagol
    povzročiti
    ameriško, tehnično upravljati (stroj), spraviti v pogon, streči čemu, regulirati
    (tudi ameriško) upravljati, voditi (posel)

    to operate on batteries (pogon) na baterije
    ekonomija to operate at a deficit delati z izgubo
    medicina to be operated on biti operiran
    ekonomija, pogovorno to operate for a fall (rise) špekulirati s padcem (povišanjem)
    ameriško safe to operate zanesljiv (stroj)
  • operculō -āre -āvī -ātum (operculāre) s pokrovom zapreti (zapirati), pokri(va)ti: dolia, favos Col.
  • operōsus 3 (opera)

    1. veliko se ukvarjajoč s čim, prizadeven, dejaven, delaven, marljiv: Syria in hortis operosissima Plin., senectus operosa et semper agens aliquid Ci., o. cultibus O.; pesn. z gr. acc.: comas Pr.; pesn. z gen.: vates operosus dierum O. ki se ukvarja z dnevi.

    2. veliko truda zadevajoč, povezan z veliko truda = poln truda, trudapoln, naporen, težaven, težak, s trudom (težavo) zgrajen (zložen), s trudom (trudoma, težko) pridobljiv (pridobljen): Sen. ph., labor, opus, ars Ci., artes Ci. rokodelstva, molesta negotia et operosa Ci., carmina H., monumentorum arduus et operosus honor T. čast visokega in s težavo zgrajenega spomenika, o. Minervae studium H., divitiae operosiores H., castaneae operosae cibo Plin. težko prebavljiv.

    3. umetelen, umeten: moles operosa mundi O. umetelna gradnja (zgradba) sveta (vesolja, vsemirja), ne quis sepulchrum faceret operosius Ci., o. templa O., aes O. umetelno izdelana med.

    4. delujoč, dejaven, učinkujoč: herba O. Adv. operōsē

    1. z velikim trudom, s težavo, trudoma: nec tamen fiat o. Ci., o. nihil agere Sen. ph.

    2. umetno: o. condita vina O.

    3. natančno, skrbno: dicemus mox paulo operosius Plin.
  • opéšati -am
    1. sustati, posustati: popotnik je opešal; konji so opešali; opešati od lakote
    2. oronuti: zaradi starosti je opešal
    3. spasti s nogu: opešati od dolgega čakanja
    4. propasti, degenerirati se: v taki zemlji rastlina opeša
  • ópičar -ja m komedijant s majmunom
  • opīniōsus 3 (opīniō) poln domnev (podmen, mišljenj), bogat, obilujoč s podmenami (domnevami, mišljenji): Tert.
  • opíriti òpīrīm opihati s pihanjem očistiti: pojede sve, poždera, opiri sve ko mećava; i mene u ratu opirilo i diglo mi i crno ispod nokta
  • òpjevati òpjevām (ijek.), òpevati òpevām (ek.) opevati, s pesmijo poveličati, opeti: naš narod je lijepo opjevao cara Lazara
  • opjevávati opjèvāvām (ijek.), opevávati opèvāvām (ek.) opevati, s pesmijo poveličevati: opjevavati junake davne prošlosti
  • òplakati òplačēm
    1. objokovati koga, žalovati za kom: da me oplaču nevjeste moje
    2. s solzami oprati: da oplačeš ludost svoju
  • oplòčiti òpločīm opločiti, obložiti s ploščami, ploščicami: opločiti zid
  • oplòtiti òplotīm oplotiti, s plotom ograditi
  • opóldan -dneva (u̯d) m i opóldne -dneva (u̯d) s podne
  • op-picō -āre (ob in picare) (za)smoliti, zamaz(ov)ati s smolo: corticem oppicato Ca.
  • op-pūgnō2 -āre (-āvī) -ātum (ob in pūgnus) „pestiti“ = s pestmi biti (tolči, obdelovati): os Pl.