Franja

addōsso

A) avv.

1. na sebi, na hrbtu:
avere, portare addosso imeti na sebi, nositi (obleko)
levarsi i panni d'addosso sleči se
levarsi uno d'addosso znebiti se koga
avere la sfortuna addosso imeti smolo
tirarsi addosso un guaio nakopati si nevšečnost

2. pren. na sebi:
avevo addosso una paura terribile grozno sem se bal
avere il diavolo addosso biti nemiren, nestrpen, razdražljiv
avere l'argento vivo addosso biti kot živo srebro

3. na grbi, v breme:
ho tutta la famiglia addosso na grbi imam vso družino

B) prep.

1. blizu, tik ob:
le case sono una addosso all'altra hiše so druga ob drugi

2. na, nad:
dare addosso a qcn., gettarsi addosso a uno vreči se na koga, preganjati koga
mettere le mani addosso a qcn. položiti roko na koga, koga zgrabiti, pretepsti
mettere gli occhi addosso a qcn. na koga vreči oči
piombare addosso a qcn. vreči se, navaliti na koga
stare addosso a qcn. koga stalno priganjati, gnjaviti
tagliare i panni addosso qcn. koga opravljati (za hrbtom)

adecuar prilagoditi, ustrezno (adekvatno) napraviti

adecuarse prilagoditi se, prav biti, ustrezati

adelfa ženski spol oleander

ser como la adelfa (fig) lep, a goljufiv biti (o ženskah)

adentro noter, notri, znotraj, na znotraj

mar adentro proti morju
ser muy de adentro en a/c. dobro podkovan biti v čem
para sus adentros v svoji notranjosti, v sebi, zase

adept² [ǽdept] samostalnik
strokovnjak, poznavalec; alkimist, zlatodej

pogovorno to be an adept at biti strokovnjak za, spoznati se na kaj

adhaerēscō -ere, adhaesī (incoh. glag. adhaerēre)

1. obviseti na čem, obtičati v čem, prijeti se česa; abs.: ne quid emineret, ubi ignis hostium adhaeresceret C. bi obtičal, bi se prijel, adhaerescente roscida lanugine Plin.; z dat.: veteri craterae limus adhaesit H., tonsis (ovibus) ... adhaesit sudor V.; s praep.: ne faex in lateribus doliorum adhaeresceret Cu., tragula ad turrim adhaesit C., adh. ad moles Caesaris C., ad saxa Sirenum Ci.; pesn.: fronte (= in fronte) cuspis adhaesit O.; pren.: in me uno consulares faces ..., in me omnia coniurationis tela adhaeserunt Ci., ne in hanc tantam seditionis materiam ista funesta fax adhaeresceret Ci., in Scyllaeo illo aeris alieni tamquam in freto ad columnam adh. Ci. = kot slab plačnik kaznovan biti.

2. pren.
a) obesiti (obešati) se na kaj = oprije(ma)ti se česa, okleniti (oklepati) se česa, ne ganiti se od kod, ne oditi od kod: adhaesit homini ad infumum ventrem fames Pl., adh. egressibus T. biti komu vedno za petami, nactus hoc litus adhaesi O., si potes in his locis adhaerescere Ci. ep. dalj časa ostati, adh. iustitiae honestatique Ci. ne pobegniti od ..., si omnia ... ad vestrum studium ... adhaerescerent Ci. ko bi se ne ujemalo vse z ..., ne ugajalo mu, quae prava sunt, fastidiis adhaerescere Ci. ima za posledico, pušča slab vtis.
b) (o govorniku) obtičati: Hortensius in celeritate verborum adhaerescens Ci. ki rad obtiči (v govoru), ki se mu beseda trga; (o govoru) zasta(ja)ti: oratio ita libere fluebat, ut numquam adhaeresceret Ci.

adiūtō -āre -āvī -ātum (intens. glag. adiūvāre) prizadevno podpirati, pospeševati, pomagati; abs.: Pac. fr., Pl., Ter., Varr.; pogosteje z acc.: aliquem Acc. fr., Kom., funus, alicui onera Ter., voluntatem alicuius Gell, regem adversus populum Gell.; z acc. personae in acc. rei (zadnja more biti izražena le z neutr. pron.: id, amabo, adiuta me Ter.); redko adiutare alicui: Petr.

adjoint, e [adžwɛ̃, t] adjectif prideljen; pomožen; masculin pomočnik, namestnik

directeur masculin, maire masculin adjoint pomočnik direktorja, župana (podžupan)
officier masculin adjoint vojaški pribočnik, adjutant
être adjoint à quelqu'un biti prideljen komu

admīrātiō -ōnis, f (admīrārī)

1. občudovanje česa, zanimanje za kaj: L., Cu. idr., divitiarum Ci., copiose sapienterque dicentis Ci., admirationem sui cuivis inicere N. ali summam hominum admirationem excitare Ci. občudovanje vzbujati, admirationem habere Ci. zanimanje vzbujati, admiratione affici Ci. ali in magna admiratione esse Plin. (zelo) občudovan biti, est etiam admiratio nonnulla in bestiis aquatilibus Plin. nekaj zanimivega, alterius tabulae admiratio est Plin. zanimivo je na drugi sliki, multos admirationis de te paenitet Sen. ph.; pl.: admirationes Ci., Vitr., Q. izrazi občudovanja.

2. (za)čudenje, strmenje, zavzetost: risus populi atque adm. omnium vestrum facta est Ci. vsi ste se začudili, homines obstupefacti admiratione Ci., movere alicui admirationem Ci. osupniti koga, haec adm. fiebat Ci. tako se je izražalo strmenje, admiratio orta est L., consulem admiratio incessit quod ... L. konzul se je začudil; z objektnim gen.: adm. tam atrocis rei Ci. ali sententiae ancipitis L. strmenje nad čim.

admiration [ædmiréišən] samostalnik (of, for)
občudovanje; občudovanja vredna stvar; predmet občudovanja

note of admiration klicaj
to be (ali become) the admiration of biti občudovan
to admiration za čudo

admiration [-sjɔ̃] féminin občudovanje; navdušenje; začudenje

son courage fait l'admiration de tout le monde njegov pogum zbuja občudovanje pri vseh
être saisi d'admiration biti ves iz sebe od občudovanja
exciter l'admiration zbujati občudovanje

admittō -ere -mīsī -missum

I. pustiti, spustiti (spuščati), pospešiti gibanje čemu: equum admisit in Postumium L. pognal je konja proti ..., admissi equi O. dirjajoči, equo admisso ali equis admissis Ci., C. idr. v galopu dirjaje; od tod pesn.: admisso passu O. s hitrim korakom, admissae aquae O. deroče vodovje, admissa rota O. hitro, admissae iubae O. vihrajoče, unda se admittit O. se prosto spušča, arcus admittit aquam Tib.; pren.: quod semel admissum est Ci. je sproženo (začeto).

— II.

1. pripustiti (pripuščati), spustiti (spuščati), pustiti (puščati) kam (naspr. arcere): tum demum admissi stagna ... revisunt V., adm. legatum hostium in cubiculum Ci., hominum multitudinem in domum Ci., domum ad se filium N., lucem in thalamos O., aliquem fenestrā O. ali per fenestram Petr., aliquem regnis suis (= in regna sua) O., aliquem in (ad) conspectum suum (predse) Suet., Iust.; s sup.: spectatum adm. H. pustiti gledati; pren.: ante fores stantem dubitas admittere famam Mart.; pren.: numquam ad consilium casus admittitur Ci, adm. precationem L. ozirati se na prošnjo, neque ante preces admissae, quam iurarent T ni jim bilo prej prisluhnjeno, condiciones vix auribus (ad aures) adm. L pustiti povedati, aliquid ad animum adm. L. k srcu si vzeti (jemati), adm. solacia Plin. iun. pustiti se tolažiti; jur. pripustiti (pripuščati) koga k čemu, pustiti koga, da nastopi (prevzame, v posest dobi) kaj: adm. aliquem ad (in) possessio- nem, ad hereditatem, ad legatum Icti.

2. occ.
a) v avdienco pustiti (puščati) (naspr. arcere, excludere): Casino salutatum veniebant; admissus est nemo Ci., nec quemquam (Caesar) admisit Ci. ni sprejel, nemo enim sine hoc (chiliarcho) admittitur N., admitti eum rex protinus iussit Cu.
b) spustiti (spuščati) koga k čemu kot udeleženca, spreje(ma)ti ga k čemu: aliquem ad consilium Ci., ad colloquium C., Nisus et Euryalus admittier (= admitti) orant (sc. ad consilium) V., admitti ad officium (v službo) N., admitti horum in numerum N. sprejet biti; (o učitelju) kot poslušalca pustiti (puščati) koga zraven, dovoliti mu pristop: Diogenes grammaticus ... venientem eum ... non admiserat Suet.; od tod pren. tudi: admittere apium ad cibos Plin. jemati, rabiti.
c) (o vlačugah) pustiti (puščati) moškega nase: ad se virum Pl., aliquem Pr.
č) pripuščati živali k plemenitvi, samce pustiti (puščati) plemeniti: sues Varr., canes Varr. ap. Non., verrem Plin., equas Varr., Plin. ali equas asino Varr. ap. Non. spuščati pod, arietes ovibus, admissarium veneti Col. ali equum equae Iust. ali asinum in equas Dig.; tudi o samici = pripustiti (pripuščati) samca k plemenitvi: admittere ad concubitum dedignatur contumax gallina Col; od tod pren. drevesa cepiti: qui ver probant, ab aequinoctio statim admittunt Plin.

3. pren.
a) dopustiti (dopuščati), privoliti (privoljevati), dovoliti (dovoljevati): litem iudices non admittunt Ci., adm. religiones Ci., non admittit hoc idem veritas Q., admittis exemplum? T., non admissuro, quominus expeditus ... vallum molientes adgrederetur T.; poseb. avgursko: aves admittunt Pl., L. obetajo ugoden uspeh.
b) kaj zagrešiti, zakriviti, storiti (kaj kaznivega); reklo: admittere hoc delictum in me Ter., culpam in se Ter., quod in me facinus admisi? Ci., adm. in te tantum facinus Ci.; z zamolčanim refleksivnim razmerjem: adm. dedecus, facinus, flagitium, maleficium Ci., scelus N., insignia scelera T., stuprum cum aliquo T., incestum cum aliqua Suet.; s predikatnim acc.: non adm. veneficium impunitum Gell.; z adv.: aliquid foede admissum Lucr., male admissa defendere T. zločine. — Od tod subst. pt. pf. admissum -ī, n pregrešek, krivda: indicia facti etiam nullo admisso consequi possunt Ci., tale admissum L., admissa gentis O., admissa Poppaeae T.

Opomba: Sinkop. inf. pf. act. admīsse: Pl.

admoveō -ēre -mōvī -mōtum

1. primakniti (primikati), približ(ev)ati, pristaviti (pristavljati), nastaviti (nastavljati) (naspr. amovere ab ...): duas quadrigas L., manūs religiose L., laevam Ci. levico privzeti, admoto pollice siccare lacrimas O., adm. aurem Ci. nastaviti uho, admorunt (gl. opombo) ubera tigres O. so dojile, adm. ignem (ignes) Ci. ali faces O. podtakniti, od tod pren.: dolorum cum admoventur faces Ci.; adm. medicos Suet. poklicati, nisi prope admota non cernere Plin. kratkoviden biti (naspr. longinqua contueri); culina ut sit admota Varr. da je blizu. Smer dejanja s praep.: agnum ad matris mammam Varr., fasciculum ad nares Ci., aspide ad corpus admotā vitā privatus est Ci., adm. urbem ad mare Ci. blizu morja ustanoviti, linum ad lumina Lucr., ora ad ora O., manum ad ora Pr.; cucurbitulam sub mento, circa fauces (medic.) Cels.; pren.: mentes suas, non solum aures, ad haruspicum vocem Ci. svoje misli ... obrniti na ...; z dat.: labra poculis V., ignes templis Tib. podtakniti (podtikati), angues curribus O. zapreči, hastam pestori Cu., filium collo Cu. objeti, manum (manūs Cu.) operi O., Plin. lotiti se dela, manus tentantes operi O. dotakniti se dela, numquam deos ipsos admovere nocentibus manus L. ali adm. manus vectigalibus Ci. lotiti se, aedificia admota muris Cu. prizidana, Pharos continenti admota est (namreč po potresu) Sen. ph., Africa Nilo admota Iuv., adm. murum solo Lucan. skoraj do tal porušiti, septem montibus Baias Stat.; medic.: adm. fomenta corpori Cu. obkladke dajati na ..., venis candens ferrum, cucurbitulam occipitio Cels.; pren.: adm. alicui calcar (stimulos) Ci. spodbosti (spodbadati) koga, alicui desiderium patriae Cu. ali alicui spem L. ali omnes luctus Sen. ph. obuditi (obujati) komu kaj, navda(ja)ti ga s čim, acumina Graecis chartis H. svojo bistroumnost obrniti na ...

2. occ.
a) približ(ev)ati = privesti: equos L. pripeljati pred koga, canes Cu., si tibi sol plures admoverit aures H. pripelje več poslušalcev.
b) voj. α) (vojsko) primakniti (primikati), (z vojsko) se naprej pomakniti (pomikati), se približ(ev)ati: copias propius, copiae in eundem locum, armatos muris L., copias oppido Cu., exercitum propius urbem Ci., exercitum Ariminum, ad (v bližino, v okolico) Oricum L.; tudi: naves, classem litori Cu., castra Sil.; abs. (z izpuščenim obj.): iam admovebat rex Cu. (je pomikal naprej, namreč vojsko) se je pomikal naprej. β) (bojne naprave, stroje) primakniti (primikati), naprej pomakniti (pomikati), naprej poriniti (porivati), nastaviti (nastavljati): opus ad turrim hostium C., tria opera adversus Pyrrheum, opera muris L., scalas ad moenia L., scalas moenibus T.; tudi abs.: adm. opera L., scalas C., Cu., machinam Ci., machinas, arietes Cu.
c) obr. (pri žrtvovanju pred žrtvenik) privesti: Hannibalem altaribus, filiam victimam aris L., pecus aris V., tauros templis O. ali aris Amm.; abs.: admotas hostias ... proturbat T.

3. pren.
a) (časovno) približ(ev)ati, pospešiti (pospeševati): diem leti Cu., mortem Plin., horas mortis Lucan., fatalem horam Stat., bella civilia Macedonum genti Cu., occasionem exsequendi sceleris admotam Cu., admotus supremis T. blizu svoje smrti,
b) (kako sredstvo) jemati, uporabiti (uporabljati), oprije(ma)ti se (ga): herbas O., remedia Sen. ph., aliam curationem ad aliquem Ci., vim Cels.; pren.: orationem ad sensus animorum ... inflammandos Ci., populationibus agri terror est oppidanis admotus L. skušali so meščane ugnati, strašeč jih s ..., parvo metu admoto L., adm. preces O. izraziti, alicui preces Ph., Plin. s prošnjami obrniti se na koga, preces suppliciter admotae Cu. ponižno izražene, ponižne, adm. blanditias O.
c) (osebe) komu ali čemu približ(ev)ati, privze(ma)ti k čemu, dovesti jih do česa: ubi te ventus admoverit orae V., adm. aliquem in priorem amicitiae locum Cu., in idem fastigium (sc. dignitatis) Cu. povzdigniti, aliquem contubernio Suet., aliquem ad curam rei publ. Suet., ad spem successionis admoveri Suet., genus admotum superis Sil. soroden; poseb. se admovere (ad ...) približ(ev)ati se, pridružiti (pridruževati) se čemu: se ad id (lumen) Ci., applicant se et propius admovent Ci.

Opomba: Sinkop. obl. iz perfektove osnove: admōrunt (= admōvērunt) V., admōrint (= admōverint) O., admōram (= admōveram) Pr.

adresser [adrɛse] verbe transitif nasloviti, poslati na naslov, napotiti

s'adresser à quelqu'un obrniti se na koga; biti komu namenjen
adresser la parole à quelqu'un ogovoriti, nameniti komu vprašanje, obrniti se na koga z vprašanjem
adresser un compliment, une critique, une question à quelqu'un izreči komu poklon, kritizirati koga, vprašati koga
la lettre que vous m'avez adressée pismo, ki ste ga poslali na moj naslov
le médecin m'a adressé à un spécialiste zdravnik me je napotil k specialistu
adressez-vous au portier obrnite se na vratarja
adresser toute demande de renseignements à za vse informacije se obrnite na
s'adresser en confiance à quelqu'un zaupno se obrniti na koga

adrift [ədríft] prislov
na slepo srečo gnan

to be all adrift biti zbegan, biti ves iz sebe
navtika to break adrift splavati
to break adrift from the moorings odtrgati se od sidra
to cut o.s. adrift from pretrgati zveze s kom
to run adrift potepati se brez cilja
to set (ali turn) adrift spoditi

adroit, e [adrwa, t] adjectif spreten, ročen; figuré prožen, prebrisan, iznajdljiv, zvit

négociant masculin adroit prebrisan, spreten trgovec
tireur masculin adroit spreten strelec
être adroit de ses mains biti spretnih rok
mener une politique adroite voditi spretno, prožno politiko
d'un geste adroit s spretno kretnjo

aduana ženski spol carina, carinski urad (uprava)

agente de aduana carinik
declaración de aduana carinska prijava
derechos de aduana carinske pristojbine
visita de aduana carinski pregled
despachar en la aduana zacariniti, oprostiti na carini
pasar por todas las aduanas zelo prebrisan biti

adulterium -iī, n (adulter)

1. prešuštvo, v pl. prešuštvovanje, ljubimkanje: Q., Dig., adulterium est illusio alieni coniugii, quod quia alter alterius torum commaculat, adulterium nomen accepit Isid. (prim. adulter in adulterō), accusatores eius amores, adulteria, Baias iactant Ci., homo vino, ganeis, lenociniis adulteriisque confectus Ci., in adulterio deprehendi Ci., adulterium facere Cat., inire Vell., commitere Sen. rh., adulteria exercere Suet. prešuštvovati, suspicionem adulterii habere N. biti osumljen prešuštvovanja, quae vasa adulteriis caelata Plin. prešuštni prizori, izboklo vrezani na posodah; s subjektnim gen.: matris O., Veneris cum Marte O.; z objektnim gen.: Mutiliae T. prešuštvovanje z Mutilijo; o živalih: nec (elephanti) adulteria novere Plin.; pesn. = nezvestoba: O.; pren. cepljenje dreves: arborum adulteria Plin.

2. ponaredba, ponarejanje, popačevanje: ad. mellis, mercis adulteria Plin., adulterare adulteria naturae Plin. že popačeno naravo še enkrat popačiti, colorum adulteria Cypr.

advantage¹ [ədvá:ntidž] samostalnik (of, over)
prednost, ugodnost; korist

to gain an advantage over, to have the advantage of s.o. imeti prednost pred kom, biti močnejši od koga
you have the advantage of me žal vas ne poznam
to take advantage of s.th. izkoristiti kaj
to advantage ugoden; ugodno, koristno
to the best advantage kar se da ugodno
to take (ali make) s.o. at advantage izrabiti svojo premoč v škodo drugega
to turn to advantage izplačati se; izkoristiti

advokát (s pravico braniti na višjih sodiščih) VB barrister, barrister-at-law, (Škotska) advocate; (brez takšne pravice) VB solicitor; ZDA attorney; lawyer; ZDA trial lawyer; (za obrambo v pravdi, tožbi) counsel; Irska counsellor, ZDA counselor

uradni, po dolžnosti advokát counsel of a person granted legal aid
bil je tožnikov advokát he was counsel for the plaintiff
postati advokát to be called to the bar, to be admitted to the bar (Bar)
biti advokát to be a solicitor, to be a barrister, to practise at the bar