Franja

retroaction [retrouǽkšən] samostalnik
povratno delovanje, povratno učinkujoča sila (on na)
reakcija; narobe učinek

retrospect [rétrouspekt]

1. samostalnik
pogled nazaj, v preteklost; vračanje, poseganje nazaj (to na, v)
odnos, razmerje; retrospektivna sila, retroakcija

in retrospect gledajoč nazaj
in the retrospect v spominu

2. neprehodni glagol & prehodni glagol
nazaj gledati; razmišljati o; živeti v spominih; poklicati v spomin; napotiti (to na)

Rückstellkraft, die, Technik povratna sila

Sachzwang, der, sila stvari

Scherkraft, die, Physik strižna sila

Schlagkraft, die, Physik, Sport udarna sila; figurativ udarnost

Schnittkraft, die, Technik rezalna sila

Schöpferkraft, die, ustvarjalna sila

Schubkraft, die, Physik potisna sila

Schwungkraft, die, Physik centrifugalna sila; sila zamaha

sea-power [sí:pauə] samostalnik
pomorska sila; moč mornarice

Seemacht, die, pomorska sila; Heerwesen, Militär vojna mornarica

shock power [šɔ́kpauə] samostalnik
tehnično udarna sila (moč)

spark-plug [spá:kplʌg] samostalnik
ameriško, tehnično svečka
ameriško, pogovorno gibalna sila, "motor" (oseba)

(spōns), spontis, f (prim. stvnem. spanst nagon, mik, vaba, spanu mikati, vabiti, spannu napenjati, gispanst draž, prevara, nem. Gespenst, Spanferkel, widerspenstig, abspenstig) svobodna volja, prosta volja, samovolja, svoja volja, gonilna sila, nagon, gon; klas. se je uporabljal le abl. sg., poleg njega neklas. tudi še gen. sg.

I. abl. sponte

1. po volji koga, z dovoljenjem koga, z dovolitvijo (privolitvijo, pritrditvijo) koga: deditionem magis popularium quam sua sponte fecerat Cu., sponte dei Val. Fl., deorum Lucan., naturae suae Plin. po nagonu (nagibu), Antonii, Caesaris, legatorum, litigatoris T., quod contra instituta Augusti, non sponte principis Alexandriam introisset T.; s praep. ab ali de (po): a sponte, ab eadem sponte, a qua sponte, de sponte eius Varr., de tua sponte Cotta ap. Char.; tudi sine sponte suā Varr.

2. večinoma in klas. le v zvezi s svojilnim zaimkom meā, tuā, suā, nostrā, vestrā sponte
a) po svoji volji, iz svoje volje, svojevoljno, rade volje, radovoljno, iz lastnega nagiba, iz lastnega vzgiba, po svoji glavi, po lastnem vzgibu, sam od sebe, brez tuje pomoči, prostovoljno, samostojno, hotoma, hote, nalašč, namerno, namenoma (naspr. coactus, iussus, rogatus, ab aliquo provocatus, ex necessitate, casu ipd.): Luc. ap. Varr., Ter., Varr., Iust. idr., meā sponte feceram, tuā sponte facere Ci. ep., quod suā sponte pateretur Ci., non suā sponte, sed eorum auxilio Ci., neque id meā sponte (sc. prospexi) Ci. ep. sam od sebe, po svoji pameti, transisse Rhenum sese non suā sponte, sed rogatum et arcessitum a Gallis C., suā sponte expergisci L., venenum suā sponte sumere N., id est … quaesitum, praecipitata esset ab eo uxor an se ipsa suā sponte iecisset Q.; pesn. in poklas. tudi sponte meā, tuā itd.: H., me si fata … paterentur … sponte meā componere curas V., sponte nostrā velut donantes Q.; pesn. in neklas. samo sponte: Cels., Sen. ph., Plin., Suet. idr., Italiam non sponte sequor V., ad terram non sponte fluens V. ne prostovoljno = proti svoji volji, sponte tamen properant alii subducere remos O., nec illum sponte extinctum, verum inmisso percussore T., sponte an oblitus (sc. praetermiserit) ignoro Macr. hote ali pozabivši; metaf. (o neživih subj.) sam od sebe: O., Petr. idr., suā sponte, nulla adhibita vi, consumptus ignis extinguitur Ci., ex loco superiore, qui prope suā sponte in hostem inferebat L., cures: … stellae sponte suā iussaene vagentur H., (sc. arbores) ipsae sponte suā veniunt V., sponte suā quae fiunt in aëre Lucr., quod terra crearat sponte suā Lucr., sponte natis ali Arn. živeti ob samoraslem, hraniti se s samoraslim; poznolat. sponte propriā = suā sponte: sponte se propriā dare (predati se) Amm., nusquam a veritate sponte propriā digredi Amm.
b) na svojo roko, na svojo odgovornost, svojevoljno, sam od sebe, sam po sebi, po svoji moči, sam, samostojno: cum illa civitas cum Poenis suo nomine ac suā sponte bellaret Ci., iniussu populi, tuā sponte iura mutavisti Ci., cum … oppidani autem etiam suā sponte Caesarem recipere conarentur C., his cum suā sponte persuadere non possent C., Romam ipse … rediit, sive ipse sponte suā, … sive senatūs consulto accitus L.; tudi brez zaimka: committere bellum sponte Sil.
c) sam na sebi, sam po sebi, sam zase, (kar) naravnost, prav (o neživih subj.): res, quae suā sponte scelerata est Ci., virtus suā sponte laudabilis Ci., an est aliquid, quod te suā sponte delectet? Ci.
d) prvi, ne da bi imel kak zgled pred seboj (pred očmi), brez vzôra (vzornika): quod Verres suā sponte instituisset Ci. —

II. gen. spontis v zvezi suae spontis (sc. esse) svoje volje (biti), po svoji volji, svojevoljen, samostojen, sam po sebi, sam svoj (biti): homo, qui suae sponte est Cels., sic despondisse animum quoque dicitur ut despondisse filiam, quod suae sponte statuerant finem Varr.; (o neživih subj.): cytisus est … suae sponte Col. samorasla, suae sponte aqua Col. sama od sebe tekoča.

Opomba: Nom. sg. spōns navajata sicer Aus. in Char., a ga ne izpričujeta.

spúrt m (engl. spurt) spert, upinjanje svih sila u utakmici, naročito u završnici takmičenja

steam-power [stí:mpauə] samostalnik
parna sila (moč)

stìhija ž (gr. stoicheion) stihija, prvina, element, elementarna sila: zlato je kao ruda hemijski vezano sa drugom kojom -om; boriti se sa -om

stihíja ž (gr. stoicheion) stihija, spontano djelovanje (de-) prirodnih sila ili društvenih zakona

traction [trǽkšən] samostalnik
vlečenje, vleka
tehnično poteg; vlečna sila; trenje, sila trenja; privlačna sila, privlačnost (tudi figurativno)
prevoz, transport

electric traction električna vlečna sila, vleka
traction engine traktor, vlečni stroj