Franja

pokrénuti pòkrēnēm, pokrénuh pokrénu in pòkretoh pòkrete, pòkrēnut -a
I.
1. kreniti, premakniti: pokrenuti koga s mjesta; pokrenuti vojsku; pokrenuti krake oditi; led se pokrenuo zadeva se je končno premaknila
2. pognati: pokrenuti mašinu, stroj, divljač
3. razgibati: vjetar pokrenu granje
4. sprožiti: pokrenuti neko pitanje, problem
5. ganiti, pripraviti do: pokrenuti srce na ljubav; pokrenulo mi se srce raznežil sem se; pokrenula mi se žuč razjezil sem se
6. ustanoviti: pokrenuti novine
7. povzdigniti: pokrenuti intelektualni život
II. pokrenuti se
1. premakniti se
2. zganiti se: zub se pokrenuo zob se je zacel majati

porèmetiti -īm (se) zmešati, zmotiti, skaliti (se), pripraviti (priti) v nered: poremetiti mir, zdravlje; njegovu karijeru poremeti golema nesreća; poremetio je pameću zblaznel je

prae-meditor -ārī -ātus sum (prae in meditārī) (vna)prej (poprej) premisliti (premišlj(ev)ati), razmisliti (razmišljati) o čem, (vna)prej (poprej) misliti na kaj, pripraviti (pripravljati) se na kaj, (vna)prej (poprej) preizkusiti (preizkušati), (vna)prej (poprej) (z)vaditi: L., Sen. ph., Sil., Amm. idr., praemeditari, quo animo accedam ad urbem Ci. ep., est enim sapientis, quicquid homini accidere possit, id praemeditari ferendum modice esse Ci., si reus horum nihil fecerit, accusator dicet eum usque adeo praemeditatum fuisse, quid sibi esset usu venturum Corn.; abs.: praemeditatus adsistentibus phonascis T. prej vadeč (poskušajoč) po navodilih (ob napotkih) učiteljev petja; tako tudi: tentans citharam et praemeditatus T.; pt. pf. s pass. pomenom: nec fieri meliora mala praemeditata Ci. prej premišljena (preudarjena), nihil praemeditati Q., praemeditata dicere iam parabat Amm.

prae-parō -āre -āvī -ātum (prae in parāre) (vna)prej (poprej) pripraviti (pripravljati), (vna)prej (poprej) imeti kaj pripravljeno, (vna)prej (poprej) preskrbeti (preskrbovati), (vna)prej (poprej) (s potrebnim) oskrbeti (oskrbovati), (vna)prej (poprej) opremiti (opremljati), (vna)prej (poprej) oborožiti (oboroževati): Lucan., Eutr. idr., ova Mart., hiberna Vell., exercitum Vell., machinationes Vitr., bellum Veg., suos milites ad proelia Veg., res necessarias Ci., ea, quae videntur instare Ci., hortos Ci., rem frumentariam C., locum domestici belli causā C., classem Cu., pecunia stipendio militum praeparata Cu., se proelio (dat.) magis quam fugae praeparare Cu., naves, scaphas, frumentum, commeatum L., praeparato ad talem casum perfugio L., praeparatis iam omnibus ad fugam L., onerarias naves ad incendium C. za zažig, profectionem Suet. odpravljati se (odhajati, napravljati se) na pot, gladios Suet., se et suos milites ad proelia S., se bello (dat.) Sen. ph., praeparat se pugnae Plin., cibos hiemi Plin., potum cantharidum Plin., arva frumentis Col., necem fratri T.; metaf.: Petr., aditum nefariae spei Cu. krčiti si pot do upanja, praeparata accusatio, oratio L., qui praeparati erant gratiā principum L., bene praeparatum pectus H. srce, dobro pripravljeno za vse, praeparare animos ad (k) sapientiam concipiendam Ci., meditata et praeparata Ci., praeparato animo se dare quieti Ci., aures (sc. auditorum) praeparatae Ci., gratiam adversus publicum odium T., praeparare se poenae Sen. rh., se scholae Iuv., Suet., omnia efficere nitens, quae animo praeparasset Eutr.; z inf. = nameravati, kaniti, imeti namen, misliti, namerjati: ex ea (sc. Massilia) navigare ad filium praeparabat Eutr., pro quibus sanguinem fundere praeparabat Aug. — Subst. praeparātō: quam nihil festinato, nihil praeparato fecisse videtur Milo! Q. ali ex praeparātō: non enim ex praeparato locutus est, sed subito deprehensus Sen. ph. s pripravljanjem (pripravo), toda ex ante praeparato L. iz pripravljenih zalog.

precondition [pri:kəndíšən]

1. samostalnik
prvi pogoj, zadržek

2. prehodni glagol
biti pogoj ali zadržek za kaj; vnaprej pripraviti

precostituire v. tr. (pres. precostituisco) vnaprej pripraviti, pripravljati; vnaprej oskrbeti:
precostituire un alibi vnaprej oskrbeti alibi

predisporre^*

A) v. tr. (pres. predispongo)

1. vnaprej pripraviti, pripravljati:
predisporre tutto per la partenza pripraviti vse za odhod

2. med. predisponirati; narediti, delati dovzetnega, nagnjenega (za bolezen)

B) ➞ predisporsi v. rifl. (pres. mi predispongo) vnaprej pripraviti, pripravljati se

prédisposer [predispoze] verbe transitif napraviti (koga) sprejemljivega, dovzetnega, nagnjenega (à za); predisponirati; vnaprej pripraviti

il a été prédisposé héréditairement à cette maladie bil je dedno predisponiran za to bolezen

préméditer [-te] verbe transitif (vnaprej) premisliti; s premislekom pripraviti; skleniti

prèsjesti -sjednēm (ijek.), prèsesti -sednēm (ek.)
1. presesti: presjela joj udadba; presjelo mi u grlu
2. pripraviti komu zasedo: gdje su Srbi ona dva Turčina bili presjeli i opkolili

prō-lūdō -ere -lūsī -lūsum (prō in lūdere) pred pravo igro (prej) (za)igrati, prej poskusiti (poskušati), prej (z)vaditi, prej se (iz)uriti, prej (se) (iz)vežbati, ((vna)prej) pripraviti (pripravljati): Sen. tr. idr., proludere ad pugnam V., vidit (sc. Tarpeia) harenosis Tatium proludere campis Pr., ubi prolusit, rudibus puer ille relictis spicula de pharetra promit acuta sua O., prima per legatos habita certamina, cum hinc Domitius et Thorius, inde Hirtulei proluderent Fl.; metaf.: ut ipsis sententiis, quibus proluserint (ki so jim rabila za predigro), vel pugnare possint Ci., per has mortalis aevi moras illi meliori vitae praeluditur Sen. ph. se pripravlja ono boljše življenje, sed omnia ista motus sunt animorum moveri nolentium nec affectus sed principia proludentia affectibus Sen. ph., iurgia proludunt Iuv. so začetek.

pulpify [pʌ́lpifai] prehodni glagol
pripraviti papirno kašo (v papirnici)

put up

1. prehodni glagol
dvigniti (roko, zastavo, jadra itd.); obesiti (sliko, zastor); nalepiti (plakat); razpeti (dežnik); postaviti (šotor)
pogovorno fingirati, izmisliti (a put up job naprej domenjena stvar, prevara)
pomoliti se, zahvaliti se (bogu); sprejeti gosta, vzeti pod streho, prenočiti; shraniti, spraviti; zaviti, zložiti, paketirati (in v)
vtakniti (meč) v nožnico; konservirati, vkuhati, vložiti (sadje); pripraviti zdravilo (v lekarni)
gledališče uprizoriti (igro); postaviti, predlagati (kandidata); ponuditi, dati v prodajo; zvišati (ceno); spoditi, splašiti, pregnati iz brloga (divjad); dati na oklice; plačati; staviti, zastaviti (na stavi); napeljati, nagovoriti, naščuvati (to k)

2. neprehodni glagol
nastaniti se, ustaviti se pri kom (at)
kandidirati, potegovati se (for za)
plačati (for za)
sprijazniti se s čim, prenašati, mirno sprejeti (with)

sleng to put s.o.'s back up užaliti, zjeziti koga
to put up a fight dobro se upirati, dobro se boriti
to put up a front pretvarjati se
to put up for sale dati v prodajo
to put up the shutters zapreti trgovino
to put s.o. up to nagovoriti koga k čemu, poučiti koga
to put up to s.o. prepustiti komu odločitev
to put up with prenašati, potrpeti, zadovoljiti se s čim

rail³ [réil] neprehodni glagol
posmehovati se, rogati se, zbadati, zmerjati, kritizirati, zabavljati (at, against proti)
prehodni glagol
z zmerjanjem, zbadanjem koga pripraviti do (česa)

to rail s.o. out of the house z zmerjanjem (koga) izgnati iz hiše; arhaično pregnati z zmerjanjem, grajanjem

raspamétiti -pàmētīm pripraviti ob pamet: raspametiti koga

ràspjevati -ām (ijek.), ràspevati -ām (ek.)
I. razveseliti, pripraviti koga do petja, v židano voljo: sunčani proljetni dani raspjevaće i naša srca
II. raspjevati se postati židane volje: ptice su se danas u sav glas raspjevale; ja se radujem što ste se vi, druže majore, tako raspjevali

ràsplakati -plačēm
I. pripraviti koga v jok, ganiti do solz: sve su age redom rasplakali
II. rasplakati se razjokati se

raspolòžiti -pòložīm
I.
1. ukreniti po svoji volji: raspoložiti svojim imanjem
2. določiti: raspoložiti testamentom o svome novcu
3. pripraviti koga a kaj: raspoložiti koga za što
4. pridobiti: raspoložio je sudiju za nas
5. spraviti koga v dobro voljo: raspoložiti koga
6. razvrstiti: raspoložiti vojsku na položaju
II. raspoložiti se postati židane volje

razdràgati -ām (se) razigrati (se), pripraviti koga (priti) v židano voljo: vino i starca razigra i babu razdraga

razráditi ràzrādīm
1. dognati, obdelati: on je sada temu lijepo razradio; jednoga dana ovaj zadatak ja ću razraditi detaljnije
2. razgibati: maše glavom nalevo i nadesno da razradi vratne žile
3. pripraviti za gospodarsko izkoriščanje: nađeni su i razrađeni bogati rudnici uglja