Franja

super-stringō -ere -strīnxī -strictum (super in stringere) zgoraj čez privezati (privezovati), skupaj potegniti (potegovati, potezati), (po)vleči: latera balteis superstringere Sid., superstrictis accurate manibus Ap.

super-trahō -ere (super in trahere) čez (po)vleči, čez potegniti (potegovati, potezati): semen protinus iniciunt cratesque dentatas supertrahunt semen protinus iniciunt cratesque dentatas supertrahunt Plin.

support² [səpɔ́:t] prehodni glagol
podpirati, podpreti; prenašati, trpeti (kaj); dajati (komu) moč, bodriti, pomagati (komu); braniti, zagovarjati, pospeševati, zavzeti se za, potegniti se za; vzdrževati, hraniti (koga); plačati, financirati
arhitektura nositi, podpirati, držati (kaj)
gledališče igrati (vlogo), nastopiti kot soigralec

to support o.s. vzdrževati se
to support the conversation vzdrževati pogovor
to support the courage of the troops vzdrževati pogum (moralo) čet
supporting troops rezervne čete
to support fatigue prenašati utrujenost
to support one's family vzdrževati svojo družino
hope supported me upanje me držalo pokonci
I could not support his impudence nisem mogel prenašati njegove nesramnosti
to support a motion podpreti predlog
a project supported by taxes z davki financiran projekt
to support a theory trditi neko teorijo
to support a trial prenašati, prestajati preskušnjo

sus-cipiō (suc-cipiō) -ere -cēpī -ceptum (subs in capere)

I.

1. (od spodaj) prestreči (prestrezati), ujeti (v roko, z rokami idr.), zaje(ma)ti, vzeti (jemati): concurrunt trepidae comites dominamque ruentem suscipiunt V., succipiunt famulae V., suscipere cruorem pateris, ignem foliis V., cava suscepto flumine palma sat est Pr., oraque suscepta mane laventur aqua O. z vodo, zajeto vanje, ex edito desiliens aqua suscepta marmore albescit Plin. iun., qui (sc. sucus) suscipitur aqua caelesti Plin., solque … aeternam succepit lampada mundi Lucr., Oetaeum nemus suscipit ignis Sen. tr., suscipere habenas Sen. tr.; occ. podpreti (podpirati): labentem domum Sen. ph., tecta lapideis molibus Sen. tr., theatrum fulturis Plin. iun., gramineā suscepta crepidine fumant balnea Stat.; metaf.: suscipere famam defuncti pudoremque Plin. iun. udržati, clausulae … sequentibus suscipi ac sustineri solent Q., causa … subtrahendae S litterae, quotiens ultima esset aliaque consonante susciperetur Q. jo je prestrezal = je za njo sledil kak drug soglasnik.

2. s tal vzdigniti, dvigniti novorojenega otroka, meton. s tem simbolično otroka priznati (pripoznati) za svojega in ga sprejeti v vzrejo in oskrbo (rimska šega): (sc. puerum) pollicitus sum suscepturum Ter., susceperas enim liberos non solum tibi, sed etiam patriae Ci., qui alumni a parentibus suscepti educatique sunt Ci., si qua mihi de te suscepta fuisset … suboles V. ko bi imela otroka, ki bi ga ti priznal za svojega (= ko bi imela otroka s teboj); occ. (zakonskega) otroka, (zakonske) otroke dobi(va)ti z ženo, roditi, zaploditi (zaplojevati), spoče(nja)ti, imeti otroke z ženo: filiam ex uxore Ter., filiam, quam ex te suscepi … perdidi Pl., ipse ex libertini filia susceperit liberos Ci., e qua (sc. captiva) postea susceptum puerum Herculem vocavit Iust.; v pass. = priti na svet, roditi se: rem publicam, cui susceptus es, respice Ci., suscipimur in lucem et caelesti spiritu augemur Ci., simul atque editi in lucem et suscepti sumus Ci., quo die utinam susceptus non essem Ci. ep., in spem regni susceptus Cu. rojen v upanje (v nado, z upanjem), da bo kdaj kraljeval.

3. metaf.
a) spreje(ma)ti, prevze(ma)ti, privze(ma)ti: Plin. iun. idr., sacra peregrina Ci., Cato in populi Romani civitatem susceptus est Ci., suscipere consolationem Ci. biti dovzeten za tolažbo, dati se (po)tolažiti, crimen Ci. prevzemati krivdo = biti sposoben (zmožen) krivde, suscipere aliquem docendum, erudiendum Q., si … susceptos a se discipulos instruxerit Q., suscipere litigatorem Q.; subst. m suscipientēs darila (darove) sprejemajoči (naspr. offerentes darila (darove) prinašajoči): Amm.
b) preje(ma)ti, dobi(va)ti: pecuniam Dig., pretio, quod dominus suscepit Ap., cicatrices Q.
c) navze(ma)ti se, oprije(ma)ti se česa: videte, quem vobis animum suscipiendum putetis Ci., cogitationem sobrii hominis suscipe Ci.
d) vzeti (jemati) kaj za resnico, imeti kaj za resnico, trditi, da je kaj res, prizna(va)ti kaj kot resnico (resnično), privoliti (privoljevati) v kaj, ne nasprotovati čemu, ne upirati se čemu: quae si suscipimus Ci., quod in causa difficillimum est, suscipiunt Ci.
e) zavze(ma)ti se, potegniti (potegovati, potezati) se za koga, kaj, braniti, vzeti (jemati) koga, kaj pod svoje okrilje, vzeti (jemati) koga, kaj pod (v) svojo zaščito, (za)ščititi, (za)varovati koga: contra improbos cives salutem rei publicae Ci., nocentes reos Q., suscipere plebem et adversus publicam disciplinam defendere Cod. I.; od tod subst. pt. pf. susceptus -ī, m klient, stranka, branjenec (naspr. patrōnus): Aug., Cod. I., Serv., Amm.
f) poprije(ma)ti (besedo), povze(ma)ti (besedo), odvrniti (odvračati): suscipit Stolo Varr., „dicam equidem nec te suspensum, nate, tenebo“; suscipit Anchises V., suscipit mulier Ap., suscipiens ego inquam Ap.; popolno: suscipere sermonem Q. nadaljevati. — II. metaf.

1. (prostovoljno) prevze(ma)ti, spreje(ma)ti izvršitev kakega dejanja (recipere = prevze(ma)ti kaj, kar je bilo komu naročeno), nase vzeti (jemati), podvreči se čemu, podrediti (podrejati) se čemu, lotiti (lotevati) se česa, poprije(ma)ti kaj, za kaj, oprije(ma)ti se kakega dela, narediti (delati), storiti, opraviti (opravljati), poče(nja)ti, zače(nja)ti, priče(nja)ti: Suet., Amm. idr., vel magna offensio vel neglegentiae susceptis rebus, vel perfidiae receptis Ci., seu iniuncta seu suscepta foret militia L., suscipere aes alienum amicorum Ci., curam pro re publica Ci. ep., negotium, onus Ci., tantumne laborem suscepturus es? Ci., causam Ci., O., Q., causam miserorum S., litem Q., defensionem Ci., accusationem T., proscriptionem Ci. izvršiti (izvrševati), bellum Ci., C., L., N., rem publicam C. upravo države, vodenje države, legationem ad civitates C., officium Col., Q. dolžnost, službo, funkcijo, coniugia T. podvreči se zakonskim dolžnostim in bremenom, vzeti (jemati) nase zakonske dolžnosti in bremena, imperia Lact. prevzeti poveljstvo, iter Ci. ep., iter pro aliquo Ci., cursum (sc. vitae) Ci. kreniti po poti, stopiti na pot, consilium Ci. odločiti se, skleniti, cogitationem, quidnam … Ci. pomišljati (razmišljati, premišljevati), kaj pač … , religiones Ci. da(ja)ti prostor praznoverskim skrbem (praznoverskim bojaznim), vda(ja)ti se praznoverskim skrbem (praznoverskim bojaznim) (naspr. religiones deponere), personam viri boni Ci., parasiti personam Q., diversam partem T., sibi propugnationem Ci., sibi tantum auctoritatis Ci. predrzno si lastiti, maculam huic imperio Ci. pritakniti (pritikati) madež, quod suscepimus Ci. = izvoljeni poklic; suscipere votum, vota Pl., L., N., O., Cu., Plin. iun., Mart. nase vzeti (jemati), narediti, opraviti (delati), vota pro aliquo L., sacra Ci., L. opraviti (opravljati), sollemnia L. obhajati, prodigia L. priznati za veljavna, pulvinar L. bogovom prirediti (prirejati) pojedino, ferias Varr. določiti, ustanoviti, porca praecidanea suscipienda Telluri Varr. ap. Non.; z gerundivom: gloriam Africani tuendam Ci. prevzeti obrambo slave Afričana, is (sc. Diomedon) rogatu Artaxerxis regis Epaminondam pecuniā corrumpendum susceperat N. je prevzel nalogo, da podkupi Epaminonda; occ.
a) narediti, storiti, zagrešiti kaj, kako kaznivo dejanje, zakriviti kaj, biti kriv česa: impuritates, fraudem, facinus, maleficium, parricidia, scelus in se Ci.
b) kako čustvo gojiti, vzbuditi (vzbujati) se komu kako čustvo, preda(ja)ti se kakemu čustvu: benevolentiam Ci., odium (in aliquem) Ci. ep., N. naperiti sovraštvo (na koga, v koga, proti komu), zasovražiti koga, postati sovražen do koga.
c) rabiti, uporabiti (uporabljati), poseči (posegati) po čem, poslužiti (posluževati) se česa, dejansko dopolniti (dopolnjevati), kazati, razkazovati kaj, držati se česa: orationem, impudentiam scribendi, severitatem, veritatem Ci.; abs.: suscepit vita, ut … Ci. je tako prineslo (naneslo, uredilo, uravnalo). — Od tod subst. pt. pf. susceptum -ī, n početje, podjetje: suscepta magna labore crescere difficili (sc. videt) O.

2. kako breme, trpljenje nase vzeti (jemati), spreje(ma)ti, nakopa(va)ti si, (pre)trpeti kaj, podvreči se čemu: inimicitias Ter., Ci., N. (naspr. deponere), invidiam, odium, vituperationem inconstantiae, curas, molestiam, molestias, ignominiam, maculam bello superiore, laborem, dolorem, sumptum Ci., in se suscipere istius culpam crimenque Ci., poenam Ci. (pre)trpeti kazen, podvreči se kazni, biti kaznovan, pericula Ci. postaviti (postavljati) se v nevarnosti, izpostaviti (izpostavljati) se nevarnosti, tvegati nevarnost, inimicos Ci. ali aliquem inimicum Ci. ep. postati s kom sovražnik, spreti se s kom, (starejše) „posovražiti se“, „zavražiti se“, morbos Lucr., mortem pro aliquo Lact.

svúći svúčem, oni svúku, svúkoh svûče, svûkao svúkla, svúčen
I.
1. sleči: svući odijelo; zmija je svukla košuljicu kača je odložila svoj lev
2. zvleči: svući drva niz planinu
3. sneti: svući prsten s prsta
4. potegniti za seboj: svući u blato
II. svući se sleči se

sweep along prehodni glagol
povleči, potegniti (koga) za seboj

he swept his audience along with him pritegnil, navdušil je svoje poslušalce

sweep off prehodni glagol
figurativno pomesti (z); odnesti, odvleči, potegniti s seboj

the epidemic swept off half of the inhabitants epidemija je pobrala polovico prebivalcev
to sweep s.o. off his feet figurativno premagati koga

take aside prehodni glagol
v stran (koga) potegniti (vzeti)

take out prehodni glagol
izvleči, potegniti iz, vzeti iz; izruvati (zob); izbrisati, odstraniti (madež); odvesti, odpeljati, peljati ven; dobiti kot odškodnino; skleniti (zavarovanje); dati si izstaviti, izposlovafi si (patent)

to take it out odškodovati se, maščevati se
as he could not get paid, he took it out in groceries ker ni mogel dobiti denarja, si je dal plačati v špecerijskem blagu
to take it out on s.o. stresti svojo jezo nad kom
to take s.o. out to dinner peljati koga na večerjo
to take the children out for a walk peljati otroke na sprehod
to take out a patent dobiti patent
to take out an insurance policy skleniti zavarovanje
to take out one's first papers formalno izjaviti, da želi (kdo) postati državljan ZDA

tear^*3 [tɛ́ə] prehodni glagol
(raz)trgati; razkosati; pretrgati, prekiniti; iztrgati, izpuliti; vleči, natezati; odtrgati (from od)

to tear one's finger raniti si prst
to tear one's dress on a nail strgati si obleko na žeblju
to tear in two raztrgati na dvoje
to tear a page out of the book iztrgati list iz knjige
to tear open odpreti z raztrganjem, raztrgati
to tear s.th. from s.o. iztrgati komu kaj
to tear one's hair (iz)puliti si lase
to tear to pieces raztrgati na kose, razkosati
to tear one's shirt raztrgati si srajco
to be torn between hope and despair biti razdvojen (kolebati) med upanjem in obupom
neprehodni glagol
(po)vleči (at za)
močno potegniti (at za)
(raz)trgati se; pretrgati se; prekiniti se, pokati
pogovorno drveti, dirjati, divje hiteti, leteti (through skozi)
pogovorno divjati, besneti

this thread will not tear ta nit se ne bo strgala
the children were tearing about the road otroci so se podili sem in tja po cesti
he tore down the hill zdrvel je po hribu navzdol

trail² [tréil] prehodni glagol
vleči, potegniti za seboj (koga, kaj); utreti, shoditi pot; zasledovati koga, iti po njegovi sledi, biti komu za petami; zavohati, goniti, preganjati (divjad); zavlačevati (pogovor)
figurativno potegniti v blato
neprehodni glagol
vleči se; počasi iti, plaziti se
botanika plaziti se, rasti brez reda; iti za sledjo, zaslediti (divjad); ribariti

trail arms! vojska (puško) na desno rame!
to trail grass poteptati, pogaziti travo
to trail for trout loviti postrvi
her skirt trails on the ground krilo se ji vleče po tleh

trampear prelisičiti, za nos potegniti, oslepariti; sleparske dolgove delati; bedno životariti

va trampeando s težavo se vleče (o bolniku)

travōlgere^* v. tr. (pres. travōlgo)

1. pomesti, odnesti, odstraniti:
travolgere gli occhi zavijati oči
travolgere il senso potvarjati smisel

2. ekst. s seboj potegniti; odvleči; pren. pogubiti, pogubljati

3. pren. premagati, premagovati:
gli attaccanti travolsero le ultime resistenze napadalci so premagali zadnji upor
lasciarsi travolgere dall'ira, dalla passione prepustiti se navalu jeze, strasti

trazar [z/c] (na)risati, potegniti črto (krog), načrtati (tloris); izmisliti, zasnovati; odrediti

trazar un plan zasnovati načrt

ulken mit za nos potegniti (koga)

undraw^* [ʌndrɔ́:] prehodni glagol & neprehodni glagol
odmakniti (se), potegniti (se) nazaj

unterziehen^*1 obleči spodaj; beim Kochen: umešati; Baukunst, Architektur potegniti/položiti spodaj

unthread [ʌnɵréd] prehodni glagol
potegniti (izvleči) nit (iz šivanke); izvleči vlakna
figurativno razplesti, razrešiti; splaziti se, utreti si pot, najti pot (iz labirinta itd.)

uvr̀tložiti -īm potegniti v vrtinec: čovječanstvo mora da uništi i uvrtloži težu tmine

uvúći uvúčēm, oni uvúkū, uvúci, uvúkoh ȕvūče, ùvūkao uvúkla, uvúčen -a
I.
1. potegniti v: uvući kanap u otvor, vesla u čamac, dim u sebe, koga u vrtlog
2. vtakniti: uvući ključ u bravu
3. skriti: mačka je uvukla kandže, puž uvuče rogove
4. pritegniti, vmešati: uvući koga u prljave poslove, koga u razgovor
5. upeljati, uvesti: uvući koga u borbu, u posao
6. vdeti: uvući konac u iglu
7. uvući jezik umolkniti; uvući dušu u se umakniti se, distancirati se
II. uvući se
1. zlesti: kradljivac se kroz prozor uvukao u kuću
2. ekspr. prisliniti se, prismoliti se: uvući se kod koga; uvući se kome pod kožu prilizniti se komu