Franja

drugováti -ujem
1. drugovati, biti s kim u društvu: drugovati komu; gostu sta drugovali domači dekleti
2. djeverovati (dev-), djeverisati, biti djever na vjenčanju (ven-)

duhovíčiti -im pejor. posipati jevtine duhovitosti, usiljavati se na duhovitosti, bezuspješno (-peš-) se praviti duhovitim: duhovičiti z obrabljenimi frazami

dúlčast -a -o nalik na sisak, nosac, nosak

dúlec -lca (srvnj. tülle)
1. dulac, cjevčica (cev-) na gajdama, pisak
2. sisak, nosac, nosak: vrč z -em; piti po -u; držati steklenico za dulec

dušíčen -čna -o dušičan, azotni, koji se odnosi na azot: -a gnojila; -i oksid

dúškoma pril. naiskap, bez predaha, na dušak: duškoma zvrniti kozarec vina

dvajseterák m jelen sa po deset parožaka na svakom rogu

dvanajsterák m jelen sa po šest parožaka na svakom rogu

dvanajsttónski -a -o dvanaestotonski, koji bazira na primjeni (-me-) svih dvanaest tonova kromatične skale

dvójček -čka m
1. blizanac: roditi -e; siamska -a
2. kuća sa dva potpuno odvojena stana
3. Dvojčka astr.
Blizanci, Gemini
4. telefonski dvojček jedan od dvaju telefonskih aparata koji su priključeni na isti vod
5. kristal blizanac, dvostruki kristal

dvókólnica ž
1. laka kola na dva točka
2. kolica na dva točka i koja gura čovjek pred sobom

dvórec -rca m
1. dvorac: letni, lovski, baročni dvorec
2. dvorac, sabor: deželni dvorec
zgrada zemaljskog sabora
3. ljetnikovac (let-): škofov letni dvorec
4. strelski dvorec u srednjem vijeku posjed (-sed) seljaka strelca na štajersko-ugarskoj granici

dvóstránski -a -o
1. dvostrani, bilateralni: dvostranski dogovor; dvostranski odnosi med državama
2. dvostranični, na dvije, dve stranice: dvostranski oglas

dvóžívkar -ja m
1. dvoživac, onaj koji privredno živi na dva načina: ni bil ne pravi kmet, ne delavec, pač pa nekaj vmes, dvoživkar
2. dvoličnik

eléktričar -ja m
1. električar: izučiti se za -a
2. svirač na električnoj gitari

êlkanje s izgovaranje suglasnika l mjesto u na kraju slogova

élkar -ja m onaj koji izgovara suglasnik l mjesto u na kraju slogova

êlkati -am izgovarati suglasnik l mjesto u na kraju slogova

enoúmen -mna -o koji se može razumjeti (-meti) samo na jedan način: enoumen tekst; -a definicija

éntlati -am (nj. endeln) endlati, endlovati, opšivati, praviti rubove na ženskim ručnim radovima, rubiti, ivičiti: entlati rob obleke