Franja

inter-trīgō -inis, f (inter, terere) (od hoje ali jahanja) odrgnjeno mesto, (kožni) volk, otisk, otiščanec, žulj, ognet(ek): Varr., Cat., Plin., Col., Ap. h.

inurbarsi v. rifl. (pres. mi inurbo)

1. preseliti se v mesto

2. pomeščaniti se

in-ūrō -ere -ūssī -ūstum

1. vžgati (vžigati), ožgati (ožigati), zažgati (zažigati): notas et nomina gentis inurunt (vitulis) V., picturas i. Plin. (o enkavstičnem slikarstvu), notae corporis, quae parvulo inustae erant Iust., foramen i. Col. (o svedru) neenako (iz)vrtati (kakor dela ogenj), vulnere sanguis inustus O. ožgana na rani strjena kri, loca inusta Lucr. požgani, truncus rogo inustus Aur., ferro candente calcaribus inustis Col., quidquid vitiosi est, inurere Col. odž(i)gati, ros inustus sole Plin. posušena, inurentes (žgoč) calcaria ad infima crura, usque dum rumpatur Varr., comas Q. kodrati; pren.: illa calamistris Ci., Suet. s svojo frizersko umetelnostjo nališpati, ne qua generi suo nota nefariae turpitudinis inuratur Ci., inexpiabili litterarum notā per summam oris contumeliam inustus (ožigosan) Val. Max.; subst. pt. pf. inūsta -ōrum, n opekline, opečeno mesto, ožgano mesto: Plin.

2. metaf.
a) ožigosati, zaznamovati, naznačiti, označiti (označevati): homo inustus verissimis maledictorum notis Ci., probitatis signa domesticis inusta notis Ci., inuri notā censoriae severitatis Ci., Trasymenum lacum dirā inustum (esse) memoriā Val. Max.
b) neizbrisno vtisniti, globoko vtisniti: inustum mentibus nefariis bonorum odium Ci., ignominiam, infamiam Ci., maculam genti L., alicui summam superbiae crudelitatisque famam L.; occ.: (kaj zlega) prizade(va)ti, zada(ja)ti, povzročiti (povzročati): mala (scelera, vulnera) rei publicae ab illo inusta Ci., alicui dolorem Ci. pekočo bolečino povzročiti, quas leges nobis inusturus fuerit Ci. ki nam jih je hotel vsiliti.

3. žgati, peči, ogre(va)ti, segre(va)ti, razgre(va)ti: sol inurens Cels., urinam testis candentibus Col., axis inustus solis equis Lucan., pars, quae curriculis solis inuritur Ap.

istúrati ìstūrām
1. naprej porivati
2. postavljati na vidno mesto, eksponirati: zašto vi isturate Gogolja

ìsturiti -īm
I.
1. naprej poriniti, naprej pomakniti: nemoj da isturiš trbuh, isturi prsa
2. izobesiti: isturiti zastavu na ulicu
3. postaviti na vidno mesto: isturiti straže
4. izstreliti: isturiti pušku
5. pognati, vreči iz: tuđa zemlja isturiće stranca
6. isturiti riječ spregovoriti
II. isturiti se
1. pokazati se, pojaviti se: u po toga krvavoga jada isturi se delija neznana
2. pomakniti se: isturiti se naprijed, napred

ìzlaznik m kdor ima dovoljenje, da sme v mesto: vojnik izlaznik

ìznijeti iznèsēm (ijek.), ìzneti iznèsēm (ek.)
1. iznesti: iznijeti stvari iz sobe na tavan
2. prinesti: iznesi jelo na sto
3. odnesti: jedva iznijeh (izneh) živu glavu
4. postaviti na visoko mesto: ove ljude je narod iznio (izneo)
5. znesti: račun je iznio (izneo) hiljadu dinara
6. sprožiti, načeti: ona je iznijela (iznela) pitanje o rehabilitaciji
7. staviti: iznijeti predlog, dokaz
8. povedati: iznijeti svoj doživljaj
9. zdržati: kako možeš iznijeti medu tom čeljadi
10. obesiti: iznijeti novost na veliko zvono
11. spraviti: iznijeti pred sud, što na vidik, na glas
12. ponositi: iznijeti odijelo
13. postaviti: iznijeti na javni stup sramote

jágodišče i jagodíšče s jagodnjak, mjesto gdje, mesto gde rastu jagode

jávka ž
1. javka, mjesto gdje, mesto gde se javljaju partizanski kuriri: partizanska javka
2. parola, lozinka: povedati -o

Jerez moški spol mesto v Španiji

Kapitale, die, (-, -n) glavno mesto

Klebestelle, die, zlepljeno mesto, spojno mesto

Kleinstadt, die, malo mesto, provincialno mestece

kòbīšte s usodno mesto, usodni kraj: ja ću ostati na -u sama

Kollektur, die, zbiralno mesto

Kongreßstadt, Kongressstadt, die, kongresno mesto

Kontrollstelle, die, kontrolno mesto

Körperstelle, die, mesto telesa

Kostenstelle, die, stroškovno mesto

Kultstätte, die, kultno mesto, svetišče