Franja

pompette [pɔ̃pɛt] adjectif, familier malo pijan, nasekan

nez masculin de pompette pijančevski nos

ponergáti -am pogunđati, koji put malo zanovijetati (-vet-), zakerati, džangrizati: ponergati nad kom; včasih malo ponerga

pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
I.
1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
2. odnesti: ponesi to odavde
3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
5. nastaviti: ponijeti čašu
6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
II. ponijeti se
1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele

pȍnižē, pȍniže prisl. malo niže: pomakni pobliže, pa hvataj poniže

pòpaskovati -ujēm iti na malo jutranjo pašo, gl. popas

pȍponižē prisl. malo niže

popòstati -stanēm malo postati

poráditi pòrādīm
1. malo delati: da i ti poradiš
2. storiti korake, potruditi se: on je poradio da mu sin dobije državnu stipendiju
3. postoriti, opraviti, podelati: kad poradim po kući, doći ću ti malo na divan

poskítati se pòskītām se potepsti se, malo se potepati

pȍsnižē prisl. dial. malo niže, precej niže

pospánčkati -am ekspr. malo popajiti, pospavati

pospávati pòspāvām pospati, malo zaspati: hoću leći, malo da pospavam

post-putō -āre -āvī (post in putāre) za malo šteti, ne (manj, malo) ceniti, ne (manj, malo) čislati, manj marati, ne marati za koga, kaj, zapostaviti (zapostavljati), omalovaževati, zanemariti (zanemarjati), ne ozreti (ozirati) se na koga ali kaj: Pamphile, haud invito ad auris mi accidit sermo tuos, quom te omnis res postputasse prae parente intellego Ter.

posvírati pòsvīrām malo zaigrati, posvirati

povasováti -újem posjediti, posedeti malo vremena kod dragane

povòziti pòvozīm popeljati, malo voziti: malo povoziti gosta autom, po moru

pozajtrkováti -újem podoručkovati, pojesti nešto malo za doručak, svršiti doručak

pozoréti -ím, pozori -ite, pozorel -ela još malo sazreti: pusti hruške, bodo še pozorele

pozoríti -ím, pozori -ite, pozoril -ila učiniti da nesto još malo sazri: čas bo hruško pozoril; sonce je pšenico pozorilo

prae-cīdō -ere -cīdī -cīsum (caedere)

I.

1. spredaj odsekati, spredaj odrezati: Varr. fr., Cl., Hier. idr., linguam alicui Pl. ali alicuius Amm., caput L., Plin., manūs Ci., Cu., Hirt., Auct. b. Hisp., aures Iust., capillos Petr., barbam Plin., ramos Plin., vitam Col., ancoras Ci., L. presekati sidrnjake (= sidrne vrvi); pt. pf. subst. praecīsum -ī, n odrezan kos, odrezek, rezina mesa, zrezek: praecisum omasum pernam callus glisis glandia Naev. ap. Non., illi praeciso atque epulis capiuntur opimis Luc. ap. Non.; occ. skopiti, kastrirati: praecisi fanatici Lamp.; pt. pf. subst. praecīsī -ōrum, m skopljenci, rezanci, kastrati, kastriranci: praecissi et professi impudentiam Sen. ph.

2. metaf. odrezati =
a) praecidere (alicui) linguam Pl. onemiti koga, utišati koga.
b) (s)krajšati, skrajš(ev)ati, prikrajš(ev)ati: omnes sinus Sen. ph. = naravnost pluti, iter Plin.
c) vzeti, jemati, odvze(ma)ti: spem Ci., dubitationem Ci. razbliniti, razbiti, causam belli H. odstraniti, sibi reditum Ci. preprečiti si, odsekati si, onemogočiti si, zapreti si, sibi istam licentiam libertatemque dicendi Ci. omejiti, odvzeti, kratiti, prikrajš(ev)ati.
d) odbiti, odkloniti, odreči: plane sine exceptione praecidere Ci. —

II. (s prikritim pomenom praep.)

1. presekati, prerezati: caput mediae canis praecisae L., cotem novaculā Ci., naves, quibus usus non est omnes aut praecidisse aut incendisse dicunt Ci. razbiti.

2. metaf.
a) pretrgati kaj, prekiniti kaj, prenehati kaj: Sen. ph. idr., ut amicitias quae minus delectent et minus probentur magis decere censent sapientes sensim diluere quam repente praecidere Ci.
b) (o govoru) na hitro končati, prenehati govoriti, umolkniti: brevi praecidam Ci. kmalu preneham (umolknem), praecide Ci. hitro končaj = povej na kratko. Od tod adj. pt. pf. praecīsus 3

1. strm, prepaden, nagnjen, brežen, navzdolnji, navzdol usmerjen (vodeč): iter, saxum V., rupes Q.

2. metaf. okrajšan, skrajšan, kratek: breviora et praecisa erunt superiora Ci., conclusiones Q., expositio undique p. Q. (pri)sekana, odsekana. — Adv. praecīsē

1. okrajšano, skrajšano, kratko, z malo besedami, v nekaj besedah (naspr. plene et perfecte): sed id praecise dicitur Ci. a to je le skrajšan izraz.

2. čisto, naravnost, kratko malo, nasploh, brez pogoja (brezpogojno): negare Ci. ep., cavere non praecise, sed cum condicione Ulp. (Dig.).