Franja

nastratrice f tehn. stroj, priprava za lepljenje s trakovi

nastratura f lepljenje s trakovi; izoliranje (s trakom)

nasúkati nàsūčēm
I.
1. nasukati, naviti: nasukati pređu, konac; nasukati cijevi pri tkanju
2. nagovoriti, napeljati na slabo, prevarati: nije to prvi put da ga pokušavaju ovako nasukati
3. zapeljati na sipino: nasukati lađu, brod
4. zapeljati s ceste: nasukao ih je na trotoar
5. ekspr. potegniti, nasankati
II. nasukati se
1. nasukati se, naviti se
2. nasesti: lađa se nasukala
3. doživeti neuspeh, propasti, na nič priti: hoće li njegov kompanjon ovdje prosperirati ili će se oba nasukati svaštarskim trgovčenjem po ovim zagorskim ćumezima

nāsūtus 3, adv. -ē (nāsus)

1. nosat: Luc., depugis, nasuta, brevi latere ac pede longo est H., manus n. Cass. (slonov) rilec.

2. pren. s tankim (pretanjenim) nosom = dovtipen, šaljiv, posmehljiv, porogljiv, jezikav, radoveden, sníčav: tu, qui, nasute (voc.), scripta destringis mea et hoc iocorum legere fastidis genus Ph., nasutus nimium cupis videri Mart., nil nasutius hac maligniusque (sc. est) Mart., homo nasutissimus Sen. rh., maluit ille nasutē negare quam contumaciter aut superbe Sen. ph., philanthropon herbam Graeci appellant nasutē Plin.

našèćeriti -īm tudi ekspr. posuti s sladkorjem; našećerio je lice poput svetog Alojzija

natézati nàtēžēm
I.
1. nategovati
2. napenjati
3. težko se prebijati, težko živeti: nateže i tavori s onom malom platom; natežu i zlopate s hranom na ovoj oskudnoj godini
4. imeti s kom, s čim težave: nateže s matematikom
5. cikati na: evo, pomiriši, na voće nateže povohaj, po sadju ima duh, na sadje cika
6. delati težave: bolje je da ne natežemo cijenom
II. natezati se
1. nategovati se
2. napenjati se
3. ekspr. dajati se, mučiti se: onda se još valja s njim natezati za novce

natikáč m
1. obično mn. vrsta obuće s potplatom, đonom odozdo i kožom iznad prstiju i naplata
2. stariji srndać koji već postaje agresivan

natkròviti nàtkrovīm pokriti s streho, nadstrešjem: natkroviti ulaz u kuću

nátop m
1. nastop, s čimer je kaj natopljeno
2. dial. močen dež: odavno nema -a

nàtucak -cka m pirh, s katerim razbijajo druge pirhe

naturalize [nǽčrəlaiz]

1. prehodni glagol
naturalizirati, sprejeti v državljanstvo
jezikoslovje sprejeti (novo besedo); udomačiti (rastlino, žival)

2. neprehodni glagol
naturalizirati se, biti sprejet v državljanstvo, udomačiti se; baviti se s prirodoslovjem

nauculor -ārī (naucula) pluti z ladjico, pluti s čolničem: an aestuantis iam profectus ad Baias piger Lucrino nauculatur in stagno? Mart. (po nekaterih izdajah naviculatur).

naváliti nàvālīm
I.
1. navaliti, pritisniti: navalili su stranci u zemlju; navalile su mušterije na dućane, na robu; na djevojku su prosci navalili
2. zavaliti: navaliti kamen na grobnicu
3. napasti: Turci navališe na Srbe
4. usuti se na glavo: na mene navališe hitni poslovi
5. nadeti: navaliti oklop na konja
6. naložiti: navaliti drva na ognjište; navaliti porez na narod
7. ekspr. planiti: navaliti na jelo
8. lotiti se, poprijeti: navaliti na posao
9. obsuti koga s čim: navaliti na koga ponudama
10. uliti se: krv mu navali na usta
II. navaliti se
1. nasloniti se: navaliti se komu na leda
2. nagniti se: brod se navalio
3. pasti na: zla slutnja navali se na njegovu dušu

nāviculārius 3 (nāvicula)

1. zadevajoč plovbo s prevoznimi ladj(ic)ami, plovben; od tod subst.
a) nāviculāria -ae, f (sc. res) oddajanje ladj(ic)e v najem za prevažanje ljudi in blaga, prevozna plovba, potniško ali transportno ladjarstvo, pomorski potniški ali transportni promet, pomorsko prevozništvo: naviculariam facere Ci. ukvarjati se s pomorskim prevozništvom.
b) nāviculārius -iī, m lastnik najemnih ladjic (ladij) za prevažanje ljudi in blaga, najemni brodnik, ladijski prevoznik, ladjar: cum dixisset Vitulus, ecce tibi caldis pedibus quidam navicularius semustilatus inrumpit se in curiam Varr., mercatoribus et naviculariis inimicus Ci., mercatoribus aut naviculariis nostris incuriosius tractatis Ci., ut aratores, ut mercatores, ut navicularii Ci., vim … plerumque in mercatores navicularios audebant T., navicularii Niliaci Aurelius. ap. Vop., in naviculariorum negotio Amm.

2. ladijski, ladjarski, brodniški: onus, functio pozni Icti.

nāvigō -āre -āvī -ātum (iz *nāv-agos: nāvis in agere; prim. gr. ναυαγός, jon. ναυηγός ladjevodja, kapitan)

I. intr.

1.
a) (o osebah) voziti se na ladji (z ladjo), ladjati, pluti, jadrati: Cels., Sen. rh., Sen. ph., Mel., Q., Icti., Lact. idr., n. caute, non temere, periculose Ci., decem navibus Ci., plenissimis velis (z razpetimi jadri, pren.) Ci., in alto, in fero mari, incerto cursu, hieme maximā Ci., in Asiam navigare Ci., nactus idoneum tempus ad navigandum C., qui in navigando se, quam navim, mavult incolumem Corn., naviget Anticyram H.; preg.: in portu navigo Ter. na varnem sem; pass. impers.: iis ventis istinc navigatur Ci., in provincia … navigandum fuisse Ci., ratibus adhuc navigatur Q.
b) (o ladjah) (od)pluti: Dig., decrevimus, ut classis in Italiam navigaret Ci., in portu Syracusano piraticus myoparo navigavit Ci., mediis tua pinus in undis navigat Q., naviget hinc aliā iam mihi linter aquā (pren.) O.
c) (o blagu) voziti se = biti prevažan (po morju, po rekah): ipsae merces periculo creditoris navigent Dig.

2. occ.
a) spustiti (spuščati) se v (na) morje, odpraviti (odpravljati) se z ladjevjem, odpluti, odriniti, odjadrati: eo tempore praetores navigare consuerant Ci., idonea ad navigandum tempestas C.
b) ladjariti, ukvarjati se s pomorsko trgovino: Vop. (Probus 23, 3).

3. metaf.
a) (o vojni na morju): celeriter Pompeio duce tanti belli impetus navigavit Ci. hitro je tako močno ladjevje odrinilo na morje v spopad, Regulo duce iam in Africam navigabat bellum Fl. vojna na morju se je pod Regulovim poveljstvom že pomikala proti Afriki.
b) plavati: „iam certe navigat,“ inquam, „lentaque dimotis bracchia iactat aquis“ O. —

II. trans.

1. pluti, jadrati, voziti se čez kaj, prepluti kaj, prejadrati kaj, ládjati: terram Ci., Tyrrhenum aequor V., aequor Ionium O., Atlanticum mare Sen. ph., Oceanum Sen. rh., Oceanum septemtrionalem Suet.; v pass.: totus hodie navigatur Occidens Plin., urbs pensilis subterque navigata Plin. viseče mesto, pod katerim je mogoče pluti, Nilus non statim navigari facilis Mel., non navigata maria transgressus est Mel. še ne prepluta, lacūs Romanis classibus navigati T.

2. s plovbo si pridobi(va)ti, priskrbeti (priskrbovati) si, oskrbeti (oskrbovati) se s čim: quidquid homines arant, navigant, aedificant, virtuti omnia parent S. kar koli si človek pridobi z oranjem, plovbo, gradnjo, je odvisno od njegove vrlosti.

nàzlobicē prisl. hudobno, s slabim namenom

nȁzōr prisl. (t. zor, perz.)
1. prisiljeno: smije se, smeje se on nazor
2. s težavo, težko: nazor se nakašlja

nebésa -bés s mn. cer(uri)

necesariamente po sili, s silo, siloma; brezpogojno, nujno

needle² [ni:dl]

1. prehodni glagol
šivati; prebadati, prebosti
medicina punktirati
figurativno zbadati, dražiti
pogovorno dodati pijači alkohol; zabeliti govor (with s, z)
tehnično podpreti s prečnim tramom

2. prehodni glagol
preriti se (through)
kristalizirati se v obliki iglic