Franja

ūsitātim, adv. (ūsitātus) po splošni navadi (rabi): Cod. Th.

uspijèvati ùspijevām (ijek.), uspévati ùspēvām (ek.)
1. uspevati: u našoj zemlji uspijeva vinova loza; žetva kod nas obično uspijeva
2. iti po sreči: sve mu lijepo uspijeva: baš ni u čemu ne uspijeva

ùstāvci ùstavākā m mn. tretji dan po krstni slavi

ustolare v. intr. (pres. ustolo)

1. pog. poželjivo gledati, hlepeti po hrani

2. ekst. cviliti (žival)

3. pren. poželjivo gledati, pogledovati

ustòpcē, ùstopicē prisl. po sledi: ići ustopce za kim; pratiti koga ustopce; goniti neprijatelja ustopce

ȕ stopu prisl. po sledi: pratiti koga u stopu

usually [jú:žuəli] prislov
običajno, navadno, po navadi, večinoma, redno

ūsūrpātīvus 3 (ūsūrpāre) zaznamujoč posebno rabo, napačno rabljen, zlorabljen, zloraben: forma verborum Macr.; adv. -ē z zlorabo, po zlorabi, v nasprotju z rabo: Serv.

utàbačiti -īm zložiti pole, po polah, gl. tabak

utérin, e [üterɛ̃, in] adjectif, anatomie materničen; po materini strani

frères utérins polbrata (po materi)
hémorragie utérine krvavenje iz maternice

utŕnuti ùtr̄nēm
1. otrpniti, odreveneti, zaspati: utrnula mi ruka; utrnuti od zime, od straha
2. skominati po zobeh: utrnuli mi zubi

ùvrgnuti se -nēm se vreči se po kom: uvrgao se na oca

uz, uza predl. s tož.
1. pri, poleg: stajati uz kuću, rijeku, vatru
2. ob: ići uz livadu
3. proti, navzgor: ići uz potok iti ob potoku navzgor; plivati uz vodu plavati proti vodi; ići kome uz dlaku nasprotovati komu
4. pri: zdravice se pjevaju uz vino
5. v času, med: Marko pije uz ramazan vino
6. ob spremljavi, ob spremljanju: pjevati pjesmu uz gusle
7. navzgor po: ići uz brdo
9. uz prkos na kljub, navzlic; uz prkos raditi nasprotovati

u. Z. (= unserer Zeitrechnung) našega štetja, po našem štetju

uzàsebicē, uzastòpcē prisl.
1. drugo za drugim: nešto više puta uzasebice učiniti: u dugim redovima, uzasebice, trčahu životinje
2. po sledi: korača lagano, a prati ga uzastopce veliki pas

ȕzdūž prisl. vzdolž, po dolgem: cijepati drvo uzduž; bacati sve uzduž i poprijeko

ȕzvodno prisl. proti vodi, po vodi navzgor: elektrana se radi u Krškom, uzvodno od Zagreba; jegulje se kreću uzvodno

vacō -āre -āvī -ātum (po kor. sor. z vānus)

1. biti prazen, biti pust, biti prost, biti nezaseden, biti neobdelan, biti brez česa: Pl., Lucr., Q., Sen. ph., Sen. tr. idr., tota domus superior vacat Ci. ep., latissime vacare agros C. da so zemljišča neposeljena in neobdelana, vacantes forte balnearum fornaces T., saltūs longe lateque vacantes V., ostia pulverulenta vacant O. so brez vode, festus vacat pagus H. je praznično prazen, nullius philosophiae vacaret locus Ci. ne bi bil noben filozofski sistem brez zastopnika; z abl.: terra vacat humore Ci., ab ea parte, quae fere pedum trecentorum intervallo a fluminis circuitu vacabat Hirt. ki ga ni obtekala reka, hoste vacare domos V.; s praep.: haec loca a custodiā vacabant C.

2. occ.
a) biti izpraznjen, biti brez gospodarja (lastnika), biti nikogaršnji, ne biti v lasti (posesti) nikogar: cum agri … Gallici … aliquantum vacaret L., bona vacabunt Icti., bona vacantia Icti., populus vacantia teneret T. nikogaršnje blago, regnum vacans Iust., vacantem locum explere Sen. ph., cum locus (sc. praeturae) vacet Plin. iun.
b) pt. pr. vacans (o ženskah) neomožena, neporočena: mulier Icti., meretrix Ps.-Q. (Decl.).

3. metaf.
a) biti prost česa, ne imeti česa, biti brez česa; z abl.: Lucr., Lucan., Q. idr., res publica pecuniā vacat L., vacat aetas nostra muneribus Ci., nox pudore vacat O., ora vacent epulis O. naj se vzdržujejo jedi, vacare curā et negotio Ci., omni culpā Ci., omni curatione rerum Ci., populo Ci. (iz)ogibati se, utrisque armis Ci. ne biti (ostati) na nobeni strani, morbo Cels., morbis Icti., mens vacans (brez) corpore Ci.; s praep.: Col., Sen. ph. idr., a metu et periculis L., ab omni concitatione animi Ci., a negotiis Ph., milites ab opere vacabant C., nullum tempus illi … a forensi dictione … vacabat Ci.
b) occ. α) biti oproščen česa: muneribus Ci. davkov, militiae munere L., a muneribus, a tutelis Icti. β) imeti čas, utegniti; abs.: scribes aliquid, si vacabis Ci. ep., si vacas animo Ci., animus vacans O., si forte vacas, sequere et procul audi H., dum perago tecum pauca, … vaca O. vzemi si čas; occ. z dat. rei: imeti čas za kaj, posvetiti (posvečati) se čemu, ukvarjati se s čim, pečati se s čim, baviti se s čim: Sen. rh., Sen. ph., Plin. iun., Q., Vell., Val. Max., Mart., Suet. idr., ego vero philosophiae semper vaco Ci., studia, quibus vacant cives Ci., ille non vacasse sermoni suo regem causatus discessit Cu., clientium negotiis vacare T.; z dat. personae: Q., Plin. iun. idr., non vacare adire volentibus Sen. ph. obiskovalcev ne puščati k sebi; s praepo ad: non vaco ad istas ineptias Sen. ph.; pesn. z in z acc.: in nullum mea mens grande vacavit opus O.; z inf.: tu Tyrias acies … vacasti sternere Stat.
c) impers. vacat na voljo je, na izvolji je, na razpolago je, dano (dopuščeno, dovoljeno) je komu, čas je; abs.: dum vacat O., si vacet Q. ali si vacat Iuv. v prostih urah, v prostem času; z inf.: Plin. iun., Q. idr., hactenus indulsisse vacat V., si vacet annales nostrorum audire laborum V.; z dat. personae: Q. idr., quo magis te, cui vacat, hortor Plin. iun., tandem curare corpus … amicis vacavit Cu. prijatelji so utegnili, nam vacat exiguis rebus adesse Iovi O., nec praebere vacet tibi cantibus aures O.
d) biti ali ležati ali ostati nerabljen, ne(u)porabljen, biti na razpolago, biti na voljo: pecunia vacabit pupillo Icti., litora iure gentium omnibus vacant Icti.; tudi = biti namenjen čemu, za kaj: balneum usibus dominicis vacare Icti., stabulum iumentis et carrucis vacans Icti. — Od tod adj. pt. pr. vacāns -antis odvečen, nepotreben, preveč: vacantia ac non necessaria excidere Gell.; adv. vacanter po nepotrebnem: sidera lambit, vacanter hoc etiam … 'accumulavit et inaniter Gell.

Opomba: Napačne obl. vacuit (pf.) Tert., vacuerat Aug., Tert., vacuisset Tert., vacuisse Aug. — V starejši ali vulg. lat. se je pisalo in govorilo tudi voco; od tod besedna igra: fac habeant linguam tuae aedes. Quid ita? Quom veniam, ut vocent (= klicati in biti prazen) Pl.

vagheggiare v. tr. (pres. vagheggio)

1. knjižno zaljubljeno gledati, pogledovati; ekst. knjižno dvoriti, udvarjati komu

2. ekst. pren. hrepeneti po, objokovati kaj, sanjati o kom, o čem

vagor¹ -ārī -ātus sum (vagus)

1. potikati se (po svetu), pohajati, klatiti se, vandrati, potepati se, bloditi: Pl., Varr., S., Hirt. idr., Germani latius vagabantur C., Spartacus vagans H. blodni, nestalni, vagari totā Asiā Ci., inter canes et circum tecta V., in agris passim bestiarum more Ci., populabundi in finibus Romanorum vagabantur L., laeta per arva O., homines fusi per agros ac dispersi vagabantur Ci., volucres huc illuc vagantes Ci. letajoče, poletavajoče; redko z acc. kraja, po katerem se kdo potika: Ino etiam primā terras aetate vagata est Pr.

2. occ. (o brodnikih in ladjah) križem jadrati, krožiti po morju, križariti: praedones toto mari vagabantur Ci., per Aegaeum mare L., cum lembis circa Lesbum L., praeter quam oram Punicas vagari classes L.

3. metaf.
a) širiti se, razširiti (razširjati) se: late vagatur ignis L., late vagata est vis morbi L., in vacuo vagatur cupiditas L., rumores vagantur O., ea fama vagatur V., vagabitur tuum nomen longe atque late Ci., nostra (sc. vitia) late vagantur Plin. iun.
b) pomikati se, premikati se, tekati, krožiti: luna iisdem spatiis vagatur quibus sol Ci., stellae … vagentur et errent H., vagantes stellae Ap.; od tod (o mislih, duhu, besedah ali govorniku, pisatelju) (za)bloditi, oddaljiti (oddaljevati) se, odmakniti (odmikati) se od zastavljene tematike, zastraniti (zastranjevati): quorum vagatur animus errore Ci., verba ita soluta, ut vagentur Ci. prosto blodijo, ne vagari cogatur oratio Ci., vagabimur nostro instituto Ci., idcircone vager scribamque licenter? H.