Franja

Zadetki iskanja

  • skŕditi skr̂dīm
    I. segnati, zbrati v čredo, na kup: bataljon skrđen u gomilu
    II. skrditi se zbrati se v čredo, navaditi se v čredi, navaditi se skupaj živeti: volovi mi siti i odmorni, i skrdili se kao blizanci; u ovom odlučnom okršaju mnoge narodne snage skrdile su se na jednu stranu
  • skȕcati -ām
    1. stolči: skucati obruče s bačve
    2. po malem, s težavo skupaj spraviti: skucati pare, novce, grošić po grošić, paru po paru
  • slapdash [slǽpdæš]

    1. samostalnik
    pogovorno na hitro skrpucana (zmašena) stvar ali delo

    2. pridevnik
    nagel, vihrav, nepremišljen, tjavdan, na slepo; površen, nemaren, neurejen

    slapdash work površno delo

    3. prislov
    naglo, na slepo, tjavdan, površno, zanikrno, nemarno

    4. prehodni glagol
    pogovorno skrpucati, zmašiti na hitro (kaj) skupaj, skrpati
  • smáknuti smȁknēm
    I.
    1. sneti, strgati: smače i zdera sve zavoje s rana svojih
    2. sneti: smaknuti prsten s prsta, kaiš s kaišnika
    3. osmukati: smaknuti lišće s grana
    4. usmrtiti: smaknu Ture toliko junaka
    5. ekspr. suniti, ukrasti: juče mi je na trgu jedna kumica smakla hiljadu dinara
    6. vreči: smaknuti s prijestola
    7. strniti: smaknuti redove
    8. smaknuti s uma gl. smetnuti s uma
    II. smaknuti se
    1. sneti se
    2. osmukati se
    3. usmrtiti se
    4. stisniti se, skupaj se pomakniti: gosti za stolom se smakli da bi načinili mjesta novima
  • smètati smȅćēm
    1. snemati
    2. odvračati: smetati oči s koga, od čega
    3. smetati s uma pozabljati, gl. smetnuti
    4. skupaj jemati (pri pletenju)
    5. zmetati
    6. smetati kola, konja ne več imeti voza, konja
  • smètnuti smȅtnēm
    1. sneti: smetnuti oružje
    2. odvreči: smetnuti teret
    3. odvrniti: ne može smetnuti oka s nje, od nas
    4. smetnuti s uma pozabiti; nemoj smetnuti s uma da ovaj posao nije samo tvoj
    5. zabrisati: smetnuti trag
    6. smetnuti pameću znoreti, zblazneti
    7. skupaj vzeti (pri pletenju)
    8. smetnuti konje, pčele, ovce opustiti rejo konj, čebel, ovac
  • smíljeti smílīm (ijek.), smíleti smílīm (ek.) zlesti skupaj, dol
  • snijèti snèsēm (ijek.), snéti snèsēm (ek.)
    1. odnesti dol: snijeti kamen s brda, mrtva Marka na jaliju
    2. znesti, znositi skupaj: snijeti rastrkane stvari na jedno mjesto, na gomilu
    3. znesti: kokoš kako snese jaje, zakokoće; jedno jaje snijela, sav komšiluk smela
  • snòsiti snȍsīm
    1. odnašati dol: snositi kukuruz s tavana
    2. znašati, nositi skupaj: snositi žito u stog
    3. nesti: gdje vam kokoši snose
    4. prenašati: snositi nesreću, posljedice
    5. nositi: snositi troškove, odgovornost
  • sorōriō -āre (soror) kot sestri skupno odraščati, metaf. (skupno) nabrekniti (nabrekati), skupaj oteči (otekati): papillae sororiabant Pl. ap. Fest. so začele otekati, mammae sororiantes (po novejših izdajah sororientes) Plin., sororia[r]e mammae dicuntur puellarum, cum primum tumescunt, ut fraterculare puerorum Fest.
  • spečáliti spèčālīm prigarati, s težavo pridobiti, skupaj spraviti
  • stick together prehodni glagol
    zlepiti, sestaviti (dele)
    neprehodni glagol
    držati skupaj

    friends should stick together prijatelji morajo držati skupaj
  • stirpitus, adv. (stirps)

    1. z deblom in korenino vred, skupaj z deblom in korenino: stirpitus arborem transferre Ulp. (Dig.), barbam forcipibus evellere Sid.

    2. metaf. s korenino vred = popolnoma, docela, povsem: hunc errorem quasi radicem malorum omnium stirpitus extrahere Ci.
  • stjȅrati -ām (ijek.), stȅrati -ām (ek.) segnati skupaj, dol, v: stjerati ovce u gomilu; stjerati koga s konja; stjerati koga u sirotinju
  • stjerívati stjèrujēm (ijek.), sterívati stèrujēm (ek.) seganjati skupaj, dol, v
  • str̀čati -īm
    I. zbežati, steči skupaj dol: ona strča dole niz čardake
    II. strčati se zbrati se, pribežati od vseh strani: strča se narod sa svih strana
  • strčávati str̀čāvām
    I. tekati skupaj, dol
    II. strčavati se zbirati se, tekati skupaj, dol
  • stricken plesti (an etwas kaj); figurativ skupaj spravljati
  • sub-nectō -ere -nexuī -nexum (sub in nectere)

    1. spodaj (z)vezati, spodaj privezati (privezovati), podvezati (podvezovati): laxos tenui de vimine circlos cervici subnecte V., aurea subnectens exsertae cingula mammae V., antemnis totum subnectite velum O., formicam subnectere collo Plin.; pt. pf. z gr. acc.: Maeoniā mentum mitrā crinemque … subnexus V. imajoč brado in lase podvezane s … čepko, comam subnexus Stat. ovenčan, prepleten; metaf. (o pisatelju, govorniku) dostaviti (dostavljati), pristaviti (pristavljati), doda(ja)ti, pride(va)ti: fabulam Iust., gloriae feminarum dedecus Val. Max.; callide subnectere z ACI: Iust.

    2. occ. spodaj spe(nja)ti, spodaj skupaj držati: aurea purpuream subnectit fibula vestem V., tereti subnectit fibula gemmā (sc. balteum) V. molli subnectit (sc. crinīs) circulus auro V.
  • subsume [səbsjú:m] prehodni glagol
    skupaj obseči ali zajeti; vključiti (in v)
    vsebovati, vključevati v sebi; podrediti; subsumirati