Franja

iznesvijèstiti iznèsvijestīm (ijek.), iznesvéstiti iznèsvēstīm (ek.)
1. narediti nezavednega, pripraviti ob zavednost: iznesvijestiti narod pod okupacijom
2. iznesvijestiti se postati nezaveden

ìzumiti -īm
I. ob pamet pripraviti: dosadni nametnik me svojim gundanjem izumio
II. izumiti se ob pamet priti: u divljoj galami čovjek se izumi; što zvjeraš, na sve strane kao izumljen

jump² [džʌmp]

1. neprehodni glagol
skočiti (tudi cene), skakati, poskakovati, skakljati, poskočiti, odskočiti, skočiti na noge; vskočiti (in)
skočiti mimo (past)
priskočiti (to)
figurativno trzniti, zdrzniti se, kvišku planiti, prestrašiti se (at)
figurativno preskočiti (to na)
preskočiti vrsto pri branju; tresti, zibati se (voz); izskočiti, iztiriti se (vlak)
figurativno razbijati (srce)

2. prehodni glagol
preskočiti (across, over)
pomagati komu skočiti, pripraviti konja k skoku; s silo vzeti, prisvojiti si; zibati, ujčkati; zviševati cene

to jump clear of s.th. odskočiti od česa
sleng to jump to it z vnemo se česa lotiti
to jump for joy poskočiti od veselja
ameriško to jump channels preskočiti službeno stopnjo
britanska angleščina to jump the queue ne držati se vrste zriniti se naprej
to jump one's bail pobegniti kljub danemu poroštvu
to jump town pobegniti iz mesta
to jump a claim prisvojiti si tujo parcelo (zlatokopa itd.)
to jump the rails iztiriti se (vlak)
to jump a child on one's knees ujčkati otroka v naročju
to jump s.o. into s.th. nagovoriti koga k čemu
to jump prices cene zelo zvišati
don't jump my nerves! ne žri mi živcev!
ameriško to jump the gun prenagliti se
his tastes and his means do not jump njegov okus se ne ujema z njegovimi sredstvi

keep to

1. neprehodni glagol
ostati v; držati se (smeri, obljube); vztrajati pri

2. prehodni glagol
pripraviti koga, da se drži stvari

to keep to the house ostati doma
to keep to bed ostati v postelji
to keep to the right voziti (hoditi) po desni strani
to keep to o.s. držati se zase, ne hoditi v družbo
to keep s.th. to o.s. obdržati zase, ne praviti naprej
I kept him to his promise držal sem ga za besedo

Klarschiff machen pripraviti (vojno ladjo) za boj

knock up

1. prehodni glagol
z udarci spraviti pokonci; zbuditi s trkanjem; v naglici pripraviti; utruditi, izčrpati

2. neprehodni glagol
utruditi se, izčrpati se; naleteti na koga ali kaj (against)
ameriško, pogovorno ogrevati se (pri tenisu)

lay^*1 [lei]

1. prehodni glagol
položiti, polagati, odložiti, odlagati, postaviti; (z)nesti jajca, pripraviti (kurjavo, mizo) prekriti podložiti obložiti (with , tla itd. s čim)
nanesti (barvo); predložiti, vložiti (npr. zahtevo, before pri)
pripisati, pripisovati (to komu)
zasnovati (načrt); poleči (žito); pomiriti, umiriti, ublažiti (veter, valove)
vojska nameriti (top); splesti (vrv); naložiti (kazen), na.ložiti jih komu; zastaviti (čast, glavo)
vulgarno spolno občevati

2. neprehodni glagol
valiti (jajca); staviti

to lay one's accounts with računati s kom ali čim
to lay an accusation against obtožiti, vložiti tožbo
to lay an ambush (ali snare, trap) pripraviti zasedo
to lay bare razgaliti, odkriti
to lay bricks polagati opeko
to lay blame on zvaliti krivdo na koga
to lay blows (ali stick, it) on naložiti jih komu
to lay one's bones položiti svoje kosti, pokopati
to lay claim to postaviti svojo zahtevo; zahtevati kaj zase
to lay a coat of paint premazati z barvo
to lay the cloth (ali the table) pogrniti, pripraviti mizo
to lay s.th. to s.o.'s charge (ali at s.o.'s door) zvaliti krivdo na koga
to lay the damages at zahtevati od koga povračilo za škodo
to lay the dust poškropiti, da se poleže prah
to lay eyes on zagledati, opaziti
to lay field to field povečati posest z nakupom mejnih njiv
to lay fault to s.o. pripisati komu krivdo
to lay the fire podkuriti peč
to lay one's finger on s prstom kaj pokazati, najti
to lay a finger on položiti roko na koga, tepsti
to lay for zalezovati, čakati v zasedi
to lay hands on dobiti v roke, polastiti se, dvigniti roko na koga
to lay hands on o.s. napraviti samomor
to lay (fast) by the heels zapreti v ječo
to lay hold on (ali of) zgrabiti, prijeti; figurativno ujeti se za kaj
to lay one's hopes on veliko pričakovati od, staviti upe na
to lay heads together stikati glave, posvetovati se
to lay s.th. to heart gnati si kaj k srau, položiti na srce
to lay a ghost pregnati duha
to lay an information against prijaviti koga
to lay low (ali in the dust) podreti, pobiti na tla; figurativno ponižati
to lay lunch pripraviti mizo za kosilo
to lay open odkriti, razodeti
to lay o.s. open izpostaviti se
to lay s.th. on the shelf odložiti kakšno delo
to lay to sleep (ali rest) položiti k počitku; figurativno pokopati
to lay (great, little) store upon pripisovati (veliko, majhno) važnost čemu
to lay siege to oblegati
to lay stress (ali weight, emphasis) on dati poseben povdarek čemu
to lay one's shirt on vse zastaviti
the scene is laid in Paris odigrava se v Parizu
to lay troops (on) nastaniti čete (pri)
to lay s.o. under an obligation naložiti komu nalogo
to lay s.o. under necessity prisiliti koga
to lay s.o. under contribution pripraviti koga, da kaj prispeva
to lay a wager staviti
to lay waste opustošiti
to lay wait for čakati koga v zasedi
to lay the whip to s.o.'s back (pre)bičati koga
the wind is laid veter se je umiril

let down

1. prehodni glagol
spustiti dol; pustiti na cedilu razočarati; zmanjšati ugled

2. neprehodni glagol
ameriško spuščati se, pripraviti se za pristanek

to let s.o. down gently biti prizanesljiv s kom
to let down one's hair postati zaupljiv
to let down easy vljudno odkloniti

manigancer [-se] verbe transitif, familier skrivaj pripraviti, zasnovati

le voleur a bien manigancé son coup tat je dobro zasnoval svoj podvig

matear ameriška španščina piti ali pripraviti paragvajski čaj mate; pogostiti s tem čajem

meditor -ārī -ātus sum (indoev. kor. *med- presojati, pretehtavati, izmišljati si; prim. gr. μέδομαι mislim na kaj, μήδομαι izmišljam si, μέδιμνος mernik, μέτρον mera, lat. modus, modius, modestus, moderare, got. mitan meriti)

1. premisliti (premišljevati), razmisliti (razmišlj(ev)ati) o čem, misliti, pomisliti (pomišlj(ev)ati) na kaj; z acc.: haec Pl., Ci., forum, subsellia, rostra curiamque Ci.; z de: consules de rei publicae libertate meditati Ci.; z odvisnim vprašalnim stavkom: Pl., mecum meditabar, quid contra dicerem Ci.; abs.: secum m. Pl.

2. misliti na kaj (kaj storiti, kako bi kaj storil), nameravati, naklepati, snovati, v mislih imeti kaj, v mislih ukvarjati se s čim, pripraviti (pripravljati) se na kaj; z acc.: nugas Pl., nescio quid nugarum meditans H., versus tecum meditare canoros H., causam Ter., Ci., te ut ulla res frangat, tu ut umquam te conligas, tu ut ullam fugam meditere Ci., nec furtivum Dido meditatur amorem V., m. longam absentiam T., alicui pestem Ci.; s praep.: ad rem, ad praedam, ad dicendum, ad huius vitae studium Ci.; adversus omnia Aur., in proelia V.; z inf.: meditor esse affabilis Ter., animo meditatur in Persas proficisci N., multos annos regnare meditatus Ci.; z ut: pol ego ut te accusem, mecum meditabar Pl.

3. vaditi, (iz)uriti se v čem, braniti se s čim, ukvarjati se s pripravljalnimi nauki, (na)učiti se kaj, proučiti (proučevati) kaj: cursuram ad ludos Olympios Pl., apud avios fluvios carmen Ap., citharoedicam artem Suet., arma Veg., simulatque candidatus accusationem meditari visus est, ut honorem desperasse videatur Ci., silvestrem tenui musam meditaris avenā V., verba et contiones quam ferrum et arma meditans T., semina meditantur aristas Prud.; abs.: extra forum Ci., Demosthenes perfecit meditando, ut … Ci., cauda (sc. scorpionis) nullo momento meditari cessat Plin. — Od tod pt. pf. s pass. pomenom meditātus 3, adv. -ē premišljen, izmišljen, proučen, naštudiran, naučen, priučen, pripravljen: meditati sunt mihi doli docte Pl., meditata mihi sunt omnia mea incommoda Ter., meditatum et cogitatum scelus Ci., meditata oratio (naspr. oratio subita) Plin., T., Suet., ratio T., m. carmen Plin. iun., accuratae ac meditatae commentationes Ci. skrbno premišljene in izdelane, probe meditatam utramque duco Pl., adulescens meditatus probe Pl. dobro poučen, alicuius mores perquam meditate tenere ali meditate novisse Pl. prav dobro poznati, meditate effundere probra Sen. ph. premišljeno, s premislekom, hoté, hôtoma, namenoma; subst. meditāta -ōrum, n naštudirana, proučena, pripravljena snov ali govor (naspr. subita): sive meditata sive subita proferret Plin. iun.

mijoter [-žɔte] verbe transitif počasi kuhati; skrbno pripraviti (jed); figuré že dolgo pripravljati, snovati; počasi pustiti zoreti; verbe intransitif

se mijoter počasi se kuhati; počasi zoreti
complot qui mijote zarota, ki se pripravlja

mitonner [-tɔne] verbe transitif polagoma, dolgo časa kuhati; skrbno pripraviti jed(i); figuré počasi, dolgo časa pripravljati; skrbeti za, razvajati (quelqu'un koga); populaire napraviti norega, neumnega; verbe intransitif počasi se kuhati

muōvere^*

A) v. tr. (pres. muōvo)

1. premakniti, premikati; gibati:
muovere i piedi pog. hoditi, gibati se
muovere la testa prikimati, odkimati
muovere la coda mahati z repom
muovere i primi passi shoditi
non muovere un dito pren. ne migniti s prstom

2.
muovere una macchina pognati stroj
muovere una causa a qcn. koga tožiti
muovere un inganno nastaviti past
muovere guerra napovedati vojno, napasti koga
muovere un rimprovero pokarati, grajati

3. vzbuditi, vzbujati; ganiti; (indurre) pripraviti do, navesti k; odvrniti, odvračati od:
muovere il pianto, il riso, l'invidia, la paura, la compassione vzbuditi jok, smeh, zavist, strah, sočutje
una scena pietosa che avrebbe mosso anche le pietre mučen prizor, ob katerem bi se še kamen razjokal
non ho potuto muoverlo dal suo proposito nisem ga mogel odvrniti od njegove namere

4. šah napraviti potezo

B) v. intr.

1. kreniti; iti (proti):
la colonna muoveva verso il confine kolona je šla proti meji

2. začeti, začenjati; pren. izhajati

C) ➞ muōversi v. rifl. (pres. mi muōvo)

1. kreniti, premakniti se, gibati se; oditi (tudi pren.); stopiti v akcijo:
nessuno si muova! naj se nihče ne gane!

2. (darsi da fare) prizadevati si, truditi se

3. pren. upreti se

4. biti ganjen:
muoversi a pietà usmiliti se
muoversi a sdegno biti ogorčen

nadròbiti nàdrobīm
I.
1. nadrobiti: nadrobiti kruh u mlijeko
2. ekspr. skuhati, pripraviti neprijetnost: ko mu je to nadrobio?
3. ekspr. nakvasiti: ne vjeruj sve što ti je nadrobila; kako nadrobiš, onako ćeš si kusati kar si skuhaš, to boš pojedel
II. nadrobiti se
1. ekspr. nasekati se ga
2. ekspr. k jugoistoku nadrobilo se dosta otočića proti jugovzhodu je precej otočkov

nagráditi nàgrādīm
1. sezidati: tanku ću ti kulu nagraditi
2. pripraviti si statve (ali podobno): baba ljeti uvijek nagradi da tka u šupici

naklòpiti nàklopīm
I.
1. planiti, navaliti: svijet je napolju naklopio punom snagom
2. vzdigniti: Marko nad kraljem sablju naklopio
3. ekspr. dostaviti, pristaviti, dodati: na ispraćaju naklopio mu je stotinu preporuka
II. naklopiti se ekspr.
1. planiti: naklopiti se na jelo, na ručak
2. z vnemo se pripraviti: naklopiti se na rad

naméčiti nàmēčīm
1. mehko postlati, pripraviti mehek sedež: namečiti gostu
2. ekspr. zmehčati, pretipati, polomiti: namečiti komu rebra

nàsiriti -īm nasirariti, narediti, pripraviti sira: kad je dosta varenike, lako je onda pune mješine nasiriti

nasláditi nàslādīm (se) nasladiti (se), pripraviti si naslado, užitek