-
melicrātum (mellicrātum) -ī, n (gr. μελίκρατον) z medom mešana voda, medena voda: Veg., Plin. Val. — Soobl. mellicrās, od tod obl. mellicrate: Plin. Val. — Po Isid. medica.
-
mella1 -ae, f (morda nam. mellea sc. aqua) medena voda: Pl., Col.
-
mill-race [mílreis] samostalnik
mlinščica, korito in voda za
-
minerale
A) m rudnina, mineral
B) agg. rudninski, mineralen:
acqua minerale mineralna voda
C) f pog. mineralna voda; steklenica mineralne vode
-
Mineralwasser, das, mineralna voda, slatina
-
míra m, ž miren človek, tiha voda: ispod -e devet đavola vire tiha voda globoko dere
-
Mittelwasser, das, srednji vodostaj, srednja voda
-
mlàkuša ž
1. mlakužnica, voda iz mlake
2. mlakuša zelenonoga zool. zelenonoga tukalica, Gallinula chloropus
-
mlakúžnica ž blatušina, voda iz kaljuge, lokve
-
močílo s
1. tekućina, tečnost za potapanje, močenje lana, konoplje
2. plštalina, baruština, zemljište gdje voda kao da pišti, polako bari iz zemije
3. močilo, rupa u kojoj se potapa, moči lan
-
močvírnica ž
1. barska voda, blatušina
2. močvarica (ptica)
3. bot. kalužđarka, Epipactis
-
mollēnte m stoječa voda (v mrtvici)
-
morníca ž morska voda
-
mouthwash [máuɵwɔš] samostalnik
medicina ustna voda
-
mulsus 3 (mel)
1. z medom pomešan, skuhan, zvarjen: aqua Col., Plin., Vulg. medena voda, lac Plin., acetum Plin. kisla medica; subst.
a) mulsum -ī, n (sc. vinum) medica: calix mulsi Ci., pocillum mulsi L., mulsum pauperis Mart.
b) mulsa -ae, f (sc. aqua) medena voda: Plin. Val.
2. sladek kot med, medenosladek: pirum Col. medenka, medenica; metaf.: dicta mulsa Pl. ljubke besede, mea mulsa Pl. (ljubkovalna beseda) moja sladka dušica (pupika).
-
Mundwasser, das, ustna voda
-
nanfa f kozmet. (lanfa) dišeča voda (iz cvetov pomarančevca)
-
nardus -ī, f in nardum -ī, n (gr. νάρδος ali νάρδον iz skr. po fen. posredovanju; prim. hebr. nērd, aramejsko nirda)
1. narda, ime za razne blagodišeče rastl., npr. galska ali keltska špajka (Valeriana celtica Linn.), kretska špajka (Valeriana italica Lamarck = Valeriana Dioscoridis Sibthorp in Smith), arabska špajka (najbrž Andropogon schoenanthus Linn. blagodišeča žuka), italska špajka = sivka, lavendel (Lavendula spica Linn.), poseb. pa nardus Indica ali spica nardi Plin. indijska špajka (Valeriana Jatamansi W. Jones), iz cvetja katere so izdelovali dragoceno nardovo olje (prim. unguentum nardi spicati Vulg. Marc. 14, 3); od tod folium nardi Plin. (najboljša primes nardnemu mazilu).
2. meton. nardina voda, nardino olje, nardino mazilo, nardin balzam: nardo uncti, nardo perunctus H., illius puro destillent tempora nardo Tib., Syrio madefactus tempora nardo Tib., cur nardo flammae non oluere meae? Pr., ampulla nardi Petr., nardum sibi infundere Auct. b. Hisp., caldarias de nardo exhibere Lamp.
-
nautea -ae, f (izpos. at. ναυτία, jon. ναυσία)
1. morska bolezen, bljuvanje: Pl. ap. Fest.
2. = sentīna smrdljiva voda na dnu ladje, ladijska gnojnica: Pl.
-
Negerschweiß, der, češpljeva voda (ironisch za redko, slabo kavo)