Franja

Eurytus -ī, m (Εὔρυτος) Evrit,

1. knez v Ehaliji, Ifitov, Jolin in Driopin oče: O. Od tod Eurytis -tidis, f (E Εὔρυτίς) Evritida, Evritova hči (Jola, Iolē): O.

2. argonavt: Val. Fl.

3. Kentaver: O., Val. Fl.

familia -ae in (gen. v posebnih pravnih obrazcih) -ās f (famulus) „hiša“, in to:

I.

1. v meton. pomenu hiša (= vsi domači skupaj, svobodni in nesvobodni), družina, domači: pater familiae Ci., L., Sen. ph., T., Plin. iun. ali pater familias Ca., Ci., N., Sen. ph., T., Plin. iun., Suet. hišni oče, gospodar, mater familiae L. ali mater familias Ci., Dig. hišna mati, gospodinja, gospodarica; v pl.: patres familiae Sis. ap. Varr., L., patres familiarum Suet., Prisc. matres familiae C., matres familias Ci., Suet., Arn., matres familiarum S., filius familias Ci., Dig. (še ne samostojen, še mladoleten) hišni (domači) sin, filii familiarum S., T., Suet. filia familias Sen. ph. (še mladoletna) hišna (domača) hči, filiae familiarum Dig., iure proprio familiam dicimus plures personas, quae sunt sub unius potestate aut naturā (svobodni) aut iure (nesvobodni) subiectae Ulp. (Dig.).

2. occ. imetje, premoženje, posest, lastnina družine, hišno gospodarstvo: agnatus proximus familiam habeto Tab XII. in Dig., herciscundae familiae causam agere Ci. pri delitvi dediščine, nomine heredis arbitrum familiae herciscendae postulavit Ci. za delitev dediščine, decem dierum vix mihi familia est Ter. imam komaj za 10 dni živeža, in familia bene instituta Q., de familia, quae ex Attali hereditate erat, agere Aur.

II. rodbina, rodovina (= vsi svobodni v hiši),

1. rodbina ali družina kot pododdelek rimskega rodu (gens): Vell., Q., Suet., Iust., Fl. idr. nobilissima in familia natus Ci., illi familiae Marcellorum maxima voluntate diem festum tribuebant Ci. (Marceli so bili veja Klavdijevega rodu), Deiotarus vestram familiam abiectam et obscuram e tenebris in lucem evocavit Ci., Murena primus in familiam veterem consulatum adtulit Ci., f. consularis Ci. iz katere so nekateri bili konzuli, f. antiquissima C., (Cn. Cornelius) Sulla gentis patriciae nobilis fuit (Kot Kornelijec), familiā (sc. Sulova) prope iam extinctā S., Fabii, omnes unius gentis, ibant unius familiae viribus L.

2. sinekdoha: (= gens) rod, pleme: Suet., Macr. idr. o familiae Calpurniae dedecus! Ci. M. Bruti rogatu Iuniam familiam a stirpe ad hanc aetatem ordine enumeravit N., reges ex duabus familiis (Agidove in Evripontove) N., Aemiliorum et Fabiorum familiae N. familiam unam (= gentem Claudiam) subisse civitatis onus L.

3. metaf.
a) filozofska šola, — ločina: tota Peripateticorum f. Ci., Aristoteles, Xenocrates, tota illa f. Ci. kánon, kritični seznam starih piscev, ki so ga sestavili aleksandrinski slovničarji: libros, qui falso viderentur inscripti, tamquam subditos summovere familia O.

III. služinčad (= vsi nesvobodni v hiši),

1. posli, sužnji: Pl., Ca., Varr., Col., Q., Iust., Fl. idr. neque enim dubium est, quin … familiam intellegamus, quae constet ex servis pluribus, quin unus homo familia non sit Ci., domino a familia sua manus adlatae sunt Ci., familiam quantam et quam variis cum artificiis habeat? Ci., multae familiae armatae Ci., usus est familiā optimā N., Aesopus domino sum solus esset familia Ph. ko je bil … sam vsa služinčad, familiā privatā incendia exstinguere Vell. z lastnimi sužnji, familiae numerus T., familiae appelatio omnes servos comprehendit Ulp. (Dig.) o sužnjih v svetiščih: Martiales Larini in Martis familia numerabantur Ci.

2. occ.
a) tlačani, podložniki: Orgetorix … omnem suam familiam, ad hominum milia decem, undique coegit C.
b) α) četa -, krdelo borilcev (gladiatorjev), gladiatorsko krdelo: comparare familiam Ci., gladiatores emptos esse Fausti simulatione ad caedem ac tumultum … ; sed posset alia familia Fausti munus praebere Ci., gladiatoriae familiae S., lanista, qui familiam summā curā exercet Sen. ph., lanistarum familiae Suet.; od tod reklo familiam ducere „četo voditi“, pren. = načelovati, na čelu biti, voditi, poveljevati: Lucius … frater eius familiam ducit Ci., illa sententia, quae familiam ducit Ci. β) družba gledaliških igralcev: sicut familiae quoque solent mutari Pl. γ) familiae tironum čete -, krdela vojaških novincev: Amm., Cod. Th.

fare^*

A) v. tr. (pres. faccio)

I. (kaj narediti z rokami, glavo ipd.)

1. delati, narediti, ustvariti:
Iddio fece il mondo dal nulla Bog je ustvaril svet iz niča
fare figli narediti otroke
fare foglie pognati liste

2. delati, povzročiti:
le arrabbiature fanno cattivo sangue jeza dela hudo kri

3. oblikovati, izvršiti, uresničiti:
fare una legge oblikovati zakon
fare il male, il bene delati dobro, zlo
fare il desiderio di qcn. izpolniti željo nekoga

4. posnemati:
fare il verso del gallo posnemati petelina, zakikirikati kot petelin

5. izdelati, narediti, proizvajati:
fare scarpe, automobili delati čevlje, avtomobile
fare un quadro naslikati sliko
fare una statua izklesati kip
fare testamento napraviti oporoko

6. kuhati, pripravljati:
fare piatti prelibati kuhati zelo okusne jedi
fare da mangiare skuhati

7. šteti, imeti:
Roma fa due milioni e mezzo di abitanti Rim šteje poltretji milijon prebivalcev

8. zbrati, priskrbeti si, dobiti, zaslužiti:
fare fortuna obogateti
fare denari a palate služiti na kupe denarja

9. puščati:
la ferita fa sangue rana krvavi
la pentola fa acqua lonec pušča
fare acqua da tutte le parti pren. biti v hudi krizi, na robu propada

10. mat. biti (pri računskih operacijah):
tre per due fa sei trikrat dva je šest

11. izvoliti, imenovati:
fare qcn. deputato izvoliti koga za poslanca
fare qcn. cavaliere podeliti komu viteški naslov

12. opravljati poklic:
fare il medico biti zdravnik
fare da padre biti kot oče

13. misliti, meniti, imeti za:
dopo una così lunga assenza, ti facevamo ormai morto ker te tako dolgo ni bilo, smo te imeli že za mrtvega
fare un proposito skleniti, odločiti
fare un pensierino su qcs. zaželeti si kaj

II. (delati, izvršiti dejanje na splošno)

1. delati, delovati, opraviti, opravljati, storiti:
fare bene, male dobro, slabo delati, storiti
fare presto pohiteti, biti zgoden
fare tardi zakasniti, zamuditi, biti pozen
fare i fatti propri brigati se zase
fare molto, poco per qcn., per qcs. veliko, malo storiti za koga ali kaj
fa' tu ti odloči, ti poskrbi
non se ne fa nulla iz te moke ne bo kruha
non c'è niente da fare vse zastonj, nič se ne da storiti
non fa nulla nič ne de, nič hudega
non fare altro che stalno samo (nekaj delati), ne početi drugega kot:
non fa che brontolare stalno samo godrnja
saper fare znati kaj, vedeti kako, biti vešč (česa)
aver da fare imeti delo, biti zaposlen
farsela addosso podelati se v hlače (tudi pren.)

2. reči:
a un certo punto mi fa: »Hai proprio ragione!« kar naenkrat mi reče: »Prav imaš!«

III. (pred nedoločnikom)

1. (v vzročni rabi)
fare piangere spraviti v jok
fare credere qcs. a qcn. koga prepričati o čem
fare dormire una pratica ustaviti zadevo
vai a farti friggere pren. pog. pojdi se solit!

2. pustiti:
fammi pensare un momento pusti me, da malo premislim

IV. (prevzame različne pomene, odvisno od vsakokratnega predmeta)
fare legna priskrbeti si drv
fare fuoco zakuriti ogenj; pren. ustreliti, streljati
fare scuola učiti, poučevati; pren. biti zgled, učiti
fare un prezzo določiti, postaviti ceno
fare la bella vita lagodno, prijetno živeti
fare un colpo, un grosso colpo okrasti, oropati, udariti
fare giudizio spametovati se
fare coraggio, animo a qcn. bodriti koga
fare il nome, i nomi odkriti ime, imena, imenovati
fare lezione poučevati, učiti
fare la barba, i capelli obriti brado, ostriči lase
fare la pelle a qcn. koga ubiti
fare le tre, le dieci kazati tretjo, deseto uro (urni kazalec)
fare un saluto pozdraviti
fare buona accoglienza ljubeznivo sprejeti
fare festa slaviti, proslavljati
fare la festa a uno pren. ubiti, usmrtiti koga
fare la festa a una donna pren. posiliti žensko
fare foca, vela, fuga špricati šolo
fare una brutta, una bella figura osramotiti se, izkazati se
fare notizia biti na prvih straneh časopisov
fare caso a qcn., qcs. pripisovati komu, čemu pomembnost
fare la bocca a qcs. navaditi se na kaj
fare la fame trpeti lakoto
fare paura strašiti, vzbujati strah
fare il buono e il cattivo tempo pren. vedriti in oblačiti
fare fuori qcn. ubiti koga
fare colpo su qcn. pren. narediti vtis na koga, prevzeti koga
fare piacere a qcn. ugoditi komu
fare specie začuditi
fare schifo gabiti se
fare il callo a qcs. navaditi se na kaj
fare di cappello odkriti se (pri pozdravu)
fare tanto di cappello pren. dati klobuk dol (pokazati občudovanje)
non fare né caldo né freddo pren. prav malo brigati, puščati mlačnega, ne ganiti
non farcela ne uspeti
farla a qcn. komu jo zagosti
farla franca izmazati se
farla finita nehati; ubiti se

B) v. intr.

1. biti primeren, ugoden:
questo cappotto non fa per lui ta plašč ni primeren zanj

2. dopolniti se (v času):
oggi fanno dieci anni che è finita la guerra danes je deset let, odkar se je končala vojna

3. prijati, koristiti:
ti farebbe bene un po' di riposo koristilo bi ti malo počitka

4. (s predlogom a)
fare a pugni pretepati se
fare a coltellate obdelovati se z noži
fare a mosca cieca igrati se slepe miši

C) ➞ farsi v. rifl. (pres. mi faccio)

1. spreobrniti se, postati:
farsi protestante postati protestant
farsi in quattro pren. razčetveriti se

2. iti:
farsi presso približati se

3. postati:
farsi grande postati velik, zrasti

4. začeti pripovedovati:
farsi da lontano začeti pripovedovati od samega začetka

Č) v. intr. impers.

1. (izraža dovršitev nekega dogajanja)
ha già fatto notte znočilo se je že
fa giusto un mese che gli ho scritto točno mesec dni je, kar sem mu pisal
dieci giorni fa pred desetimi dnevi

2. biti (v zvezi z vremenskimi razmerami):
fa caldo toplo je
fa freddo hladno je

D) m

1. početje, ravnanje, delo:
ha un bel fare e insistere zaman se trudi in vztraja

2. drža, poteza, ton:
ha un fare distaccato drži se ravnodušno

3. začetek:
al fare dell'alba ob prvem svitu
sul fare della notte ko se začne nočiti, ob prvem mraku
PREGOVORI: chi la fa l'aspetti preg. kakor ti drugemu, tako on tebi
chi fa da se fa per tre preg. kdor sam naredi, naredi za tri

Faunus -ī, m (najbrž sorodno z gr. ϑαῦνον Hes., frig. daoš volk; ker so Favnov praznik Lupercalia, je Favn prvotno „davitelj“, „volk“) Fávn, preroški poljski in gozdni bog, prej baje kralj v Laciju, Saturnov vnuk, Pikov sin, mož vile Marike, Acidov in Latinov oče; njegova žena je Fávna: Ci., H., L., O., Pr., responsa patris Fauni premit ore Latinus V., rex sollicitus monstris oracula Fauni fatidici genitoris adit V. (preročišče je bilo v dolini reke Aniene pod Tiburom in slapom Albuneje v logu). Nastopa tudi v množini (kakor gr. Πάνες) kot Faunī -ōrum Favni (tudi kot sinovi Favna in Favne), grdi, goli, repati škrati v kozlovski podobi, ki so popotnike strašili s pošastnimi prikaznimi in kriki (prim. Πάν: panika!): Ci., Lucr., H., Val. Fl., Q., Stat., Hier., agrestum numina, Fauni V., sunt mihi semidei, sunt … nymphae Faunique satyrique O. — Od tod

1. Faunālia -ium n favnalije, Favnov praznik, ki so ga obhajali ob decembrskih nonah: Acr., Porph.

2. Faunigena -ae, m (Faunus in gignere) Favnov sin = Latinus: O., Sil.; pl. Faunigenae -ārum, m Favnovi potomci = prebivalci Lacija: Sil.

férule [ferül] féminin šiba, palica; figuré stroga vzgoja

il est sous la férule de son père oče ima popolno oblast nad njim, popolnoma je odvisen od očeta

fibre [fibr] féminin vlakno; minéralogie, mines žila; figuré žil(ic)a, občutljivost, čustvenost

fibre artificielle umetno vlakno
fibre de bois lesna volna
fibre végétale, fibre de verre rastlinsko, stekleno vlakno
avoir la fibre paternelle biti izvrsten oče
avoir la fibre sensible biti zelo občutljiv
faire jouer la fibre patriotique udariti na domoljubne strune

figlio m

1. sin:
allevare un figlio vzgojiti sina
figlio unico sin edinec
figlio di primo, di secondo letto sin iz prvega, drugega zakona
è figlio di suo padre! cel oče je
figlio dell'amore evfemistično nezakonski sin
figlio di papà očkov sinek; slabš. gospodič; pog. šalj. razvajenec, lenuh
figlio di mammà mamin sinček; plah, sramežljiv deček, moški
figlio d'un cane pog. pasji sin
figlio unico di madre vedova pren. šalj. izjemnost, velika redkost
figlio della fortuna otrok sreče
figlio del popolo človek iz ljudstva
figlio del secolo otrok svojega časa

2. pl. otroci:
auguri e figli maschi srečno!
i figli dei figli bodoči rodovi, potomci, vnuki
tramandare qcs. ai figli predati potomcem, prenesti na potomce
i figli di Adamo pren. Adamovi otroci, človeštvo

3. pren. posledica, rezultat:
molti problemi contemporanei sono figli di errori passati veliko sodobnih problemov je posledica starih napak

finado pretekli, minuli (mesec ipd.)

el finado pokojnik, rajnik, umrli
su finado padre njegov pokojni oče

Fulvius 3 (fulvus, Fulvius torej = „Rjavec“) Fúlvij(ev), ime rim. plebejskega rodu iz Tuskula. Poseb. znani so:

1. Cn. Fulvius Maximus Centumalus Gnej Fulvij Maksim Centumal, ki je kot konz. l. 298 premagal Samnite (pri Bovijanu), l. 297 pa kot pretor Etruščane: L.

2. Cn. Fulv. Centumalus je kot konz. premagal l. 229 ilirsko kraljico Tevto, l. 210 pa v boju s Hanibalom padel pri Herdoneji v Apuliji: L.

3. Q. Fulv. Flaccus Kvint Fulv. Flak se je kot konz. l. 212 srečno bojeval s Kartažani v Kampaniji ter prišel ob pravem času na pomoč Rimu, ki ga je ogrožal Hanibal; l. 212 je zopet osvojil Kapuo; pozneje je bil tudi diktator in večkrat zaporedoma konz.: L.

4. njegov istoimenski sin se je uspešno bojeval s Keltiberi in Liguri; konz. l. 179: L.

5. M. Fulv. Flaccus Mark Fulv. Flak, konz. l. 125, grakhovec, padel l. 121 z Gajem Grakhom vred: Ci., S., Vell., Val. Max.

6. M. Fulv. Nobilior Mark Fulv. Nobilior, se je kot pretor l. 195 zmagovito bojeval v Hispaniji in kot konz. l. 189 premagal Etolce: L.

7. M. Fulv. Bombalio Mark Fulv. Bombalion, nepomembni oče slovite Ciceronove sovražnice Fulvije (Fulvia), ki je bila omožena najprej s Klodijem Pularom (njena hči je bila soproga Julija Cezarja), potem z mlajšim Gajem Skribonijem Kurionom, tr. pl. l. 50, naposled s triumvirom Markom Antonijem. Umrla je v Sikionu na begu po bitki pri Akciju: Ci., Vell., Fl. — Od tod

1. adj. Fulviānus 3 Fulvijev, Fulvijin: stola Val. Max., herba Plin.

2. Subst. Fulviaster -trī, m posnemalec Fulvija v laganju, drugi Fulvij: Ci. ep. (o Postumiju).

furman samostalnik
nekdaj (o transportni dejavnosti) ▸ kocsis, fuvaros
Kraški teran so poznali in cenili tudi številni furmani, ki so vozili blago v Trst. ▸ A karsztvidéki teránt az a sok kocsis is ismerte és értékelte, akik Triesztbe fuvaroztak árut.
Na kmetiji je odraščal s konji, saj je imel njegov oče vedno po dva para konj v hlevu, ker je dodatno služil kot furman. ▸ A gazdaságban lovak között nőtt fel, mivel az édesapjának mindig volt két pár lova az istállóban, hiszen fuvarosként is dolgozott.

Gala -ae, m Gala, Mazinisov oče: L.

gâteau [gɑto] masculin kolač; (= gâteau de miel) satovje

du gâteau (figuré) nekaj dobrega, lepega, lahkega
(populaire) c'est du gâteau to je zelo lahko (napraviti); situacija je izvrstna, treba jo je izkoristiti
gâteau aux amandes, aux fruits, au chocolat, à la crème mandljev, sadni, čokoladni, smetanov kolač
gâteau jeuilleté krhko testo
gâteau génevois peščena torta
gâteau de marc d'olives oljne tropine
gâteau placentaire (anatomie) materina posteljica
gâteau des Rois kolač Treh kraljev (6. jan.)
(petits) gâteaux secs čajno pecivo, keksi
(familier) papa gâteau, maman gâteau oče, mati, (zlasti pa) ded, babica (ki razvaja otroke, vnuke)

gen samostalnik
1. biologija (nosilec dednega zapisa) ▸ génPovezane iztočnice: recesivni gen

2. (o lastnosti ali nagnjenju) ▸ génČeprav nima "šampionskih genov", je postal nosilec olimpijskega zlata. ▸ Jóllehet nem rendelkezik „bajnoki génekkel", mégis olimpiai aranyérmes lett.S ploščo dokazujejo, da imajo fantje dobre gene za številne glasbene zvrsti. ▸ A fiúk lemeze bizonyítja, hogy számos zenei műfajhoz van tehetségük.
Po mami imam dobre gene, nemške. ▸ Anyai ágon jófajta német géneket örököltem.Motocikli z dirkaškimi geni pri Kawasakiju nosijo ime Ninja. ▸ A Kawasakinál a versenygénekkel rendelkező motorkerékpárokat Nindzsának hívják.Ljudem je ljubezen do igre zapisana v genih. ▸ A játék szeretete az emberek vérében van.Svobodo imamo ljudje zapisano v genih. ▸ Nekünk, embereknek a szabadságszeretet a génjeinkben van kódolva.Narodna pripadnost se ne prenaša po genih, ampak je stvar odločitve. ▸ A nemzetiségi hovatartozás nem a génekkel öröklődik, hanem elhatározás kérdése.
Janičarji so v Bosni zasejali slovenske gene. ▸ Boszniában a janicsárok elterjesztették a szláv géneket.
In kako vemo, ali smo podedovali gene za debelost? ▸ És azt honnan tudhatjuk, hogy kövérségre hajlamosító géneket örököltünk-e?
Mitsubishi ima športnost zapisano v genih. ▸ A Mitsubishinek a vérében van a sportosság.
Približno 60 odstotkov zdravja je v genih, torej je 40 odstotkov zbir različnih drugih vplivov. ▸ Az egészségi állapotunknak körülbelül 60 százaléka a génjeinkben van kódolva, tehát a maradék 40 százalékot a különböző egyéb hatások teszik ki.
Športni talent sta imela že v genih, saj sta bila oče in mati aktivna športnika. ▸ A sporttehetség már a vérükben volt, hiszen az édesapjuk és az édesanyjuk is aktív sportoló volt.

genus¹ generis, n (genere = gīgnere; prim. skr. jánaḥ = gr. γένος rod, lat. generāre)

1. rod, pokolenje, stan (po rojstvu): genere et nobilitate ... sui municipii facile primus CI., neque genere neque animo regio est CI., qui nobili genere nati sunt CI. ki so plemenitega rodu, clarissimus vir, summo genere natus CI., quidam malo genere natus CI., amplissimo genere natus C., dispari genere S., g. maternum, paternum C. idr. honestum N., patricium, plebeium L., regium VELL., SEN. PH., genere Graeci N. po rodu (narodnosti) generis auctor O. oče, generis socia O. sestra, generis falsa est ea fabula O. o tvojem pokolenju, ab aliquo genus ducere V., O. ali repetere CU. rod izvajati od koga, izhajati od koga, (iz) kakega rodu biti, tako tudi: volucres genus inde trahunt O.; occ. plemenit rod (stan), plemenitost, visokorodnost: pol mihi fortuna magis nunc defit quam genus ENN. AP. CI., Philodamum esse quendam genere, honore, copiis ... facile principem CI., virtute, non genere populo commendari CI., cui genus et quondam nomen natique fuissent V., iactes et genus et nomen inutile H., non, Torquate, genus, non te facundia, non te restituet pietas H., et genus et formam regina Pecunia donat H., nec genus amborum ... sic placuere illi O.

2. meton.
a) rod po času in pokolenju (= 30 let), vek, doba: anticum g. LUCR., tertium sollers g. SEN. TR., Pyrrhae g. VAL. FL.
b) rod le po pokolenju, pleme, rodovina, družina, rodbina: gentum (= gentium) aut generum affinitas ACC. FR., summis gnati generibus PL., auctores generis CI., O. pradedje, cum ex amplissimo genere in familiam clarissimam nupsisses CI., deorum munere datum rei publ. Brutorum genus CI., Cato sui generis initium ab se gigni volebat CI., g. Marcellorum CI., Fabium L., Aeaci H. Ajakovi potomci, Aemilium V., genus alto a sanguine Teucri prodere V. nadaljevati, množiti, antiquitate generis florere N., fama generis et familiae Q.; occ. α) zarod, otroci, potomstvo: nepotum genus omne H., sive neglectum genus et nepotes respicis, auctor H., Danai g. H., huc adde genus, de coniuge tanta tot natos natasque O.; pesn. (o posameznikih) otrok, potomec: (Aeneas) genus deorum V., Augustus Caesar, Divigenus V. = ab alto demissum genus Aenea H., audax Iapeti g. (= Prometheus) H., Tantali g. (= Pelops) H., g. Iovis (= Bacchus) O., g. Adrasti (= Diomedes, Adrastov vnuk) O., Uraniae g. (= Hymenaeus) CAT. β) (o narodih) pleme, rod, narod: Graium g. ENN. FR., totum genus Graecorum CI., quis ignorat, quin tria Graecorum genera sint? CI., (Ubii) paulo sunt eiusdem generis ceteris humaniores C., g. Italicum, Romanum S., Nomadum V., Genauni, implacidum g. H., Hispanum, Aetolorum g. L., ferox g., bellicosum utrumque g. L., pronumque genus regionibus illis in Venerem est O., Scytharum g. IUST. γ) spol (moški in ženski): g. virile, muliebre CI., LUCR., femineum, mixtum V., g. omne virorum L., O.; metaf. spol kot gram. t. t.: Q., P. F.

3. (v širšem pomenu) kolekt. rod, pleme = skupnost istovrstnih živih bitij in stvari: deûm genus ENN. FR., hominum g. CI. ali g. humanum CI., H., L., O. ali g. mortale LUCR., O. človeški rod, človeštvo, ljudje, diûom g. humanumque LUCR., g. animale LUCR., g. immortale V. bogovi, hominum pecudumque g. V., inde g. durum sumus O.; occ.
a) (o ljudeh) skupina, razred, vrsta, razpol: id hominum est genus pessumum TER., genus est lenonium inter homines PL., eius generis homines, omnis generis homines CI., amici, cuius generis penuria est CI. vrsta ljudi, ki je redka, satis dixi de Asiatico genere testium CI., genus hoc universum CI. vsa ta človeška vrsta, ves ta človeški rod, est genus quoddam hominum, quod Hilotae vocatur N., cursorem eius generis, qui hemerodromoe vocantur, Lacedaemonem miserunt N., omne g. copiarum (čet) N., utrumque g. hominum N., cuiusque g. hominum S., g. hominum agreste ali ferum incultumque S., conventus is, qui ex variis generibus constaret C. iz raznovrstnih udeležencev, militare g. L.
b) (o živalih) rod, pleme, pasma, vrsta: g. altivolantum ENN., varia genera bestiarum CI., multa genera ferarum C., g. omne ferarum LUCR., g. alituum LUCR., malefici generis plurima animalia S., g. vipereum V., piscium H., g. omne avium ali volucrum O., g. acre, leones O., confusa genus panthera camelo H. žirafa, ovium summa genera duo PLIN., viginti milia equarum ad genus faciendum in Macedoniam missa IUST. za pleme, za razploditev pasme.
c) (o stvareh) vrsta, zvrst, način, slog: fructuum genera VARR., frugum omne genus L., varia genera mortis, tria genera furtorum CI., cibi C., g. omne genus armorum C., toda: omnis generis arma L. vsakovrstno, g. loricarum N., vitulina et eius modi genera obsonii N., in omni genere vitae N. v vsakem položaju, g. poenae S., leti O., locorum O. kakovost, Doricum g. VITR. stavbni (= arhitekturni) slog, Aesopi g. PH. Ezopov pisateljski slog. Gen. in acc. se pogosto uporabljata atrib. oz. apoz.: cum huius generis (te vrste) copiam tantam habet Antonius CI., si qua sunt alia eius (huius, huiusce) generis CI. če je kaj drugega takega, verba id genus VARR. takšne, quod genus virtus est? CI. kakšna?, id (hoc) genus alia CI. kaj drugega takega, aliquid id genus scribere CI. EP. kaj takega, nugae hoc genus H.

4. (kot fil. t. t.) rod, razpol, splošni pojem (naspr. species ali partes vrsta): harum singula genera minimum in binas species dividi possunt VARR., genus universum in species certas partietur ac dividet CI., genus et speciem cuiusque rei cernere CI., genus est, quod partes aliquas complectitur, ut cupiditas; pars est, quae sub est generi, ut cupiditati amor, avaritia CI., perturbationes sunt genere quattuor, partibus plures CI.

5. metaf. način: quod hoc genus est, quae haec est coniuratio TER., genus ipsum postulandi non est novum CI., hoc praedandi genus ab isto adhibitum CI., mihi supplicatio novo et inaudito genere decreta est CI., novum g. dicendi CI. način govorjenja, slog, g. scribendi H. pisava, alio genere L. na drug način, hoc genere optime etiam olea inseritur COL., prodigia variis generibus inter se et me furentia SEN. RH., omni genere quod des adornandum est SEN. PH., animam variis generibus emittunt SEN. PH., cum maesti deliberaremus, quonam genere praesentem evitaremus procellam PETR., eo genere, quo Galba interemptus est SUET.; occ. ozir, pogled: tota domus in omni genere diligens CI. v vsakem pogledu = na vsako stran povsem natančna, qui in aliquo genere inconcinnus est CI., in omni genere populi consuetudinem imitari CI., te Plancius non solum municipii, verum etiam vicinitatis genere vincebat CI. glede na ..., magnus homo, sed varius in omni genere N., gens naturā ferox, adeo omni genere terribilis fuit, ut ... FL.

gláva head; (redko) poll; humoristično (zlasti plešava) pate; (lobanja, mrtvaška) skull; žargon bonce; (naslov) title, heading, ZDA caption; (vodja) chief, leader; ekonomija principal, ZDA boss; (vrhnji del) top; (pamet, razum) brains pl, wit (s pl), intelligence, understanding, judgment, sense; (bister človek) man of talent, pogovorno brainy fellow; (oseba) person; (kovanca) obverse, face, pogovorno heads

brez gláve headless, acephalous, figurativno reckless, hare-brained, confused, out of one's wits, silly
gláva ob glávi closely packed
na glavo, za glávo (figurativno) each; per head; per capita
iz gláve (na pamet) (znati) (to know) by heart
gláva ali napis? (pri metanju kovanca v zrak) heads or tails?
od gláve do nog from top to toe
od nog do gláve from head to foot
glávo pokonci! keep smiling!, vojska chin up!
z glávo navzdol with downcast head
na glávo postavljen (narobe) topsy-turvy
brez gláve in repa without rhyme or reason
delo z glávo brain work
delavec z glávo white-collar worker
beljenje gláve (figurativno) cudgelling (ali racking) one's brain, cogitation, rumination
kimanje z glávo nodding, nod
lasje na glávi hair (of the head)
poraba na glávo consumption per capita
gláva postelje head of the bed
rana na glávi wound in the head
skok na glávo header
stoja na glávi šport headstand, aeronavtika landing on the nose
strel v glávo shot in the head
tele z dvema glávama a twoheaded calf
umivanje gláve shampooing
več kot 100 gláv živine more than a hundred head of cattle
zmajevanje z glávo shaking of one's head
belíti si glávo to beat one's brains out, to cudgel (ali to rack) one's brains (z over)
biti čez glávo zadolžen to be up to one's ears (ali one's eyes, the neck) in debt
za glávo je večji od očeta he is taller than his father by a head
za glávo je večji od mene he stands a head taller than I
oče je gláva družine the father is the head of the family
ne biti pravi v glávi (figurativno) to be crazy, to be out of one's mind, to be off one's head (ali pogovorno off one's rocker)
on je bistra gláva he is a bright chap
trde gláve je he is thickheaded, pogovorno he is thick (between the ears)
puhle, prazne gláve je he is empty-headed, he is brainless
delati po svoji glávi to have one's own way
gláve delati (solata, zelje) to head, to heart
ne vem, kje se me gláva drži I do not know which way to turn, I am quite perplexed
gláva me boli I have a headache, my head aches, I feel headachy
gláva me je od tega bolela that gave me a headache
čez glávo imam dela I am swamped with work
kje vendar sem imel glávo? what on earth was I thinking of?
nimam gláve za matematiko I have no head for mathematics
tega imam že čez glávo dovolj I am sick (ali žargon I've had a bellyful) of it
to nima ne gláve ne repa I can't make head or tail of this
kar pripovedujete, nima ne gláve ne repa I cannot make head or tail of what you say
za glávo mu gre for him it is a matter of life and death
po glávi mi gre (roji, hodi) neka misel an idea keeps (on) running through my mind
to vino gre v glávo this wine is heady, this wine goes to my head
on ima glávo na pravem mestu he has his head well screwed on
stvar mi ne gre v glávo it's beyond me, I cannot understand it
iti, stopiti v glávo to go to one's head
ne ve, kje se ga gláva drži he doesn't know whether he's coming or going
to mi ne gre iz gláve I can't get it out of my head
ni čisto pravi v glávi he is not quite right in the head, žargon he has a screw loose
uspeh mu je šel (stopil) v glávo, mu je zmešal glávo success has turned his head
nekaj mu gre po glávi (figurativno) he is turning something over in his mind
samo letala mu gredo, rojijo po glávi (figurativno) he thinks, talks and breathes aeroplanes
ta misel mi ne gre iz gláve this idea keeps running through my head
izgubiti glávo to lose one's head (ali one's wits ali one's presence of mind)
ne izgubiti gláve to keep one's head
izbiti si kaj iz gláve to dismiss something from one's mind
iz gláve izračunati vsoto to work out a sum in one's head
izbiti komu kaj iz gláve to argue someone out of something
s svojo glávo jamčiš za to you will answer with your life for this
ne morem mu tega izbiti iz gláve I cannot drive it out of his head
napraviti po svoji glávi to do as one likes
obdržati v glávi to remember
tu ne najdem ne gláve ne repa I can't make head or tail of it
glávo odsekati (obglaviti) komu to behead someone
pognati si kroglo v glávo to blow one's brains out
v glávo mi pade it occurs to me, an idea comes to mind
kaj ti vendar pade v glávo? the very idea!
nisem na glávo padel I am no fool
nikdar mi ni v glávo padlo it never entered (into) my mind
pogledati koga od gláve do nog to eye someone up and down, to look someone over from head to foot
nositi glávo v vreči (figurativno) to carry one's life in one's hands
oditi s povešeno glávo to go off with downcast head (ali fig with one's tail between one's legs)
pognati se z glávo naprej v vodo to throw oneself headfirst into the water
prikimati z glávo to nod assent
postaviti vse na glávo to turn everything topsy-turvy, to turn everything upside down
postaviti vse mesto na glávo (figurativno) to paint the town red
z glávo je plačal svoje izdajstvo he paid for his treason with his life
riniti z glávo v zid (figurativno) to run one's head against a brick wall
riniti z glávo v nevarnost to rush headlong (ali to plunge) into danger
ne rini z glávo v zid! don't batter your head against a brick wall!
riskirati glávo to risk one's neck
povesiti glávo to hang one's head
razpisati nagrado na glávo kake osebe to set a price on someone's head
glávo stavim, da to ni res I'd stake my life it is not true
skloniti svojo glávo pod jarem to bow one's head under the yoke
ubijati si glávo z, nad to rack one's brains over
vbiti si kaj v glávo to take something into one's head
prati komu glávo (figurativno) to give someone a dressing-down
v glávi se mi vrti I am (ali I feel) dizzy, I feel giddy, my head is reeling (ali spinning)
računati iz gláve to do mental arithmetic
zmajati z glávo to shake one's head
več glav, več vé two heads are better than one
za glávo zmagati (na dirki) to win by a head
čez glávo komu zrasti to outgrow (one's respect for) someone
zmešati komu glávo to turn someone's head
ne moreš z glávo skozi zid you can't butt your way through a brick wall
kolikor gláv, toliko misli two heads are better than one

Gorgōn

1. -ŏnis, f, gl. Gorgō.

2. -ōnis, m (Γόργων, -ωνος) Górgon, oče treh Gorgon: HYG.

gosli samostalnik
pogosto v leposlovju (violina) približek prevedka ▸ hegedűPela je tudi stara mama, stari oče pa je čudovito igral na gosli. ▸ A nagymamám is énekelt, a nagypapám pedig gyönyörűen hegedült

gospód monsieur moški spol , seigneur moški spol , maître moški spol

gospod predsednik (direktor, profesor) monsieur le président (le directeur, le professeur)
vaš gospod oče monsieur votre père
zemljiški gospod seigneur moški spol
spoštovani gospod! (v pismu) Monsieur
biti sam svoj gospod être son propre maître, être indépendant
igrati velikega gospoda faire le (ali jouer au) grand seigneur

gospód señor m ; caballero m

gospod Anton don (Don) Antonio
gospod profesor señor profesor
gospod predsednik señor presidente
vaš gospod oče su señor padre
gospod in gospa López los señores de López
gospe in gospodje! ¡señoras y señores!
spoštovani gospod! (v pismu) muy señor mío (ali nuestro)
dragi gospod (v pismu) señor mío y amigo
biti sam svoj gospod ser independiente; no depender de nadie
igrati gospoda hacer el señor
igrati velikega gospoda darse aires de gran señor

grȉjeh grijèha m, mn. grijèhovi, grijèsi (ijek.), grêh gréha m, mn. gréhovi, grési (ek.) greh: istočni grijeh izvirni greh: smrtni, težak, lak grijeh upisati kome što u grijeh; okajavati grijehove, grijehe; navesti koga na grijeh napeljati koga na greh; po grijehu, grehu stari roditelj pravi oče