Franja

húd bad; evil; (čas, doba) hard; (rana) bad, (občutljiva) sore; (jezen) angry; ZDA sore, mad

húda bolezen serious illness
húda bolečina great pain
húdi časi hard times pl
húd kašelj a bad cough
húd mraz a very severe frost
húd veter sharp wind
húda vročica (mrzlica) a virulent fever
húda vročina intense heat
húda ura thunderstorm
nič húdega sluteč unsuspecting
ta je pa že prehuda! this is outrageous!
delati húdo kri figurativno to create ill-feeling
nič húdega ti ne delam I do you no harm
nič húdega ne mislim (nočem) I don't mean any harm
nič húdega ni v tem there is no harm in it
ne bom ti naredil nič húdega I shall not hurt you
ona ima húd jezik she has a wicked (ali spiteful, malevolent) tongue
nič húdega ne nameravati (misliti) to mean no harm
nič húdega ne vidim v tem I don't see anything bad in it
biti húd na koga to be angry with someone, to be cross with someone, to be furious (ali mad) with someone
húd je name ZDA he is mad with me, VB he is angry with me
v najhujšem primeru at the worst; in the worst case
če pride do najhujšega if the worst comes to the worst
če bi se zgodilo najhujše if it comes to the worst
najhujše še pride the worst is yet to come
húdo (prislov) badly
toliko hujše! all the worse!; so much the worse
vedno hujše worse and worse
bodi pripravljen na najhujše! be prepared for the worst!
húdo se motiš there you are greatly mistaken
húdo mi je, da (ker) ne morem priti I feel sorry that I cannot come
ni tako húdo, kot je videti (figurativno) his bark is worse than his bite
húdo je z njim he is badly off, he is in a bad way, he is unwell
húdo (trda) je za denar money is scarce
saj ni tako húdo! it is not so bad (as you think)
mnogo húdega prestati (figurativno) to go through hell, to have a rough time

hueso moški spol kost; koščica, pečka; malovredna stvar; trud, breme, (glavna) težava

hueso maxilar čeljustnica
la sin hueso (fam) jezik
a otro perro con eso hueso to pripovedujte (natvezite) komu drugemu!
róete eso hueso pri tem se boš pošteno (s)potil
costal de huesos okostnjak, okostje
helado hasta los huesos do kosti premražen, trd od mraza
estar en los huesos biti sama kost in koža
quedarse en los huesos do kosti shujšati
romperle a uno los huesos koga pošteno premlatiti
tener los huesos duros biti prestar (para za)
tener los huesos molidos biti zelo zdelan

Hülle, die, (-, -n) ovoj, beim Samen, Embryo, Ei, Medizin: ovojnica, bei Schallplatten: srajčka, beim Buch: ovitek; figurativ lupina; (Kleidung) ogrinjalo, Hüllen, pl , oblačila; alle Hüllen fallen lassen sleči se, figurativ razgaliti se do kraja; in Hülle und Fülle na pretek

humble [œ̃bl] adjectif ponižen, skromen, reven, preprost, nizek; masculin pluriel preprosti, mali ljudje

à mon humble avis po mojem skromnem mnenju
d'origine humble, d'humble origine nizkega, skromnega porekla
se faire humble devant quelqu'un biti hlapčevski do koga, poniževati se pred kom

humeur¹ [ümœr] féminin razpoloženje, (zlasti slaba) volja, nevolja, zlovoljnost, čemernost; domislek, figuré muhavost

avec humeur čemerno, nevoljno
d'humeur changeante muhast
par humeur iz muhavosti
belle, joyeuse humeur veselo razpoloženje
humeur noire melanholija, otožnost
humeur querelleuse prepirljivost
avoir de l'humeur biti slabe volje
être de bonne, mauvaise humeur biti dobre, slabe volje
être en humeur de biti razpoložen, voljan za
je ne suis pas d'humeur à rire ni mi do smeha, ni me volja, da bi se smejal

hundred¹ [hʌ́ndrəd] pridevnik
sto

to have a hundred things to do imeti dela čez glavo
a hundred and one things ogromno stvari

hvalíti elogiar; hacer elogios de (alg) ; ensalzar; alabar a alg por a/c

hvaliti se alabarse (z de)
ne hvali dneva pred nočjo antes que acabe, nadie se alabe; no se debe cantar victoria hasta el final
do neba hvaliti poner en las nubes; levantar hasta las nubes

Hyadēs -um, acc. -as, f (Ὑάδες, pravzaprav = „dežujoče“ iz gr. ὕω dežujem; lat. Suculae „svinjke“, ker je ljudska etim. besedo Hiades napačno izvajala iz gr. ὗς svinja, čemur se Ci. in Plin. posmehujeta) Hiáde, Deževnice, Gostosevci, sedmerica zvezd v ozvezdju Bika (v njegovi glavi); njihov vzhod od 7. do 21. maja naznanja in prinaša dež: Hyg., Plin., Val. Fl., Gell., has Graeci stellas Hyadas vocitare suërunt, [a pluendo; ὕειν enim est pluere] nostri imperite Suculas, quasi a subus essent, non ab imbribus nominatae Ci., pluviae V., tristes H.; v grški mitologiji so Hiade hčere Atlanta (Atlas) in sestre (po drugih hčere) Hianta (Hyas), tudi sestre Plejad: O. Sg. Hyas -adis, fem. kolekt. hijada, deževnica: Stat., Cl.

iaceō -ēre, iacuī, (iacitūrus Stat.) (intr. k trans. iacĕre, prim. pendēre in pendĕre)

I. (tja) vržen biti, v ležečem položaju biti, ležati (naspr. stare): plerique ut fusi sine mente iacebant Ci. Kje?: iacere humi … ad facinus abendum Ci.; pesn. s samim abl.: saxo iacens O., silvis agrisque viisque corpora iacent O.; sicer nav. s praep.: patres hi … iacebant in limine Ci., mater mihi ad pedes iacuit Ci., iacere sub arbore V., in antro Silenum somno videre iacentem V., sub alta platano iacentem potare H., iacere super corpus alicuius, per vias O., in carcere Sen. rh.; supina iacendi positio Cael. ležanje vznak; o živalih: vacca iacet et … ruminat herbas O., pisces iacentes (namreč v globini vodovja) Col.; (o stvareh): pernam … facito in aqua iaceat Pl., iacent sub arbore poma V., raro umquam nix minus quattuor pedes alta iacuit L., lora iacentia O. viseči, nenategnjeni, odpadli, iz rok padli, iacere collo, in collo, per colla O.; (o laseh): capilli naturā vel arte iacentes Sen. ph., iacere in litore Sen. rh. (o ladji) stati, venti, quidquid sabuli in campis iacet, converrunt Cu.; pesn.: iacentes vix oculos tollens O. zaspane oči, ki lezejo skupaj, vultus attolle iacentes O. povešen obraz; pren.: iacerent in tenebris omnia, nisi litterarum lumen accederet Ci., cur tam diu iacet hoc nomen in adversariis? Ci. ostaja v priročniku? ne pride v glavno knjigo? iacet res in controversiis Ci. je med spornimi rečmi, invidia infra tuam magnitudinem iacet T. je pod tvojo velikostjo.

II. occ.

1. v postelji ležati: Curio maerens iacebat in lecto Ci.; pesn.: iacere lecto, viduo cubili O.; pogosto abs.: ad quartam iaceo H. do desetih ležim, pransus iaceo Cat.

2. ob mizi (za mizo) ležati, obedovati: Sen. ph., Sid., tu in litore conviviisque iacuisti Ci., tametsi in acta cum mulierculis iacebat ebrius Ci., Tyrio iaceat sublimis in ostro O.

3. bolan ležati: cura, ut valeas, ne ego te iacente bona tua comedim Ci. ep., cum tristi morbo defessa iaceres Tib., hic cum iaceret morbo confectus gravi rex Ph., sine spe iacere Sen. ph., tamquam in eodem valetudinario iacere Sen. ph. tako rekoč v isti bolnišnici ležati = za isto boleznijo bolehati, graviter iacere Plin. iun.

4. mrtev ležati: quicumque nefas ausi morte iacent merita O., rana rupto iacuit corpore Ph., et causa litis regibus Chryse iacet Sen. tr., vetito nudus iaciture sepulcro Stat., tu nisi caves, iacebis Q. fr. bo po tebi, boš izgubljen; poseb. o takih, ki so padli v boju: neminem iacentem veste spoliavit N., ut … proximi iacentibus insisterent C. na padle, tot fortissimi viri, qui circa eum cumulati iacent L., qui (fratres) bene pro patria … iacent O.; o udih mrličev: artus morte iacent Lucr. ležijo iztegnjeni v smrti.

5. o mrličih = brezbrižno (vnemar) puščen (nepokopan) ležati: istic nunc, metuende, iace! V., tu iaces et in cadaveris similitudinem usque resoluta es Ps.-Q.

6. premagan (ranjen, onemogel, nezavesten) na tleh ležati: cum illi nihilo minus iacenti latera tunderent Ci., Aeacidae telo iacet Hector V., per me iacet inclitus Hector O., Arge, iaces O.; pren.: adversarium extollere iacentem Ci., mihi primus adflicto et iacenti … dextram porrexit Ci., urgere iacentīs aut praecipitantīs impellere inhumanum est Ci., victa iacet pietas O.

7. (o zgradbah in mestih) v razvalinah (v prahu) ležati: cui … arae … fractae et disiectae iacent Enn. fr., iacens regia H., iacet Ilion ingens O.; klas. le pren.: domus iacens Ci. fr.

8. (o obleki) na tleh ležati, vleči se po tleh: praeverrunt latas veste iacente vias O., nimium demissa iacent tibi pallia terrae O.

9. (o potnikih) kje osta(ja)ti, — (po)muditi se: senator populi Romani … in vestro oppido iacuit et pernoctavit in publico Ci., Brundisii iacere in omnes partes molestum est Ci. ep.

III.

1. (o krajih) ležati, v sl. pogosto bolje stati (poseb. o mestih, gorah), tudi biti, razprostirati se, raztezati se, meton. (o narodih) kje (pre)bivati: Pl., Plin., Sen. ph., Iust., Asia iacet ad meridiem et austrum Varr., ea pars Asiae, quae iacet inter Taurum atque Hellespontum N., quae gens iacet supra Ciliciam N., tristior ista terra sub ambobus non iacet ulla polis O.

2. occ.
a) plosko ležati: iacet inter eos (saltūs) campus L., in vertice montis planities ignota iacet V., aethere summo despiciens mare velivolum terrasque iacentīs V., ut … summo despexit ab aethere terras … penitus penitusque iacentes O.
b) nizko (globoko) ležati, — stati: loca iacentia (naspr. loca edita) Sen. ph., iacentia et plana urbis loca T.; pren.: pretia praediorum iacent Ci. so nizke, so se znižale, omnia iacere puto propter nummorum caritatem Ci. da vse izgublja ceno, da se vse cení, agri iacent Petr. so poceni.
c) (o vodovju) mirno —, tiho ležati (stati): iacet sine murmure pontus Lucan., stagna iacentis aquae Lucan., stagna iacentia Sil.

IV. (v kakem stanju) biti, v kaj pogreznjen —, utopljen (raztopljen) biti: iacere in maerore Ci. ep., in oblivione Ci., quod tu in sordibus, lamentis luctuque iacuisti Ci., hic … helluo … iacebat in suorum Graecorum foetore et caeno Ci., in eodem silentio multa alia oratorum officia iacuerunt Ci. so ležale pokopane, iacere in amore Lucr., vita in tenebris et maerore iacet Lucr.

V. metaf.

1. na tleh ležati, premagan biti (prim. zgoraj II. 6.): qui tamen, ut opinor, iacent victi Ci., iacent suis testibus (= suorum testium dictis), qui Clodium negant … fuisse rediturum Ci., me civem non modo stantem non defenderunt, sed ne iacentem quidem protexerunt Ci.; o rečeh = podreti (podirati) se, uničen —, na tleh biti, neha(va)ti, zastajati: iacet igitur tota conclusio Ci., iacet omnis ratio Peripateticorum Ci., iudicia iacebant, omnis hic delectus iacet, virtutem iacere Ci., philosophia iacuit usque ad hanc aetatem Ci., ars tua, Phoebe, iacet O., iacebit opera fabrilis Sen. ph.; occ. pobit —, potrt —, malosrčen —, brez upa biti: amici est … efficere, ut amici iacentem animum excitet Ci., videsne tu illum tristem (sc. candidatum)? iacet, diffidit, abiecit hastas Ci., Marius cum iam septimum annum post praeturam iaceret Ci., militum iacere animos L.

2. brezmočen —, brez moči —, brez vpliva biti: in pace iacere quam in bello vigere maluit Ci., iacere Caesarem offensione populari Ci., iustitia vacillat vel iacet potius Ci., (invidia) dominetur in contionibus, iaceat in iudiciis Ci., ille potens, alii, sordida turba, iacent O., dat census honores, census amicitias, pauper ubique iacet O. je povsod zaničevan, si magnus vir cecīdit, magnus iacuit Sen. ph.; occ.:
a) brezbrižno puščen —, zanemarjen —, neupoštevan —, ne(upo)rabljen biti, (o denarju) mrtev (brezobresten) ležati (biti): vestrum studium totum iacet Ci., quo modo tibi tanta pecunia extraordinaria iacet? Ci., pecuniae vereor ne otiosae iaceant Plin. iun.
b) (o besedah) v prosti uporabi (pri rokah) biti: ea (verba) nos … iacentia sustulimus e medio Ci.
c) brez lastnika —, nikogaršnji biti: hereditas iacet Icti., ne bona iaceant Icti.

3. medel —, mlahav —, zaspan biti: probus (puer) ab illo segni et iacente plurimum aberit Q., nervorum sine sensu iacentium torpor Sen. ph. brezčutnih in omrtvičenih živcev, iacens auris Gell., demissa iacensque oratio Gell. slabotni in razvlečeni govorni naglas.

Ïāpyx -pygis, acc. -pyga, m (Ἰᾶπυξ) Jápiks,

1. Kretčan, Dajdalov (ali Likaonov) sin, ki se je z naselbino Kretčanov preselil v južno Italijo: Plin.; heros eponymos dežele, ki se imenuje Ïāpygia -ae, f Japígija = Južna Apulija (tj. Kalabrija do Salentinskega rta (promunturium Sallentinum)) O., Plin., Ap., Serv. (ki piše Iapigia). Ïāpyx kot adj. japiški, japigijski = (južno)apul(ij)ski: Garganus, equus V., campus Sil.; kot subst. = (južni) Apulec: ille (Diomedes) … sub Ïāpyge maxima Dauno moenia condiderat O., Ïāpygis arida Dauni arva (= Apulija) O. Od tod adj. Ïāpygius 3 japiški, japigijski = apulijski ali kalabrijski: Acra Iapygia (gl. acra); kot subst. Ïāpygia -ae, f (gl. zgoraj).

2. ime apulijske reke: Plin., praeterit Ïāpygis arva O.

3. occ. južnoapul(ij)ski veter, z grškega stališča zahodnoseverni zahodnik, ki veje od Brundizija proti Grčiji: Ap., Gell., Veg., undis et Ïāpige ferri V., sic te … ventorum regat pater obstrictis aliis praeter Ïāpyga H.

4. Ïāpyx, Trojanec, sin argejskega kralja Jazosa: V. (prim. Ïāpis).

ici [isi] adverbe tu, tukaj; sem, semkaj

d'ici od tu, od tod
par ici tod, tu skozi
ici-bas tu doli, na tem svetu
d'ici-bas zemeljski
jusqu'ici do tu, do sedaj, doslej
d'ici là dotlej; medtem
d'ici peu v kratkem
d'ici en huit čez teden dni
d'ici à ce que (subj) dokler ne
d'ici (à) demain do jutri (zjutraj); še dolgo
d'ici un an čez leto dni
d'ici trois jours čez tri dni
d'ici près čisto blizu
à partir d'ici od tu, odslej, od sedaj naprej
j'en ai jusqu'ici (familier) sit sem tega, čez glavo imam že tega
il n'en est pas question d'ici longtemps o tem še dolgo ne more biti govora

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

idealizirati glagol
(olepševati) ▸ idealizál, eszményítZanimalo me je novinarstvo, verjetno sem ga idealiziral. ▸ Érdeklődtem az újságírás iránt, amit valószínűleg idealizáltam.
Do onemoglosti boste idealizirali ljubljeno osebo. ▸ A szeretett személyt végletekig eszményíteni fogja.

ī-dem, ea-dem, i-dem (iz is, ea, id in dem; gl. dē) isti, tisti, prav ta, prav tisti,

1. kot adj.: erat semper idem vultus Socratis Ci., isdem (= iisdem) ineptiis Ci., quam (sphaeram) ab eodem Archimede factam posuerat in templo Virtutis Marcellus idem Ci., eodem die, eādem de causa C., idem animus V. enak; pri pron.: at ego faciam tu idem ut aliter praedices Pl., videamus, quid idem iste dixerit Ci., deinde ego idem confirmo Ci., eadem ista omnia comprimentur Ci., quod idem iste Mithridates initio belli Asiatici docuit Ci., cedo nunc eiusdem illius inimici mei de me eodem … in campo … contionem Ci., Phoebus distat ĭdem (acc.) utrāque terrā O. za isto razdaljo, tum vero ille idem ex Hispania amicus Plin. iun. Pogosto v zvezi z unus = eden in isti: uno eodemque tempore Ci., esse uno eodemque statu Ci., uno eodemque igni V.

2. kot subst.: verum eadem si idem mihi purgas, patiunda sunt Pl., amicus est tamquam alter idem Ci. drugi jaz, at idem non adfuit Ci., nolumus eundem excellere pluribus rebus Ci. eden in isti, cum convenissent iidem, qui solebant Ci., idem velle atque idem nolle, ea demum firma amicitia est S., quos omnīs eadem cupere, eadem odisse, eadem metuere in unum coēgit S.; s partitivnim gen.: idem iuris Ci. isto pravo, ista pravica, tibi idem consilii do Ci. ep., idem audaciae T. prav tolikšna drznost, idem operis Lact., eodem loci Ci., T. na istem mestu.

3. idem, poudarjajoč istovetnost subjekta, se lahko pogosto sloveni s tudi, obenem, hkrati, prav tako: ex quo efficitur, ut quidquid honestum sit, idem sit utile Ci., Crassus eloquens fuit idemque iuris peritus Ci., avunculus meus, vir innocentissimus idemque doctissimus Ci., viros fortes et magnanimos eosdem bonos et simplices esse volumus Ci., et splendida et grandis et eadem in primis faceta … oratio Ci., Asia ista referta et eadem delicata Ci., contulit se ad Pharnabazum, satrapem Ioniae et Lydiae eundemque generum regis et propinquum N., habebat quidam filiam turpissimam idemque pulchrum filium Ph., avunculum suum eundemque generum occidit Iust.; pri pron.: id enim vetat idem ille Plato Ci. prav tako tudi oni Platon, stulti qui īdem miseri sunt Ci.; pri adverzativnih pojmih = pa vendar, navkljub (vzlic) temu, toda: inventi sunt, qui vitam profundere parati essent, īdem gloriae iacturam facere nollent Ci., multi, qui vulnera fortiter acceperunt, iidem dolorem morbi ferre non possunt Ci., formosior horto … saevior eadem Galatea iuvencis O.; idem podvojen = obenem — obenem, obenem — in, in — in: Caninius tuus idem et idem noster Ci. ep., idem maestitiam reprehendit, idem iocum Ci.

4. za navidezno primerjajočim idem stoji et, ac, atque = kakor, kot: si quaeratur, idemne sit pertinacia et perseverantia Ci., haec eodem tempore Caesari mandata referebantur et legati … veniebant C., non idem ipsis expedire et multitudini N., non eadem nobis et illis necessitudo impendet S., virtus eadem in homine ac deo est Ci., idem valere debet ac si pater indicaret Ci., Gallorum eadem atque Belgarum oppugnatio est haec C.; redko ut, quam, quasi: eisdem fere verbis, ut actum disputatumque est Ci., eandem potestatem, quam si lata esset lex Ci., sensu amisso fit idem, quasi natus non esset omnino Ci.; nam. primerjalnih part. tudi relat. zveza: servi … , qui et moribus isdem essent, quibus (= kakor) domini, et … Ci., earum rerum, quas ego gessi, non est eadem fortuna … , quae illorum, qui … Ci., aspicit hunc oculis isdem, quibus nuper viderat secreta Minervae Ci.; neklas. s cum: in eadem mecum Africa geniti L. z menoj = kakor jaz, eodem mecum patre genitus T.; skoraj le pesn. (po grškem zgledu) z dat.: unus Homerus sceptra potitus eadem ut iis sopitu' quietest Lucr., invitum qui servat, idem facit occīdenti H. ravna prav tako kot morilec, eadem nobis iuratus O. isto z nami (= kakor mi); v prozi le enkrat pri Ci. ep.: quod non idem illis censuissemus in enkrat pri Iust.: virgines in eundem ipsis morem … exercebant. — Obl. eādem in eōdem, gl. ti besedi.

Opomba: Nom. pl. masc. tudi īdem in eidem; dat. in abl. pl. tudi īsdem in eisdem; abl. sg. e͡odem V. (Ecl. 8, 81) in e͡adem V. (Aen. 10, 487) beri trizložno; v rokopisih nom. sg. masc. tudi isdem in pogosteje eidem.

igranj|e¹ srednji spol (-a …) otroško, športno, glasba itd.: das Spiel; ( glasbana kitaro Gitarrenspiel, na klavir Klavierspiel, na violino Geigenspiel, na orgle Orgelspiel)
… igranja Spiel-
(doba das Spielalter, šport prepoved das Spielverbot)
veselje do igranja šport, glasba … die Spielfreude
z veseljem do igranja spielfreudig
ulica, rezervirana za igranje die Spielstraße

īle -is, n: Serv. ali īleum -eī, n: Cat. (pri katerem bero drugi gen. ilis v pomenu spolovila) ali īlium -iī, n: Marc. (najbrž sor. z gr. ἴλια žensko spolovilo, sor. z gr. ἰξύς lakotnica) lakotnica: dat. sg. ilio v besedni igri z Ilio (Īlion -iī): Poeta ap. Serv. Ker ima vsak človek in vsaka večja žival dve lakotnici, se je beseda večinoma rabila v pl. īlia -ium (= -ōrum od subst. īlium), n

1. lakotnici, lakotnice, trebuh ali del trebuha od spodnjih reber do spolovila (do bokov): Cels., Ap., Cael., imaque longo ilia singultu tendere V. ali longis singultibus ilia pulsare V. ali ilia ducere H. ali ilia trahere Plin. (globoko dihajoč) sopihati, rumpantur ut ilia Codro V. da naj mu trebuh poči, equis … ilia suffodere L., substricta gerens … ilia Ladon O., risu dissolvere ilia sua Petr. razsmejati se, vitia ilium Plin.; pl. v edninskem pomenu: in ima ilia gladium demittere O.

2. pesn.
a) čreva, drobovje, trebuh, želodec: dura messorum ilia (ker prenesejo česen) H.; o živalih: Iuv., Mart., ingustata ilia rhombi (kot slaščica) H., rostro trahit ilia vultur O.
b) metaf. trebuh kake posode: Iuvenc.

ill¹ [il] pridevnik
slab, zloben, zèl; poguben, škodljiv, zlohoten; neugoden; sovražen, okruten; bolan (of, with)

to do an ill turn to s.o. škoditi komu
to do s.o. an ill service napraviti komu medvedjo uslugo
he is ill to please težko mu je ugoditi
to be taken (ali to fall) ill (of, with) zboleti (za)
with an ill grace nerad, nevoljno
ill moment neugoden trenutek
ill wind neugoden veter
it is an ill wind that blows nobody good v vsaki stvari je tudi kaj dobrega
ill weeds grow apace kopriva ne pozebe, plevel dobro uspeva

ill² [il] prislov
slabo, hudo; težko, komaj

it ill becomes you ne spodobi se zate
to bear s.th. ill težko kaj prenašati
I can ill afford it težko si to privoščim
to do s.o. ill škoditi komu
ill at ease neprijeten, slab počutek
to fall out ill spodleteti
to fare ill ne imeti sreče
ill got, ill spent kakor pridobljeno, tako izgubljeno
he is ill off slabo mu gre
to speak (think) ill of s.o. o nekom slabo govoriti (misliti)
to take ill zameriti, šteti v zlo
to turn out ill ponesrečiti se, ne uspeti
it went ill with him zanj se je slabo izteklo, izkupil jo je

ill-advised [ílədváizd] pridevnik
slabo svetovan, nepremišljen, nepreviden, zapeljan

you would be ill-advised to do so bilo bi nepremišljeno, če bi to storil

illā-tenus, adv. „do tja“, (v) toliko: Ap. (= illac-tenus Gell.).