Franja

surplomber [sürplɔ̃be] verbe intransitif viseti preko, nad; biti previsen, nagnjen

les rochers sur-plombent la mer skale visé, so nagnjene, previsne nad morjem
le premier étage surplombe la rue prvo nadstropje izstopa, štrli nad ulico

sus-cēnseō (po najboljših rokopisih) in (slabše) suc-cēnseō -ēre -cēnsuī -cēnsum (-cēnsūrus) (iz *subs-cēnseō, *sub-cēnseō) zameriti (zamerjati) komu kaj, jezen (razsrjen, razkačen, razjarjen) biti na koga (kaj), jeziti se na koga (kaj), nad kom (čim), hudovati se nad kom (čim), srditi se na koga, nad kom, čemeriti se na koga (kaj); z dat. personae: di immortales hominibus irasci et suscensere consuerunt Ci.; z dat. personae in kavzalnim stavkom: tibi non suscenseo, quod eum accusas Ci., nisi Atheniensibus, quod mysteria non referrent, suscensuissem Ci., non esse aut ipsis aut militibus suscensendum, quod fidem … conservare voluerint C.; z dat. personae in kondicionalnim stavkom: quis mihi iure suscenseat, si … tantum mihi egomet … sumpsero? Ci., nec mihi suscense, si … O.; z acc. rei (pron. n.): si id suscenseat nunc Ter., nihil fecit, patrue, quod suscenseas Ter.; z dat. personae in acc. rei: neque illi sum iratus neque quicquam suscenseo Pl., nil suscenseo nec tibi nec huic Ter., illud vereor, ne tibi illum suscensere aliquid (nekoliko, malce) suspicēre Ci.; z dat. personae, acc. rei in kavzalnim stavkom: id tibi suscensui, quia te negabas credere argentum mihi Pl.; s propter z acc.: res, quas propter tibi tamen suscensui Pl., talia suscensent propter verba mihi Tomitae O.; z ACI: quis tandem suscenseat milites nos esse, non servos vestros L., suscensens curam verrendis viis non adhibitam (sc. esse) Suet.; abs.: expurgationem habebo, ut ne suscenseat Pl., aliud iurgandi suscensendique tempus erit L., eos minime suscensuros esse Aug.; glag. (kakor da je trans.) v gerundivu: peccata hominum non suscensenda Gell.

sus-cipiō (suc-cipiō) -ere -cēpī -ceptum (subs in capere)

I.

1. (od spodaj) prestreči (prestrezati), ujeti (v roko, z rokami idr.), zaje(ma)ti, vzeti (jemati): concurrunt trepidae comites dominamque ruentem suscipiunt V., succipiunt famulae V., suscipere cruorem pateris, ignem foliis V., cava suscepto flumine palma sat est Pr., oraque suscepta mane laventur aqua O. z vodo, zajeto vanje, ex edito desiliens aqua suscepta marmore albescit Plin. iun., qui (sc. sucus) suscipitur aqua caelesti Plin., solque … aeternam succepit lampada mundi Lucr., Oetaeum nemus suscipit ignis Sen. tr., suscipere habenas Sen. tr.; occ. podpreti (podpirati): labentem domum Sen. ph., tecta lapideis molibus Sen. tr., theatrum fulturis Plin. iun., gramineā suscepta crepidine fumant balnea Stat.; metaf.: suscipere famam defuncti pudoremque Plin. iun. udržati, clausulae … sequentibus suscipi ac sustineri solent Q., causa … subtrahendae S litterae, quotiens ultima esset aliaque consonante susciperetur Q. jo je prestrezal = je za njo sledil kak drug soglasnik.

2. s tal vzdigniti, dvigniti novorojenega otroka, meton. s tem simbolično otroka priznati (pripoznati) za svojega in ga sprejeti v vzrejo in oskrbo (rimska šega): (sc. puerum) pollicitus sum suscepturum Ter., susceperas enim liberos non solum tibi, sed etiam patriae Ci., qui alumni a parentibus suscepti educatique sunt Ci., si qua mihi de te suscepta fuisset … suboles V. ko bi imela otroka, ki bi ga ti priznal za svojega (= ko bi imela otroka s teboj); occ. (zakonskega) otroka, (zakonske) otroke dobi(va)ti z ženo, roditi, zaploditi (zaplojevati), spoče(nja)ti, imeti otroke z ženo: filiam ex uxore Ter., filiam, quam ex te suscepi … perdidi Pl., ipse ex libertini filia susceperit liberos Ci., e qua (sc. captiva) postea susceptum puerum Herculem vocavit Iust.; v pass. = priti na svet, roditi se: rem publicam, cui susceptus es, respice Ci., suscipimur in lucem et caelesti spiritu augemur Ci., simul atque editi in lucem et suscepti sumus Ci., quo die utinam susceptus non essem Ci. ep., in spem regni susceptus Cu. rojen v upanje (v nado, z upanjem), da bo kdaj kraljeval.

3. metaf.
a) spreje(ma)ti, prevze(ma)ti, privze(ma)ti: Plin. iun. idr., sacra peregrina Ci., Cato in populi Romani civitatem susceptus est Ci., suscipere consolationem Ci. biti dovzeten za tolažbo, dati se (po)tolažiti, crimen Ci. prevzemati krivdo = biti sposoben (zmožen) krivde, suscipere aliquem docendum, erudiendum Q., si … susceptos a se discipulos instruxerit Q., suscipere litigatorem Q.; subst. m suscipientēs darila (darove) sprejemajoči (naspr. offerentes darila (darove) prinašajoči): Amm.
b) preje(ma)ti, dobi(va)ti: pecuniam Dig., pretio, quod dominus suscepit Ap., cicatrices Q.
c) navze(ma)ti se, oprije(ma)ti se česa: videte, quem vobis animum suscipiendum putetis Ci., cogitationem sobrii hominis suscipe Ci.
d) vzeti (jemati) kaj za resnico, imeti kaj za resnico, trditi, da je kaj res, prizna(va)ti kaj kot resnico (resnično), privoliti (privoljevati) v kaj, ne nasprotovati čemu, ne upirati se čemu: quae si suscipimus Ci., quod in causa difficillimum est, suscipiunt Ci.
e) zavze(ma)ti se, potegniti (potegovati, potezati) se za koga, kaj, braniti, vzeti (jemati) koga, kaj pod svoje okrilje, vzeti (jemati) koga, kaj pod (v) svojo zaščito, (za)ščititi, (za)varovati koga: contra improbos cives salutem rei publicae Ci., nocentes reos Q., suscipere plebem et adversus publicam disciplinam defendere Cod. I.; od tod subst. pt. pf. susceptus -ī, m klient, stranka, branjenec (naspr. patrōnus): Aug., Cod. I., Serv., Amm.
f) poprije(ma)ti (besedo), povze(ma)ti (besedo), odvrniti (odvračati): suscipit Stolo Varr., „dicam equidem nec te suspensum, nate, tenebo“; suscipit Anchises V., suscipit mulier Ap., suscipiens ego inquam Ap.; popolno: suscipere sermonem Q. nadaljevati. — II. metaf.

1. (prostovoljno) prevze(ma)ti, spreje(ma)ti izvršitev kakega dejanja (recipere = prevze(ma)ti kaj, kar je bilo komu naročeno), nase vzeti (jemati), podvreči se čemu, podrediti (podrejati) se čemu, lotiti (lotevati) se česa, poprije(ma)ti kaj, za kaj, oprije(ma)ti se kakega dela, narediti (delati), storiti, opraviti (opravljati), poče(nja)ti, zače(nja)ti, priče(nja)ti: Suet., Amm. idr., vel magna offensio vel neglegentiae susceptis rebus, vel perfidiae receptis Ci., seu iniuncta seu suscepta foret militia L., suscipere aes alienum amicorum Ci., curam pro re publica Ci. ep., negotium, onus Ci., tantumne laborem suscepturus es? Ci., causam Ci., O., Q., causam miserorum S., litem Q., defensionem Ci., accusationem T., proscriptionem Ci. izvršiti (izvrševati), bellum Ci., C., L., N., rem publicam C. upravo države, vodenje države, legationem ad civitates C., officium Col., Q. dolžnost, službo, funkcijo, coniugia T. podvreči se zakonskim dolžnostim in bremenom, vzeti (jemati) nase zakonske dolžnosti in bremena, imperia Lact. prevzeti poveljstvo, iter Ci. ep., iter pro aliquo Ci., cursum (sc. vitae) Ci. kreniti po poti, stopiti na pot, consilium Ci. odločiti se, skleniti, cogitationem, quidnam … Ci. pomišljati (razmišljati, premišljevati), kaj pač … , religiones Ci. da(ja)ti prostor praznoverskim skrbem (praznoverskim bojaznim), vda(ja)ti se praznoverskim skrbem (praznoverskim bojaznim) (naspr. religiones deponere), personam viri boni Ci., parasiti personam Q., diversam partem T., sibi propugnationem Ci., sibi tantum auctoritatis Ci. predrzno si lastiti, maculam huic imperio Ci. pritakniti (pritikati) madež, quod suscepimus Ci. = izvoljeni poklic; suscipere votum, vota Pl., L., N., O., Cu., Plin. iun., Mart. nase vzeti (jemati), narediti, opraviti (delati), vota pro aliquo L., sacra Ci., L. opraviti (opravljati), sollemnia L. obhajati, prodigia L. priznati za veljavna, pulvinar L. bogovom prirediti (prirejati) pojedino, ferias Varr. določiti, ustanoviti, porca praecidanea suscipienda Telluri Varr. ap. Non.; z gerundivom: gloriam Africani tuendam Ci. prevzeti obrambo slave Afričana, is (sc. Diomedon) rogatu Artaxerxis regis Epaminondam pecuniā corrumpendum susceperat N. je prevzel nalogo, da podkupi Epaminonda; occ.
a) narediti, storiti, zagrešiti kaj, kako kaznivo dejanje, zakriviti kaj, biti kriv česa: impuritates, fraudem, facinus, maleficium, parricidia, scelus in se Ci.
b) kako čustvo gojiti, vzbuditi (vzbujati) se komu kako čustvo, preda(ja)ti se kakemu čustvu: benevolentiam Ci., odium (in aliquem) Ci. ep., N. naperiti sovraštvo (na koga, v koga, proti komu), zasovražiti koga, postati sovražen do koga.
c) rabiti, uporabiti (uporabljati), poseči (posegati) po čem, poslužiti (posluževati) se česa, dejansko dopolniti (dopolnjevati), kazati, razkazovati kaj, držati se česa: orationem, impudentiam scribendi, severitatem, veritatem Ci.; abs.: suscepit vita, ut … Ci. je tako prineslo (naneslo, uredilo, uravnalo). — Od tod subst. pt. pf. susceptum -ī, n početje, podjetje: suscepta magna labore crescere difficili (sc. videt) O.

2. kako breme, trpljenje nase vzeti (jemati), spreje(ma)ti, nakopa(va)ti si, (pre)trpeti kaj, podvreči se čemu: inimicitias Ter., Ci., N. (naspr. deponere), invidiam, odium, vituperationem inconstantiae, curas, molestiam, molestias, ignominiam, maculam bello superiore, laborem, dolorem, sumptum Ci., in se suscipere istius culpam crimenque Ci., poenam Ci. (pre)trpeti kazen, podvreči se kazni, biti kaznovan, pericula Ci. postaviti (postavljati) se v nevarnosti, izpostaviti (izpostavljati) se nevarnosti, tvegati nevarnost, inimicos Ci. ali aliquem inimicum Ci. ep. postati s kom sovražnik, spreti se s kom, (starejše) „posovražiti se“, „zavražiti se“, morbos Lucr., mortem pro aliquo Lact.

suspect¹ [səspékt] prehodni glagol & neprehodni glagol
(o)sumiti, sumničiti, imeti na sumu (of zaradi česa)
imeti (kaj) za verjetno ali možno; slutiti; misliti, domnevati (that da)
dvomiti (o čem), ne zaupati, biti nezaupljiv

to suspect an ambush (a danger) slutiti zasedo (nevarnost)
I suspect him to be a liar, I suspect him of lying mislim (zdi se mi, sumim), da on laže
I suspect you once thought otherwise mislim (zdi se mi), da ste nekoč drugače mislili
I half suspect you don't care for him vse se mi zdi, da vam ni zanj
to suspect s.o.'s honesty dvomiti o poštenju neke osebe
to suspect s.o. of theft (of murder) osumiti koga tatvine (umora)
to suspect a plot sumiti zaroto, bati se zarote
to suspect the truth of the evidence dvomiti o resnici dokaznega gradiva

su-spīrō -āre -āvī -ātum (subs in spīrāre)

I. intr.

1. (iz)pariti se, izparevati, hlapeti, izhlapiti, izhlapevati: tellus, atro exundante vapore suspirans Sil.

2. globoko (za)dihati, globoko (za)sopsti: suspirat ab imis pectoribus O.

3. vzdihovati, ječati, ihteti: Pl., Cl. idr., cum diu occulte suspirassent Ci. ep., dumque ibi suspirat O.; pesn.: sola suspirat in illa O. vzdihuje (medli) le po njej, le v njo je zaljubljen; tako tudi: puella in flavo saepe hospite suspirans Cat.; z neodvisnim govorom: adulta virgo suspiret: „Eheu, ne … sponsus lacessat … leonem … “ H.; metaf. (o stvareh): curis sumptus suspirantibus Enn. ap. Ci. od tesnobnih skrbi, fluitant arcus, pendentes placido suspirant igne (= amore) Cl. ječijo od ljubezni. —

II. trans.

1. izdihniti, izdihati (izdihovati, izdihavati), izpariti (izparjati, izparivati), izhlapiti (izhlapljati), odda(ja)ti: nebulas, ventos Lucan., specus suspirans ore paludem Sil., arcanum suspiravere calorem Cl.

2. sopsti, sopihati od česa, navdan biti s čim, navzeti se česa, biti poln česa: inclusum suspirat pectore Bacchum Sil.

3. „privzdihniti, privzdihovati“ kaj = vzdihovati, medleti, hrepeneti, koprneti po kom ali čem, želeti koga, kaj, požele(va)ti koga: Prud., Cl. idr., nuntius hospitae, suspirare Chloën (sc. Gygen) … dicens H. da Hloa vzdihuje (po Gigesu), alios suspirat amores Tib., suspirat matrem longo non visam tempore Iuv., maiorem suspirat Achillem Val. Fl. želi, quid suspiratos … nautis Ledaeos referam fratres Sil. zaželena, suspiranda domus (rodbina) Stat.; z ACI: suspirat arator crebrius, in cassum magnos cecidisse labores Lucr. tožeč (otožno) zavikne (vzklikne).

sussistere^* v. intr. (pres. sussisto) bivati, obstajati; biti utemeljen

sùučestvovati -ujēm, suùčestvovati -ujēm
1. soudeleževati se, biti soudeležen: i on je suučestvovao u tučnjavi
2. čutiti s kom, zražati sočutje: suučestvovati s kim u nevolji

sužnjèvati sùžnjujēm
1. biti suženj, biti za sužnja: sužnjevati grčkim ženama
2. sužnjevati, biti popolnoma odvisen od koga: sužnjevali su kulaku i popu od poroda do groba

svatováti -ujem svatovati, svadbovati, biti na svadbi, biti u svatovima

svȉdjeti se svȉdīm se (ijek.), svȉdeti se svȉdīm se (ek.) ugajati, biti všeč: ako ti se nijedna djevojka ne svidi, ti reci; to mi se nikako nije svidjelo; on se svima svidio

svíđati se svîđām se ugajati, biti všeč, biti pogodu: to mi se vrlo sviđa; podmuklice mi se nikad nisu sviđale

svînjkati se -ām se svinjkati, svinjko biti

swallow² [swɔ́lou]

1. samostalnik
žrelo, grlo; požiranje, požirek
geologija (kraški) požiralnik
figurativno apetit, požrešnost, pohlep, poželenje

a swallow of water požirek vode
to drink s.th. at one swallow izpiti kaj na dušek

2. prehodni glagol & neprehodni glagol
požirati, požreti, goltati, pogoltniti (tudi figurativno)
zadušiti, potlačiti (jezo); preklicati; verjeti (kaj), biti lahkoveren; pohlepno čitati; mirno trpeti, prenesti (žalitev); priključiti si (tuje ozemlje)

to swallow the anchor navtika, sleng obesiti mornarski poklic na klin
to swallow the bait pogoltniti vabo (trnek), figurativno vgrizniti v vabo, dati se speljati, iti na limanice
to swallow a camel figurativno verjeti nekaj neverjetnega; mirno trpeti, prenesti (kaj)
to swallow an insult pogoltniti žalitev
to swallow a story verjeti neresnično zgodbo
to swallow a tavern token figurativno opi(ja)niti se
to swallow one's words figurativno preklicati, nazaj vzeti svoje besede
he swallowed the wrong way zaletelo se mu je

swamp² [swɔmp] prehodni glagol
poplaviti, preplaviti, potopiti (kaj); premočiti, namočiti
figurativno (večinoma pasivno) zasuti, obsuti (s prošnjami, s pismi); (o morju) pogoltniti; preobremeniti (z delom), zadušiti, premagati (čustva)
politika preprečiti (zakon)
ameriško utreti (pot) skozi gozd
neprehodni glagol
(ladja) potapljati se, toniti; biti preplavljen, utoniti
figurativno zabresti v težave, propasti

I am swamped with work čez glavo imam dela
to be swamped with debts do vratu tičati v dolgovih
they had been swamped about two miles from the town okrog dve milji od mesta so obtičali v močvirju
a pipe burst and swamped the bathroom pipa je počila in voda je preplavila kopalnico

swank² [swæŋk] neprehodni glagol
britanska angleščina guliti (učiti) se, biti stremuški

swarm¹ [swɔ:m]

1. samostalnik
roj (čebel), jata (ptic); mrgolenje; velika množina, kup, veliko število

a swarm of bills kup računov

2. neprehodni glagol
rojiti
figurativno mrgoleti, gnesti se, prerivati se; biti zelo številen, obilovati
prehodni glagol
ujeti roj čebel; obsuti

he was swarmed by a swarm of porters obsul ga je roj nosačev
the boys swarmed round him dečki so ga v roju obkrožili
the region is swarmed with game pokrajina ima divjačine v izobilju
the town is swarming with spies v mestu mrgoli špijonov

sweat² [swet] neprehodni glagol
znojiti se, potiti se (with od)
figurativno, pogovorno mučiti se, garati, delati za bedno plačo
figurativno biti v strahu
pogovorno pokoriti se, trpeti kazen
pogovorno peniti se (od jeze)
prehodni glagol
izznojiti, izločati kapijice znoja (krvi, smole itd.); oznojiti, (koga); prepotiti (obleko), prisiliti k znojenju; prisiliti (koga), da dela za bedno plačo, izkoriščati koga; obrisati znoj (s konja itd.)
figurativno kesati se (for za)
podvreči vrenju (kože, tobak itd.); obrusiti (zlatnike) s tresenjem v vreči (da dobimo zlat prah); lotati, spajkati, stapljati (kovine) (in, on z)

sweated goods (clothes) blago, izdelki (obleka), ki jih izdelajo bedno plačani delavci
sweated labour bedno plačana delovna sila
he must sweat for it za to se mora pokoriti
he shall sweat for it obžaloval bo to
to sweat blood krvavi pot potiti, mučiti se, garati
to sweat the probationers in a hospital izkoriščati stažiste v bolnici
the walls sweat zidovi se poté

swell^*2 [swel]

1. neprehodni glagol (tudi swell up, swell out)
oteči, otekati, nabrekniti; napihniti se, napeti se, nabuhniti, napenjati se; (voda) narasti; (jadro) napeti se, napihniti se; rasti, prerasti (into v)
narasti, povečati se; izbruhniti (izvirek, solze)
arhitektura izbočiti se
figurativno kipeti (čustva); (srce) napenjati se, (hoteti) počiti (with od)
biti poln (with česa)
figurativno napihovati se, hvalisati se, bahati se

2. prehodni glagol (tudi swell up, swell out)
napihniti, napeti; razširiti, povečati (into do)
zvišati, pomnožiti

swelled head sleng nadutost, domišljavost
swollen legs otekle noge
swelled with success domišljav na svoj uspeh
to be swelled with pride napihovati se od ošabnosti
my cheek is swelling lice mi oteka
to swell out one's chest (iz)prsiti se
the cost of war has swollen our debt stroški za vojno so povečali naš dolg
my heart is swelling with happiness srce mi je prepolno sreče
to swell like a turkey cock šopiriti se kot pav
to swell note glasba peti (igrati) noto izmenoma crescendo in diminuendo
rains have swollen the river zaradi deževja je reka narasla
the rivers are swelling reke naraščajo
the sails swelled in the wind jadra so se napela v vetru
to suffer from swelled head figurativno biti nadut, domišljav

swelter [swéltə]

1. samostalnik
soparno ozračje, soparica, dušeča vročina; spotenje

2. neprehodni glagol
kopati se v znoju, močno se potiti; dušiti se, umirati, giniti od vročine, biti vroč in dušeč
prehodni glagol
izsušiti, posušiti, požgati; spotiti

swim^*2 [swim]

1. neprehodni glagol
plavati, priplavati, plavati na vodi, pluti; (prah ipd.) plavati, viseti v zraku
figurativno kópati se
figurativno čutiti vrtoglavico, biti vrtoglav, vrteti se (komu); plavati (in v)
biti preplavljen, kópati se (in v)

2. prehodni glagol
preplavati, plavati (neko razdaljo); prisiliti, nagnati (koga), da plava; plavati na tekomovanju, prepeljati s plavanjem (across čez)

to swim s.o. tekmovati s kom v plavanju (100 yards 100 jardov)
to swim against the stream plavati proti toku (tudi figurativno)
to swim to the bottom potoniti, potopiti se
to swim beyond one's depth predaleč (ven) plavati
to swim the horse across the river s konjem preplavati reko
to swim the lake preplavati jezero
to swim a mile plavati eno miljo
to swim like a fish (a stone) plavati kot riba (kamen)
to swim like a tailor's goose figurativno plavati kot kamen, potopiti se
to swim a race udeležiti se plavalnih tekem
to swim on one's side (on one's back) bočno (hrbtno) plavati
to swim with the tide (the stream) plavati s tokom; (tudi figurativno), figurativno pridružiti se večini
to swim the river, the Channel preplavati reko, Rokavski preliv
the cellar was swimming in wine klet je plavala v vinu, je bila preplavljena z vinom
cork swims in water plutovina plava v vodi
oil swims on water olje plava na vodi
the meat swims in gravy meso plava v (mesnem) soku
her eyes were swimming with tears oči so se ji topile v solzah
my head swims vrti se mi v glavi, imam vrtoglavico
the room swam before my eyes zdelo se mi je, da se soba vrti okoli mene
she swam up to him figurativno zdrsnila je k njemu, kot da bi plavala