Franja

Zadetki iskanja

  • hinaufjagen pognati/nagnati gor; intransitiv zdrveti gor
  • hinauftreiben* pognati gor, goniti gor; Preise: zvišati, nabiti gor
  • hot3 [hɔt] prehodni glagol
    (tudi britanska angleščina) pogreti
    ameriško, sleng pognati v tek
  • īn-ferō, īnferre, intulī, illātum

    1. (pri)nesti, postaviti (postavljati), spraviti (spravljati), vreči kam, v (na) kaj, k čemu: aliquid in ignem C., scalas ad moenia L. prisloniti, eum in equum C. na konja posaditi, in scopulum L. gnati, in urbem L.; pozneje z dat.: corpus tabernaculo Cu., Prometheus ignem gentibus intulit H. je prinesel na svet, fontes urbi inf. T. v mesto napeljati, ignes Ci. ali incendia tectis Sil. zažgati, tectis faces Val. Fl., spolia templo L., semina arvis i. T., classes Oceano Lucan., lintea fluctibus Val. Fl., barbaris hiemem suam Plin. iun., socios moenibus Val. Fl., effigiem latrinae Suet., sideribus imperatorem Plin. iun. v nebo povzdigniti.

    2. occ.
    a) (orožje in bojna znamenja) med (zoper) sovražnika nesti = iti (z vojsko) na(d) sovražnika, napasti (napadati) ga, prije(ma)ti ga: cum Hirtius ipse aquilam quartae legionis inferret Ci., ille furens signa a Brundisio inferebat Ci. je napadal, tunc illud vexillum Campaniae coloniae (dat.) inferetur Ci., inf. patriae signa Ci. ali signa in hostem C. ali signa hostibus Auct. b. Afr. ali signa adversus inf., signa contra aliquem inf. L. ali arma Italiae inf. N. z vojsko iti na(d) koga, vojno začeti proti komu, signa ad moenia ali signa vallo inf. L. napasti, bellum inf. alicui N., Ci. ali contra aliquem Ci. ali bella inf. alicui Ci., Iust., Suet., Val. Fl. z vojsko iti (vzdigniti se) na(d) koga, vojno (vojne) zače(nja)ti s kom, alicui pugnam inf. L. boj pričeti s kom, falcatos axes Val. Fl., membra in turmas Sil.; od tod manūs inferre alicui ali in aliquem Ci. lotiti se koga, prijeti, popasti ga, ipsum sibi manūs intulisse Suet. da se je sam usmrtil.
    b) (mrliča v grob) položiti (polagati), pokopa(va)ti: eum monumentis maiorum Cu., sepulcrum, quo Sulpicius inferatur Ci., corpus eodem inf. N., ne quis alienum inferat (sc. sepulcro) Ci., reliquias tumulis Iust., Suet.
    c) (darove na žrtvenik) položiti (polagati), žrtvovati, darovati (prim. inferiae): inferimus spumantia cymbia lacte V., honores Anchisae inf. V., piacula manibus O. Lucan.
    č) refl. in med. (sebe kam nesti), iti, hiteti, planiti, pognati (poganjati) (se) kam; refl.: quo se Catilina inferebat Ci., se per medios V., se in contionem L., se in urbem, in templum Ci., ne quis se in vitae discrimen (in periculum) inferret Ci., se stantibus vobis (dat.) intulerunt L. so planili na ..., lucus, quo se persaepe inferebat L. je zahajal, se foribus V., se flammae Vell., se carinae, se penetralibus Val. Fl., se vallo Sil., equus se campo inf. V., se ipse inferebat Ci. je prihajal nenaprošen, se intulerant Etrusci L., inferens se ferociter hostis L., videri ignavum, ut se inferat Pl. kako koraka, ut magnifice infert sese Pl., adeo concitato inpetu inferrese, ut ... L.; metaf.: se alicui inferre siliti (vsiljevati) se komu, L., Gell., se inferre bahati se: Pl.; med.: inferuntur Galli in M. Fonteium Ci., in ignes medios equo illatus L., flumen mari Hadriatico infertur L., inferri in urbem L.; refl. pojem opisan: turbatis acriter pedem inferre coeperunt L., Cu. so planili na ..., qua iuvenis gressūs inferret V., hostibus gradum inferre L. korakati proti ..., pedem inf. in aedes Pl., nostro limine intulit pedes Pr. je prekoračil naš prag.

    3. metaf.
    a) račune vpisati, v račun vzeti, ((po)staviti), zaračuna(va)ti: Fl., falsas rationes inferre et in tabulas referre (vknjižiti) solent Ci., sumptum civibus Ci., pecuniam aerario Plin. iun., in rationes Icti. ali rationibus Col. rationibus inferri Suet. vračunan biti.
    b) prispevati, v blagajno vplač(ev)ati: vicesimam Plin. iun., tributum alicui Col.
    c) na mizo (po)staviti: Vulg., lancem, mensam secundam Plin.
    č) (šege, običaje idr.) uvesti (uvajati), vpelja(va)ti: peregrinos mores Iuv., nefas Cu., inferri Cu. ženitve z barbari, studium in urbem Suet., Q.; od tod: Latio Dardaniam Sil.
    d) (močna čustva, afekte) povzročiti (povzročati), vzbuditi (vzbujati), navda(ja)ti s čim: terrorem in exercitum Cu., terrorem vobis Ci., cui belli metus inferebatur Ci., alicui spem C., misericordiam Ci., moram ali cunctationem C. muditi ali obotavljati se, desperationem Iust.
    e) (kaj slabega) komu prizade(va)ti, povzročiti (povzročati), storiti: hostibus inferre vulnera C. rane zadati (vsekati), vim patriae Ci. silo storiti domovini, nasilno nastopiti (nastopati) proti domovini, supplicia hostium urbibus Ci., optimis civibus periculum Ci. v nevarnost (pogibel, pogubo) spraviti (spravljati), alicui mortem Ci. ali necem Ci., Suet. zadati, mors iisdem inlata Ci., labem integris Ci., multis iniurias Ci., aliis crimen Ci. (ob)dolžiti, facinus in fortunas suas Ci., certamen alicui L. prepir začeti s kom, turpidines Ci. (o)sramotiti, stuprum Suet. oskruniti, morsus alicui O., Fl. gristi koga, cladem L. poraziti, metum, hostibus terrorem L., ictum venis T., mala in domūs N., litem in aliquem Ci. ali alicui Sen. ph. koga v pravdo zaplesti.
    f) (v govoru kaj) navesti (navajati), omeniti (omenjati): in re severa delicatum inferre sermonem Ci., mentionem alicuius rei L., Cu. omeniti, causam C. kot vzrok navesti; prim.: lupus ... iurgii causam intulit Ph. je izvil prepir iz trte.
    g) skleniti (sklepati), izvesti (izvajati), zaključiti, soditi iz česa: Q., aliud enim, quam cogebatur, illatum est Ci.
  • isklìcati -ām pognati kali, klice: isklicati kao iz zemlje
  • ispúpiti -īm
    I. pognati popke
    II. ispupiti se nabrekniti, napeti se
  • isvìlati -ām pognati lase: kukuruz je isvilao
  • izlìstati -ām pognati listje, ozeleneti: izlistala je gora
  • jog2 [džɔg]

    1. prehodni glagol
    rahlo suniti, krcniti, stresti, podrezati
    figurativno spomniti; pognati (stroj) za kratek čas

    2. neprehodni glagol
    udariti (against proti)
    vleči se naprej, capljati (on, along)
    odpraviti se, nadaljevati pot (on)

    to jog s.o.'s memory poklicati komu v spomin
    to jog on prebiti čas, nadaljevati
    matters jog along stvari počasi napredujejo
    I must be jogging moram se odpraviti
  • lagùmati -ām
    1. pognati v zrak, minirati
    2. bombardirati
  • lancer1 [lɑ̃se] verbe transitif zagnati, zalučati, vreči, metati; v pogon, v tek pognati (motor); raztrositi, lansirati

    lancer sur le marché vreči na tržišče
    lancer un vaisseau splaviti ladjo
    lancer un slogan lansirati parolo
    lancer un écrivain lansirati, uvesti pisatelja
    lancer un jeune homme uvesti mladega moža v družbo
    lancer un cri zagnati krik
    lancer un chien sur quelqu'un spustiti psa na koga
    lancer un mandat d'arrêt izdati zaporno povelje
    lancer un emprunt razpisati posojilo
    lancer le disque, le javelot, le marteau, le poids metati disk, kopje, kladivo, kroglo
    le navire lança un S. O. S. ladja je oddala klic S. O. S.
    se lancer pognati se, zagnati se, vreči se, skočiti
    se lancer à l'assaut planiti v napad, jurišati
    se lancer trop dans predaleč se spustiti v
  • lanciare

    A) v. tr. (pres. lancio)

    1. vreči, metati; zalučati:
    lanciare un sasso vreči kamen
    lanciare un grido zakričati
    lanciare accuse contro qcn. obtožiti koga

    2. izstreliti

    3. zagnati

    4. pren. lansirati:
    lanciare una moda lansirati modo

    B) ➞ lanciarsi v. rifl. (pres. mi lancio) vreči se; zagnati se; pognati se:
    lanciarsi nella mischia planiti v metež
    lanciarsi contro i pregiudizi upreti se predsodkom
  • leap*2 [li:p]

    1. neprehodni glagol
    skočiti, skakati; poskočiti, poskakovati; odskočiti (from)
    preskočiti, preskakovati (over)
    izskočiti (out)
    vzplamteti (plamen), iti v glavo (kri)

    2. prehodni glagol
    preskočiti, preskakovati; pognati konja v skok

    to leap aside skočiti vstran
    look before you leap dobro premisli preden kaj storiš
    to leap to the eye biti v oči
    ready to leap and strike pripravljen na skok
    my heart leaps for joy srce mi poskakuje od veselja
    to leap into fame postati slaven na en mah
    to leap to a conclusion napraviti prenagljen sklep
    to leap from one topic to another skakati od ene teme na drugo
  • leap at neprehodni glagol
    skočiti proti komu, čemu; pognati se na koga, kaj
    figurativno pograbiti z obema rokama (priliko)
  • lober [lɔbe] verbe transitif, sport pognati žogo nad nasprotnikovo glavo

    l'avant centre a lobé le gardien de but srednji napadalec je sunil žogo nad vratarjevo glavo
  • manipolare2 v. tr. (pres. manipolo)

    1. obdelati, obdelovati z rokami; gnesti; pripraviti, pripravljati

    2. ekst. (adulterare) ponarediti, ponarejati:
    manipolare il vino ponarediti vino
    manipolare le elezioni ponarediti volitve

    3. tehn. pognati manipulator
  • mȁšiti -īm
    I.
    1. vreči: smrt će nas mašiti u ništa
    2. ekspr. prestopiti: nisu Turci još mašili rijeku
    II. mašiti se
    1. seči po čem, za čim: mašiti se sablje, za šešir, rukom u džep
    2. lotiti se, prijeti za: mašiti se pera
    3. vzdigniti se, pognati se: mašiti se neba i oblaka
    4. zavihteti se: smrt se maši na ramena svome konju
  • méduser [-ze] verbe transitif osupiti; familier pognati strah v kosti (quelqu'un komu)
  • mètnuti mȅtnēm, mètni, mètnuh mȅtnū, mètnuo -ula, mȅtnūt -a
    I.
    1. dati: metnuti kapu na glavu, novac u džep, koga u novine, drva na vatru, jezik za zube
    2. postaviti: metnuti na kocku; metnuti na zemlju
    3. pristaviti: metnuti sto do stola
    4. položiti: metnuti knjigu na sto, govedima sijeno, ruku na srce
    5. vreči: metnuti koga u tamnicu
    6. nadeti: metnuti komu jaram, konju uzdu
    7. vsaditi: metnuti hljeb u peć
    8. vložiti: metnuti voće, kupus, krastavce, zimnicu
    9. napisati: adresu nisi dobro metnuo
    II. metnuti se
    1. vreči se, zavihteti se, pognati se: metnuti se na konja
    2. vreči se: sin se metnuo na oca
  • nàbrstiti -īm vzbrsteti, pognati brstje: nabrstilo je voće